Do danas je doneseno više od desetak prijedloga konačnog teksta Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji su u dijelovima po svom sadržaju kontradiktorni i konceptualno različiti. Zadnji Prijedlog je objavljen na stranicama MMPI 18. travnja, 2011. U međuvremenu je na stranicama Ministarstva mora prometa i infrastrukture ponovo objavljen novi konačni Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od 15. srpnja, 2011.
Ne ulazeći u detaljnu analizu samog zakonskog teksta smatramo potrebnim upozoriti da se predlaže ponovo donošenje Zakona po hitnom postupku.
Tako se ponovo u Prijedlogu ZPDML navodi:
“Budući je materija koja se uređuje ovim Zakonom opće dobro koje uživa najvišu ustavnu i zakonsku zaštitu i u cilju otklanjanja svih dvojbi i prepreka gospodarskoj valorizaciji i zaštiti, predlaže se donošenje Zakona po hitnom postupku”.
Po našem mišljenju ovakav prijedlog je sam po sebi upitan i neprihvatljiv!
Mišljenja smo da se takav izuzetno osjetljivi zakonski propis koji uređuje pravne odnose na više od jedne trećine površine Republike Hrvatske nikako ne bi smio donositi po hitnom postupku, posebno iz razloga što je za njegovu pripremu utrošeno više od tri godine.
Generalno mišljenja smo da je nažalost materija pomorskog dobra i morskih luka i ovim zadnjim predloženim Zakonom u velikom dijelu i dalje podnormirana i nomotehnički sporna.
Zbunjujuća je činjenica da i na osnovu ovog zakonskog Prijedloga Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju upravljanja i zaštite pomorskog dobra za desetogodišnje razdoblje.
Smatramo da se tako važni propisi moraju oslanjati na prethodno donesenu Strategiju i jasno definirane ciljeve koje bi trebao donijeti Hrvatski Sabor.
Predloženi tekst Zakona je ostao, odnosno zadržao načelo “superficies solo cedit” jedinstva zemljišta i zgrada na osnovu kojeg se građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju pripadnošću pomorskog dobra. Predlagač Zakona nije preuzeo rješenja predložena na stranicama Portala koja zagovara struka sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Predložene odredbe o pomorskom dobru vezane uz Odobrenja za posebnu uporabu na pomorskom dobru, turistička privezišta i nautička sidrišta su prema našem mišljenju sporno i nedosljedno pravno riješena. O toj pravnoj problematici već je dana analiza na stranicama Portala.
Dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru su u prijašnjim prijedlozima predložene, pa ukinute, te se sada ponovo predlažu kao svojevrsni supstitut koncesijskim odobrenjima.
Portal pozdravlja institut Dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru.
Naprosto je neshvatljiva neozbiljnost predlagača Zakona koji nas svakim prijedlogom ponovo iznenadi.
Portal ne može podržati prijedlog na osnovu kojeg:
“Dozvole dodjeljuju gradonačelnici ili načelnici na rok ne dulji od 5 godina”.
Ovakav zakonski prijedlog nije u skladu sa zahtjevima i zaključcima same Udruge gradova Republike Hrvatske. Portal podržava prijedlog da dozvole daju u posebno propisnom postupku gradska i općinska vijeća.
U konačnosti mislimo da takav prijedlog kompromitira samu ideju i nastojanje da se provede optimalna decentralizacija upravljanja pomorskim dobrom.
Istovremeno se predlaže svojevrsna personalna decentralizacija upravljanja pomorskim dobrom, a sa druge strane se blokira već najavljena decentralizacija od strane MMPI vezana uz lokalne luke.
Prijedlog Zakona veoma nedosljedno i pravno upitno rješava slojevita pitanja imovinskopravnih odnosa na pomorskom dobru, stečena prava, i posebno pretvorbu. Na ta osjetljiva pitanja posebno smo upozoravali i predlagali rješenja. Tako se predlaže da trgovačka društva nastala pretvorbom kojima je u vrijednost društvenog kapitala prilikom pretvorbe procijenjeno ulaganje na pomorskom dobru, nisu stekla po osnovi ovih ulaganja nikakva posebna prava.
Takvim zakonskim rješenjem dovedena je u pitanje ustavna odredba na osnovu koje se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.