Pomorsko dobro

Sanja Čižmar

Portal prenosi stručna promišljanja ugledne konzultantice na području strateškog menadžmenta u turizmu, dr.sc. Sanje Čižmar, Senior Partner, Hotelsko i destinacijsko savjetovanje d.o.o.

Turizam u Hrvatskoj značajno doprinosi gospodarstvu, izravno stvarajući 11,4% ukupnog BDP-a Hrvatske, a izravno i neizravno generirajući 16,9% bruto dodane vrijednosti Hrvatske. Složen je to sustav djelatnosti koji očito ima strateški značaj za naše nacionalno gospodarstvo, jer odlučujuće utječe ne samo na aktualne makroekonomske pokazatelje, već i u velikoj mjeri određuje tempo ili ograničenja daljnjeg gospodarskog razvoja naše zemlje. Vrlo smo ovisni o turizmu, pa bi bilo logično pretpostaviti da efikasno upravljamo svim njegovim sastavnicama koje čine lanac vrijednosti.

Valja istaknuti da je prostor osnovni resurs u turizmu. Imajući u vidu da se u Hrvatskoj turizam još uvijek uglavnom temelji na proizvodu 'sunce i more' budući da generira 85% fizičke potražnje i oko 80% financijskih učinaka, morske plaže su naš ključni prirodni i gospodarski resurs i izuzetno važan dio ukupnog turističkog lanca vrijednosti. Vjerujem da je u tome postignut konsenzus svih dionika, jer se radi o neospornoj činjenici.

Da bismo razumjeli utemeljenost prethodnih tvrdnji, valja ukazati na nekoliko ključnih odrednica hrvatskog turizma:

  • More i aktivnosti vezane uz more čvrsto su utkane u najvažnije motive dolaska turista u Hrvatsku, njihove aktivnosti i zadovoljstvo boravkom u Hrvatskoj. Tako je, prema istraživanju TOMAS ljeto 2017, Instituta za turizam Zagreb, 'odmor na moru' dominantan motiv dolaska turista u Hrvatsku, aktivnosti povezane s morem zauzimaju značajno mjesto (plivanje, kupanje, ronjenje, sportovi na vodi) u boravku turista, a stupanj zadovoljstva gostiju ljepotom prirode i krajolika u Hrvatskoj je vrlo visok. Dakle, prirodni resursi s fokusom na more i plaže, jedan su od ključnih elemenata konkurentnosti turizma u Hrvatskoj.
  • Visok stupanj atraktivnosti prirodnih resursa kao faktor konkurentnosti hrvatskog turizma potvrđuje i globalno istraživanje turističkog indeksa konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (The Travel & Tourism Competitiveness Index 2017, World Economic Forum), prema kojem smo kriteriju rangirani kao 20-ta od ukupno 136 zemalja u svijetu. Dakle, globalno smo prepoznati po atraktivnosti prirodnih resursa u kojima more i morske plaže čine značajan dio.
  • S druge strane, isti indeks turističke konkurentnosti rangira nas na nezavidno 114. mjesto (od ukupno 136 zemalja) po kvaliteti poslovnog okruženja, dok smo po efikasnosti pravnog okruženja rangirani gotovo na začelju svjetske ljestvice (132. mjesto od ukupno 136).
  • Hrvatska gubi stupanj opće konkurentnosti u globalnoj utakmici s ostalim zemljama. Prema Globalnom izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma za 2018. godinu, Hrvatska je po konkurentnosti rangirana kao 68. od ukupno 140 zemalja, te smo u odnosu na prethodnu godinu 'pali' za dva mjesta.

Zašto su prethodne činjenice važne u kontekstu uređivanja i upravljanja morskim plažama u Hrvatskoj?

  • Prije svega zbog toga što je institut pravne i ekonomske sigurnosti temeljni preduvjet za investiranje u bilo koju zemlju pa tako i u Hrvatsku, te u bilo koju gospodarsku granu pa tako i u turizam. Shvaćajući ovisnost cjelokupnog nacionalnog gospodarstva o turizmu i značaj investicija za makroekonomski položaj Hrvatske, za pretpostaviti bi bilo da smo na planu upravljanja morskim plažama osigurali pravnu sigurnost za investitore u turizmu. No, jesmo li?
  • Postoji uzročno-posljedična veza između održivosti i konkurentnosti turizma koji se u Strategiji razvoja turizma u Hrvatskoj postavljaju kao osnovni kriteriji, te razvoja odnosno investiranja s druge strane. Bez razvoja i investiranja nije moguće održati stupanj konkurentnosti turizma, što je izravno povezano s razvojnom perspektivom cjelokupnog gospodarstva Hrvatske. Inteligentno i odgovorno upravljanje razvojnim procesom usmjereno je na dugi rok i vodi računa o svim društvenim i ekonomskim aspektima, a prije svega o održivosti.
  • Pravni okvir bi generalno trebao osigurati transparentnost i stabilnost, a pogotovo u pogledu strateškog resursa kao što su morske plaže. Osobito s obzirom da morske plaže predstavljaju sastavni dio pomorskog dobra kao dobra od općeg interesa čija je odgovarajuća regulacija nužna kako bi se omogućilo njegovo održivo korištenje i efikasno upravljanje.
  • Nažalost, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji regulira pitanja pomorskog dobra, ne tretira detaljno morske plaže, ne nudi njihovo razvrstavanje niti s vrstom morske plaže povezan model korištenja i upravljanja. Neshvatljivo!? Čini se da se tako generira nered i znatno narušava poslovna klima.
  • S obzirom na isprepletenost pomorskog dobra /morskih plaža i tzv. turističkog zemljišta koje se rješava drugim zakonom (Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije), bilo bi za očekivati da će se uspostaviti integralni model koji će sagledati međusobnu povezanost turističkog zemljišta i pomorskog dobra, na način da pravni okvir koji će stvoriti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama bude jasan i međusobno usklađen sa Zakonom o turističkom zemljištu. Ovdje je ključna riječ međuresorna suradnja.
  • I konačno, u uređenoj državi bilo bi za očekivati da se ova osjetljiva i važna problematika korištenja i upravljanja morskim plažama kao integralnog dijela pomorskog dobra, zakonski riješi na način prihvatljiv za sve dionike u kratkom roku, nakon gotovo dva desetljeća bezuspješnih pokušaja na tom planu.

U tom smislu, i struka i dionici povezani s morskim plažama zalažu se za održiva rješenja koja će biti u funkciji zaštite ulaganja, stvaranja mogućnosti za efikasno upravljanje i jačanja konkurentnosti, te transparentnog zakonskog uređenja koji će jamčiti pravnu sigurnost. Da li smo daleko od tog cilja? Nadajmo se da nismo.

 

Biografija

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.