Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 10 godina s vama

ban 092020

ZakonSvojevremeno je Poslovni dnevnik 05.03.2012. objavio vijest pod znakovitim nazivom: "HDZ-ov Prijedlog zakona o pomorskom dobru bačen u koš".

U tekstu se navodi da Prijedlog novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je HDZ-ova vlada glancala tri godine nije preživio izbore.

Postavlja se pitanje kakva je sudbina zadnjeg zakonskog SDP-ovog Prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od srpnja 2015. koji je doduše bio upućen u saborsku proceduru, ali raspuštanjem Hrvatskog Sabora zakonski Prijedlog nije stigao na prvo čitanje?

Da li će nakon sastavljanja nove Vlade zakonski Prijedlog preživjeti ili će čitava priča ponovo završiti u košu iako ga je SDP-ova vlada također glancala tri godine.

Umjesto da se nadograđuju i eventualno popravljaju predložena zakonska rješenja, sa sudbinom jednog od najvrednijih gospodarskih resursa pomorskim dobrom Republike Hrvatske igra se kao sa jeftinom igračkom.

Takvo stanje nije od jučer, takvo stanje traje ravno dvadeset godina i kako stvari stoje teško je predvidjeti kraj.

Danas je jednostavno Hrvatska umorna od pomorskog dobra. Bez konzistentnog sustava i postavljenih ciljeva na pomorskom dobru nema rješenja.

Deseci i deseci zakonskih prijedloga, nacrta, konačnih verzija i radnih materijala završava u koševima bez obzira na političku opciju koja je na vlasti.

Možda bi trebali razviti posebne obrte i industriju koševa za pomorsko dobro obzirom da bi bilo šteta da se predložena zakonska rješenja i sve umotvorine predlagača izgube u običnim koševima i bespuću povijesti.

Treba ipak nešto ostaviti za buduće naraštaje kako bi se upoznale sa svim pravnim vratolomijama svojih predaka na pomorskom dobru.

Sjetimo se početaka

Sredinom devedesetih godina Republika Hrvatska je pokrenula mukotrpni proces izgradnje koncesijskog sustava, utvrđivanja granica pomorskog dobra i upravljanja morskim lukama. Posebno značajno mjestu i svojevrsni generator poticanja razvoja i predlaganja odgovarajućih rješenja bili su u to vrijeme uredi za pomorstvo. Među ostalim upravo na poticaj ureda za pomorstvo uveden je u pravni sustav Republike Hrvatske institut "koncesijskih odobrenja". Sjetimo se samo sudbine odredbi koje su uređivale pitanja pomorskog dobra u Pomorskom zakoniku (N.N. 17/94. 74/94. 43/96.) i Zakonu o morskim lukama (N.N. 108/95).

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika od 16.srpnja 1998. za kojeg smatram da je bio jedan od ozbiljnijih pokušaja pravnog uređenja pomorskog dobra nije prihvaćen.

Ipak, napravljen je u međuvremenu iskorak u funkcioniranju sustava gospodarenja pomorskim dobrom, prvenstveno zahvaljujući tadašnjim uredima koji su u međuvremenu ukinuti. Tada po mojoj ocjeni dolazi za pomorsko dobro do pogubne 2003.god. kada se donosi novi jedinstveni propis o pomorskom dobru i morskim lukama, propis koji je donesen ishitreno i nepromišljeno.

Umjesto da se sagledaju cjelovita negativna i pozitivna iskustva u kratkotrajnom procesu upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom kako na osnovu Pomorskog zakonika tako i na osnovu Zakona o morskim lukama, Vlada Republike Hrvatske je na zatvorenoj sjednici 17. srpnja 2003. donijela Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, te ga proslijedila Saboru po hitnom postupku.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158/03) je Hrvatski sabor donio na sjednici 25. rujna 2003.

Kao što sam već niz puta isticao među ostalim i u svojoj knjizi "Hrvatsko pomorsko dobro u teoriji i praksi iz 2005." Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. god. rezultirao je potpunim pravnim i političkim promašajem u reguliranju pravne materije pomorskog dobra, suprotno osnovnim interesima Republike Hrvatske.

Zbrka i pravna nesigurnost koja je već postajala na pomorskom dobru dodatno je multiplicirana donošenjem novog Zakona i traje do današnjih dana.

Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od srpnja 2015.

Zadnjem zakonskom Prijedlogu od srpnja 2015. koji je na koncu kako je rečeno upućen u saborsku proceduru prethodila je radna verzija zakonskog prijedloga od 17. prosinca 2013., nakon koje su slijedili zakonski prijedlozi iz svibnja 2014., listopada, 2014. i siječnja 2015. godine.

Stvorena je opća kakofonija obzirom da su predložena zakonska rješenja u mnogim segmentima bila dijametralno suprotna, a istovremeno nisu bila usuglašena sa krovnim Zakonom o koncesijama. Javna rasprava održana je isključivo za radnu verziju zakonskog prijedloga početkom 2014. u Rijeci, Zadru,Splitu i Dubrovniku.

O tome je svojevremeno pisao autor ovog teksta upozoravajući da je sudbina Zakona o pomorskom dobru kao sudbina ukletog HOLANDEZA.

Istovremeno su se pojavili nevjerojatni prijedlozi vezani uz upravljačke mehanizme na pomorskom dobru. Da su usvojeni regionalna samouprava odnosno županije bile bi potpuno isključene iz procesa upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom. Na to izuzetno štetno i opasno stanje upozoreno je u tekstu portala Quo vadis pomorsko dobro.

Zadnji zakonski Prijedlog od srpnja 2015. ipak je odustao od tako radikalnih i nepromišljenih rješenja te su na koncu regionalna samouprava i veliki gradovi dobili mjesto u postupku upravljanja kako zaslužuju.

Mnogi autori na portalu su sa svojim jasnim stavovima upozoravali na izuzetno veliki broj neriješenih problema na pomorskom dobru, a posebno ističem priloge vezane uz morske luke od autora Loris Raka.

Zaključno zadnji zakonski prijedlog nije razriješio niz otvorenih pitanja, a krucijalno pitanje je svakako pitanje zakonitog ulaganja kapitala i stečenih prava na pomorskom dobru.

Kako dalje do dobrog i prihvatljivog zakonskog prijedloga?

Suglasan sam s mišljenjem i smatram da je jedini pravi put za donošenje prihvatljivog zakona prijedlog zamjenice Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Snježane Frković koja ističe:

"Formula za izradu dobrog zakona je prethodna temeljita analiza postojećeg stanja u praksi, te predlaganje onih odredbi koje će u najvećoj mjeri zaštititi pomorsko dobro i kojima će se urediti sva važna i sporna pitanja i potom simulacija učinaka tih odredbi u praksi u budućnosti".

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.