Pomorsko dobro

ImageDanas pojedine udruge hrvatskoj javnosti šalju poruku da vezivanje jahti nije strateški interes Republike Hrvatske. Sutra ćemo možda dobiti poruku da rezanje bukve nije strateški interes Republike Hrvatske pa će nam takva floskula dati za pravo na privatizaciju hrvatskih šuma i voda.

Kuda nas zapravo sve to vodi?

Sve opcije mogu biti otvorene ali moraju biti argumentirane i promišljene od strane predlagača. Obiteljsko srebro ako već ide u privatizaciju prije svega treba dobro očistiti i pripremiti te istovremeno procijeniti dugoročne nacionalne interese i ciljeve prije nego se pomorsko dobro stavi u izlog.

Strateški i posebni interes Republike Hrvatske

Kako je već poznato Vlada RH je 11. svibnja. 2016. na telefonskoj sjednici s popisa trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa "skinula" osam tvrtki, za koje se predviđa privatizacija - Podravku, ACI, Končar-elektroindustriju, Petrokemiju, Croatia Airlines, Luku Rijeka, Croatia banku te Croatia osiguranje. Posebnu pozornost i iznenađenje stručne i šire javnosti zasigurno je izazvalo skidanje s popisa trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja su izgrađena i u cijelosti posluju na pomorskom dobru.

Nije jasno koji su razlozi bili presudni da ACI d.d. i Luka Rijeka d.d. nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kao takvi su prihvatljivi za privatizaciju. Luka Rijeka na osnovu samog zakona je luka otvorena za javni promet od osobitog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, dok Adriatic Croatia International Club d.d. (ACI d.d.) predstavlja jedinstveni lanac marina na jadranskoj obali čije su 22 marine kao luke posebne namjene pretežno od značaja za Republiku Hrvatsku, a protežu se od Dubrovnika do Umaga. U završnoj fazi je izgradnja 22. ACI marine u Slanom u blizini Dubrovnika, a koja će nositi ime osnivača ACI-a Veljka Barbierija.

Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama sve luke su pomorsko dobro i predstavljaju interes Republike Hrvatske te imaju njezinu osobitu zaštitu. Zakon izrijekom propisuje da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskog dobra.

To znači da su u granicama lučkog područja svi izgrađeni objekti i infrastruktura u nevlasničko pravnom režimu općeg pomorskog dobra.

Postavlja se pitanje dali je ACI d.d. danas spreman za vlasničku transformaciju s obzirom da je većinski vlasnik Republika Hrvatska s 78,92 %.?

Ako je spreman, što se zapravo može prodati i po kojoj cijeni?

S obzirom na cjeloviti nevlasničko pravni koncept pomorskog dobra koje se gospodarski koristi isključivo na osnovu koncesija, te u nedostatku strategije i podnormiranog, međusobno neusklađenog i kontradiktornog zakonodavstva danas svaka ozbiljna procjena vrijednosti ACI–a bila bi neodgovorna improvizacija. To posebno proizlazi iz činjenice da je ACI ovlaštenik koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra temeljem Ugovora o koncesiji sklopljenih sa Vladom Republike Hrvatske na razdoblje do 2030. god. U takvim okolnostima sa relativno kratkim koncesijskim razdobljem i neizvjesnim okolnostima nakon isteka koncesije privatizacija ACI-a je zaista upitna.

Zaključno smatram pod punom odgovornošću da bez dubinske analize i razrješavanje svih otvorenih imovinsko pravnih pitanja na pomorskom dobru sukladno krovnom Zakonu o koncesijama i novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama kojega tek treba donijeti, privatizacija ACI-a bi predstavljala ishitrenu i nepromišljenu odluku.

Pomorsko dobro sa sustavnom greškom

Nakon donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158/03) zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Danica Damjanović u zaključku analize imovinskopravnih odnosa među ostalim je istakla: "Svakako treba napomenuti da Zakon nije riješio najvažnije dvojbeno pitanje u primjeni Pomorskog zakonika a to je pitanje prava trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća koja su poslovala na pomorskom dobru te koja su u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe u stavci aktive iskazala ulaganja na pomorskom dobru što im je Hrvatski fond za privatizaciju odobrio".

Neriješeno pitanje i pravne posljedice pretvorbe, zakonitog ulaganja kapitala, gradnje i evidencije na pomorskom dobru, pitanje trajanja koncesija i posljedice prestanka koncesijskog statusa, granica pomorskog dobra i granice lučkog područja traži jasne i precizne odgovore. Novi zakonski tekst o pomorskom dobru i morskim lukama pokušava se donijeti bezuspješno više od dvanaest godina. Danas je njegovo donošenje posebno aktualno obzirom da se Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama mora uskladiti sa novim krovnim Zakonom o koncesijama.

Izrazita podnormiranost i kontradiktornost zakonskih rješenja imaju za posljedicu pravnu nesigurnost a često i poslovnu apstinenciju koja je prisutna u manjem ili većem opsegu u svim sektorima koji posluju na prostoru pomorskog dobra. Na koncu postavlja se pitanje da li je u sam institut pomorskog dobra uključujući i luke ugrađen pravni virus namjerne ili slučajne sustavne greške iako pomorsko dobro predstavlja prvorazredni gospodarski resurs Republike Hrvatske.

Ne treba zaboraviti da je ravno prije 22 godine donesen Pomorski zakonik (N.N.17/94) koji je doveo pravni sustav Republike Hrvatske u situaciju da morske luke nisu bile uključene u pravni režim pomorskog dobra niti su egzistirale pozitivno pravne odredbe o pomorskom dobru od 22. ožujka 1994. do 26. listopada 1994. Očigledna greška i propust je djelomično ispravljen donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni Pomorskog zakonika (N.N. 74/94). Međutim zakonski propisi koji danas uređuju pomorsko dobro i morske luke imaju veoma problematične i trusne temelje. Posljedice polako dolaze na naplatu.

Neka razmišljanja o privatizaciji lučkih servisa

Privatization not the only answer

Ugledni ekspert Heidi VernonWortzel autorica među ostalim Management in the Global Economy zastupala je mišljenje da neuspjesi vezani za javni sektor nisu proistekli iz problema vlasništva, već problem predstavlja nedostatak izrazitih ciljeva.

Wortzel upozorava da privatizacija lučkih servisa sama po sebi neće rezultirati uspjehom, te zaključuje da je uspjeh jedne kompanije bez obzira na vlasništvo, stvar razvoja jake kulture unutar kompanije, unajmljivanje pravih menadžera i razvoj politike motivacije. Zato je potrebno da se vlade uvjere u hitnost da se dozvoli lukama da rade na komercijalnoj osnovi, bez vladinih ograničenja i političkih uplitanja.

Što misli lokalna i regionalna samouprava

Kako prenosi Novi List od 13. svibnja 2016. riječki gradonačelnik Vojko Obersnel smatra da prodaja udjela u državnim tvrtkama može imati smisla ukoliko joj je cilj ojačati poslovanje te tvrtke, no puka rasprodaja radi krpanja rupa u proračunu samo pokazuje da Vlada ne zna pronaći pravo rješenje. Isto tako Obersnel smatra da nema smisla u najvećoj državnoj luci Rijeka prodati sve udjele te smatra da bi bilo mudro zadržati barem kontrolni paket od 25 posto plus jednu dionicu. Isto tako gradonačelnik Rijeke ne vidi razloga i ne razumije zašto prodati ACI tvrtku koja svake godine ima dobit koju investira u vlastitu djelatnost, između ostalog i gradi novu marinu u Slanom.

Župan primorsko-goranski Zlatko Komadina izričito je protiv ikakvih prodaja radi krpanja proračuna smatrajući da se ovdje radi o generacijskoj odluci pa treba biti još oprezniji i kritičniji. Komadina je posebno kritičan na prodaju ACI-a koji čini marine na pomorskom dobru posebno iz razloga što su od ogromnog značaja za turizam i ekonomiju općenito. Župan nadalje smatra da eventualno u obzir dolazi dokapitalizacija gdje će netko doći i unijeti svjež novac u razvoj, ali sama prodaja dionica nikako.

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.