Na 12. sjednici Otočnog vijeća održanoj u Visu 3. svibnja 2011. među ostalim temama istaknuta je informacija o skorom upućivanju u Vladinu proceduru prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kojim će se decentralizirati upravljanje i gospodarenje pomorskim dobrom. Takva konstatacija naprosto odudara od konačnog Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od 18. travnja 2011. objavljenog na stranicama MMPI.
Prijedlog Zakona kao i njegova rješenja vezana uz decentralizaciju upravljanja pomorskim dobrom i morskim lukama dijametralno su suprotna od prezentiranih stavova i prijedloga MMPI iznesenih na Plitvicama, 31. ožujka, 2009. To se posebno odnosi na upravljanje i gospodarsko korištenje pomorskog dobra od strane jedinica lokalne samouprave.
Na osnovu Prijedloga Zakona lokalnim lukama otvorenim za javni promet kao i lukama posebne namjene (koje do sada ne postoje iako stvarno egzistiraju) općine i gradovi i dalje neće upravljati, niti će imati utjecaja da sudjeluju u upravljanju. To znači da u Upravnom vijeću luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja JLS neće imati svojega predstavnika. Treba podsjetiti da su lokalne luke zapravo povijesni dio urbanog prostora gradskih jezgri mediteranskog prostora, te da takva situacija odudara od prakse upravljanja lokalnim lukama u svijetu.
Zaista je neshvatljivo da na lokalnom nivou nema predstavnika općine ili grada u Upravnom vijeću lučke uprave, dok na nacionalnom nivou JLS imaju svojega predstavnika u Upravnom vijeću.
Prijedlog Zakona sadrži odredbu na osnovu koje skupština županije može odlukom povjeriti upravljanje lokalnim lukama jedinici lokalne samouprave, koja ne osniva lučku upravu već upravlja lukom neposredno ili putem komunalnog društva.
Ova odredba je potpuno nejasna i kontradiktorna te ostavlja široku mogućnost raznih interpretacija pa i zlouporabe.
Najznačajniju novost koja je od prvorazrednog interesa za općine i gradove predstavlja ukidanje instituta koncesijskih odobrenja čije naknade su do sada predstavljale izvorni prihod jedinica lokalnih samouprava.
Smatramo da ukidanje instituta koncesijskih odobrenja koja su se primjenjivala uspješno od 1996.god., ne samo da će umanjiti izvorne prihode JLS nego će cjeloviti sustav korištenja pomorskog dobra u velikom djelu biti usporen, a u nekim situacijama neprovediv.
Sukladno prijedlogu Zakona gradska i općinska vijeća dobivaju ovlaštenje da daju koncesije za postavljanje, izgradnju i korištenje turističkog privezišta kao i korištenje uređene javne ili prirodne plaže na rok od 10 godina, te koncesije za javne usluge na rok od 5 godina.
Podsjećamo da se ugovorni iznos naknade za koncesije dijeli, te je samo jedna trećina prihod JLS. Istovremeno su jedinice lokalne i područne samouprave dužne osnovati Fond za provedbu Plana intervencije kod izvanrednog onečišćenja mora. Sredstva Fonda čini dio sredstava koje JLS i područne regionalne samouprave uprihode od naknada za koncesije i odobrenja.
Ministar ima ovlaštenje uz suglasnost ministra financija da u roku godinu dana donese propis o postotku koncesijske naknade i odobrenja koji se plaća u Fond. Portal je mišljenja da se umjesto propisa koji donosi Ministar to ključno pitanje treba riješiti samim Zakonom.
Na koncu upozoravamo da jedinice lokalne samouprave imaju obvezu odnosno brigu o redovnom održavanju pomorskog dobra. Osim toga, novi Prijedlog sadrži odredbu na osnovu koje se troškovi uknjižbe pomorskog dobra osiguravaju iz proračuna jedinica područne regionalna samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave. Ova odredba zasigurno traži tumačenje i nije jasna?
Generalna ocjena Portala vezano uz decentralizaciju je da decentralizacija upravljanja pomorskim dobrom ovim Prijedlogom Zakona zapravo nije predložena, osim djelomičnih ovlaštenja koja su prenesena na velike gradove. Nesporno je da su izvorni prihodi jedinica lokalne samouprave smanjeni uz istovremeno povećanje obveza za općine i gradove.
U zakonskom Prijedlogu prisutna je izrazita podnormiranost što će na koncu prema našem mišljenju u praksi izazvati izuzetne probleme.
O otvorenim pitanjima decentralizacije upravljanja posjetioci se mogu više upoznati u cjelovitoj studiji “Decentralizacija upravljanja pomorskim dobrom” na stranicama Kundih – Pomorskog konzaltinga koju možete preuzeti OVDJE.
Prijedloge iz Studije MMPI nije prihvatilo.
Istovremeno posjetioci portala se mogu upoznati s mišljenjem Mr.sc. Vanje Seršić koji je dao svoj korisni doprinos u rubrici “ISTAKNUTA MIŠLJENJA” na naslovnoj stranici Portala.
Zaključno iz svega prije iznesenog mišljenja smo obzirom na niz otvorenih pitanja koja na koncu nisu uspješno riješena ni nakon više od tri godine pripreme zakonskog teksta, da bi donošenje Zakona po hitnom postupku bilo neodgovorno rješenje prvenstveno što pomorsko dobro predstavlja posebni interes i izuzetno važan gospodarski resurs Republike Hrvatske.