Pomorsko dobro

Autori

Zavod za pomorsko i prometno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci u suradnji s Hrvatskim društvom za pomorsko pravo organizatori su Okruglog stola koji će se održati u Rijeci 17.05.2019. god. Izlaganja će kroz tri panela biti fokusirana na "Izmjene i dopune Pomorskog zakonika iz 2019. kao i osvrt na neka nova rješenja". Uvodno izlaganje održati će Ivona Anić Miklec, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Portal prenosi sažetak izlaganja dr.sc. Vesne Skorupan Wolff i dr.sc. Adriane Vincenca Padovan, Jadranski zavod HAZU a koji se odnosi na novo zakonsko uređenje ugovora o nautičkom vezu i ugovora o najmu jahti i brodica.

Urednik portala

Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (Narodne novine br. 17/2019), donosi nam neke važne novosti u pogledu pravnog uređenja pojedinih ugovora koji se učestalo sklapaju u nautičkom turizmu. Po prvi puta u povijesti u hrvatski se pomorskopravni okvir uvode dva nova nominatna ugovora: ugovor o najmu brodice i jahte i ugovor o nautičkom vezu. Pored toga, postojeće odredbe Pomorskog zakonika o ugovoru o gradnji, preinaci ili popravku broda dopunjuju se i prilagođavaju tako da se njihovom odgovarajućom primjenom na preinaku, popravak, održavanje i servisiranje jahti i brodica postiže veća razina pravne sigurnosti u pogledu navedenih ugovornih odnosa koji se učestalo javljaju u nautičkom turizmu. Novelom Pomorskog zakonika iz 2019. tražbine luka nautičkog turizma i drugih luka posebne namjene s osnova naknade za vez i drugih usluga zaštićene su pomorskim privilegijem na jahti ili brodici u odnosu na koju je tražbina nastala čime je nedvojbeno razriješeno jedno važno imovinskopravno pitanje koje je do sad u praksi bilo sporno. Proširuje se i krug pomorskih tražbina za koje je moguće ishoditi privremenu mjeru zaustavljanja jahte, kako bi se osigurale tražbine za lučke naknade i troškove te tražbine s osnova usluga održavanja jahti. U okviru odredbi o vađenju i uklanjanju podrtina te o uklanjanju podstandardnih brodova uvedene su izmjene koje će tijelima koja upravljaju lukama i pomorskim dobrom znatno olakšati postupanje s napuštenim plovnim objektima. Koristimo priliku napomenuti da je prijedlog opisanih izmjena i dopuna zakonskih odredbi koji je u konačnici usvojen novelom Pomorskog zakonika iz 2019. proizašao iz istraživanja i rezultata rada na znanstvenom projektu DELICROMAR Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost u razdoblju od 1. ožujka 2016. do 28. veljače 2019. godine. U nastavku ukratko iznosimo sadržaj novih odredbi Pomorskog zakonika o ugovoru o najmu brodice i jahte i ugovoru o nautičkom vezu te sažetak izmjena i dopuna zakonskih odredbi o ugovoru o gradnji, preinaci popravku broda, brodice i jahte.

Ugovor o najmu brodice i jahte

Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo turizma, Hrvatska je vodeća svjetska destinacija po veličini nautičke čarter flote i broju bookinga u čarteru plovila bez posade. U pravnoj literaturi već se prije više od deset godina u interesu više razine pravne sigurnosti preporuča posebna zakonska regulacija ugovora o najmu jahte i brodice kao nominatnog ugovora (vidi R. Petrinović, A. Perkušić, N. Mandić: Ugovor o najmu jahte i brodice, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 4/2008., str. 863-884). Konačno je došlo vrijeme da ta ideja sazrije i realizira se u okviru novele Pomorskog zakonika iz 2019. godine.

Nove zakonske odredbe (Pomorski zakonik, čl. 673.a – 373.i) odnose se na sve vrste najma brodica i jahti, uključujući dnevno iznajmljivanje, ali i višednevne čartere s uključenom uslugom smještaja putnika na brodici ili jahti, iznajmljivanje s posadom ili bez posade. U tom smislu pojam najma sukladan je općoj obveznopravnoj terminologiji te ne dovodi u pitanje usvojeni sustav oporezivanja PDV-a po Pravilniku o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu (Narodne novine br. 42/2017). Nove obveznopravne odredbe Pomorskog zakonika primjenjuju se na sve vrste poslova predviđenih navedenim Pravilnikom, kako na iznajmljivanje plovila tako i na pružanje usluge smještaja, čime se ne utječe na različit porezni tretman ovih dvaju različitih skupina poslova iz čarter djelatnosti. Odredbe Pomorskog zakonika koje uređuju ugovor o najmu brodice i jahte dispozitivne su naravi te će ugovorna utanačenja koja se od njih razlikuju imati prednost primjene. Ipak, za sve one ugovore koji se u praksi sklapaju neformalno ili čiji sadržaj u slučaju spora nije sasvim jasan, dispozitivne zakonske odredbe pružit će određeni stupanj pravne sigurnosti. Nadalje, uvođenjem ovih novih zakonskih odredbi jasno se definira pravni položaj najmodavca kao brodara s jedne strane te najmoprimca s druge strane koji za trajanja ugovora o najmu preuzima odgovornost za plovilo, kako prema najmodavcu tako i prema trećim osobama. Ovo je važno pitanje u dosadašnjoj praksi bilo veoma dvojbeno, a sada je jasno zakonski riješeno. Propisano je da se najmodavac smatra korisnikom jahte ili brodice predane u najam te se na njega na odgovarajući način primjenjuju odredbe Pomorskog zakonika koje se odnose na brodara, pri čemu se ne isključuje postojanje zakonom propisane odgovornosti vlasnika jahte ili brodice ako to nije ista osoba. Najmoprimac može ograničiti svoju odgovornost u vezi s plovidbom i uporabom brodice ili jahte prema zakonskim pravilima o ograničenju odgovornosti brodara. Zakon predviđa glavne obveze najmodavca (uredna predaja plovila na uporabu, sposobnost plovila za plovidbu i njegova podobnost za ugovorenu uporabu, redovno i izvanredno održavanje plovila) i najmoprimca (plaćanje najamnine, kod najma bez posade ukrcaj osposobljenog i ovlaštenog voditelja brodice odnosno zapovjednika jahte te propisan broj članova posade, uporaba plovila prema ugovoru i namjeni, poštivanje propisa o sigurnosti plovidbe i zaštiti morskog okoliša te drugih važećih propisa vezanih uz plovidbu, plaćanje troškova pogona, zaliha, sitnih popravaka i redovite uporabe, vraćanje plovila u stanju i mjestu na kojem ju je primio). Zakon izričito predviđa da najmoprimac ne snosi troškove popravka brodice ili jahte potrebnog za uklanjanje skrivenih mana niti snosi štetu za gubitak ili oštećenje brodice ili jahte zbog djelovanja više sile. Kod najma bez posade najmoprimac odgovara po zakonu solidarno s vlasnikom i korisnikom plovila (primatelj leasinga, zakupoprimac, najmodavac) za štetu u vezi uporabe plovila. Na odgovarajući način su dopunjene i odredbe o odgovornosti brodara za štetu (čl. 750. i 751. o odgovornosti za sudar, čl. 810. o odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede treće osobe, čl. 811. o odgovornosti za oštećenje stvari, čl. 812. o odgovornosti za onečišćenje okoliša, novi čl. 812.a o pravu vlasnika, korisnika i najmoprimca brodice ili jahte na osnivanje fonda ograničene odgovornosti za izvanugovornu štetu). Kad se plovilo daje u najam s profesionalnom posadom, posada je dužna izvršavati naloge najmoprimca u pogledu plana plovidbe, pri čemu nije dužna izvršavati naloge čije bi izvršenje moglo izravno ugroziti sigurnost brodice ili jahte ili osoba na brodici ili jahti, kao niti naloge koji ne odgovaraju vrsti, namjeni ili tehničkim sposobnostima brodice ili jahte. Zakon uređuje ugovornu odgovornost za štetu obiju strana kao i uvjete za raskid i prestanak ugovora.

Ugovor o nautičkom vezu

Uz snažnu potporu znanstvene i stručne javnosti te posebno Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2019. godine ugovor o vezu po prvi puta u hrvatskom pravu uređen je specijalnim zakonskim odredbama. To je veliki korak naprijed prema njegovoj standardizaciji, većoj pravnoj sigurnosti i predvidivosti pravne zaštite, a to su važni preduvjeti za formiranje stabilne i ujednačene poslovne i sudske prakse.

Izradi zakona prethodila su istraživanja poslovne prakse hrvatskih luka nautičkog turizma, proučavanje autonomnog prava (općih uvjeta ugovora i ugovora o vezu koji se primjenjuju u praksi) te znanstvena analiza otvorenih i dvojbenih pravnih pitanja koja su u praksi predstavljala poteškoće i oko čijeg tumačenja je dolazilo do sporova i neusklađenih interpretacija, a sve u okviru znanstvenog projekta DELICROMAR.

Kreatori zakonskih odredbi imali su složenu zadaću. Bilo je nužno uskladiti terminologiju koja se neujednačeno koristila u praksi, koncepcijski jasno razraditi obilježja i pravnu prirodu ugovora te odrediti polje primjene zakonskih odredbi. Osnovni cilj je bio jasno definirati uloge ugovornih strana, točnije njihova prava i obveze, te postaviti jasna pravila o ugovornoj odgovornosti koja su u skladu s dobrim poslovnim običajima i s načelom ravnopravnosti ugovornih strana. Vodilo se računa o tome da nove zakonske odredbe kojima se uređuje ugovor o vezu budu usklađene s općim načelima obveznog prava te kogentnim pozitivnim propisima. Kodifikacija ovog ugovora je trebala poslužiti i otklanjanju brojnih pravnih praznina koje su postojale u domaćem pozitivnom pravu u pogledu ove materije. Pored toga, posebno je trebalo paziti da se vjerno prenesu i implementiraju sve specifičnosti ugovora o vezu koje su se izgradile i ustalile u praksi hrvatskih pružatelja usluge veza uz poštivanje onih zakonskih normi od kojih se ugovorom ne može odstupiti. Takav pristup omogućuje održavanje kontinuiteta i stabilnosti poslovne prakse.

Iz zakonske definicije ugovora o nautičkom vezu jasno se iščitava koji su objektivno bitni sastojci ugovora te tko su ugovorne strane. Zakonski nazivi za ugovorne strane su pružatelj usluge veza i korisnik veza. Pored objektivno bitnih sastojaka koji se odnose na sve modele ugovora o vezu, a to su jahta ili brodica, naknada za vez i mjesto za vez, u praksi postoje i modeli ugovora o vezu koji konzumiraju i nadziranje jahte ili brodice na vezu te oni koji podrazumijevaju ispunjavanje drugih dodatnih usluga i radova. Zbog toga je jasno određeno da se ugovorom o vezu pružatelj usluge veza može obvezati da nadzire jahtu ili brodicu na vezu ili da ispunjava i druge dodatne usluge i radove. Međutim, to su subjektivno bitni sastojci ugovora o vezu i potrebno je da ih strane izričito ugovore. Zakonom su razrađene obveze i odgovornosti pružatelja usluge veza, a to su ustupanje i održavanje veza, odgovornost za materijalne nedostatke veza, poduzimanje hitnih nepredviđenih činjenja koja se odnose na jahtu ili brodicu te nadzor jahte ili brodice na vezu (ako je izričito ugovoren). Pandan tome su zakonski uređene obveze korisnika veza: uporaba veza prema ugovoru i namjeni, održavanje jahte ili brodice i opreme te plaćanje naknade za vez. Zakon posebno uređuje specifična pravna pitanja koja se odnose na ugovor o vezu, kao što je pravo zadržanja plovila kao mjera osiguranja tražbina pružatelja usluge te govori o specifičnostima sklapanja ugovora o privremenom (tranzitnom) i stalnom vezu, prešutnoj obnovi ugovora o vezu i pravnim osnovama za njegov prestanak, a to mogu biti u zakonom predviđenim slučajevima raskid, otkaz i propast veza ili plovila koje je predmet ugovora.

Učinci novih zakonskih odredbi su: otklanjanje pogrešnih atribucija koje je ponekad u praksi dobivao ugovor o vezu kada su odnosi stranaka iz ugovora o vezu stavljani u kontekst odnosa ostavodavca i ostavoprimca ili skladištara te su na ugovor o vezu primjenjivanje odredbe ZOO o ostavi i uskladištenju; zaštita sigurnosti i reda u lukama, onemogućavanje zanemarivanja plovila bez odgovarajući pravnih posljedica, znatno stroža ugovorna odgovornosti za one pružatelje usluge veza koji nemaju valjanu pravnu osnovu za obavljanje djelatnosti pružanja usluge veza sukladno pozitivnim propisima o pomorskom dobru i morskim lukama te pružanju usluga u turizmu. Jasan, precizan, dobro razrađen i interesno dobro balansiran sustav odgovornosti pozitivno će se odraziti na sudsku i poslovnu praksu u smislu veće pravne sigurnosti i predvidivosti pravne zaštite za sve pružatelje usluge veza i korisnike nautičkog veza, a njegovi atributi uređenog ugovora doprinijet će konkurentnosti hrvatskih marina.

Ugovor o gradnji, preinaci ili popravku broda

Novelom Pomorskog zakonika iz 2019. godine naslov glave I. dijela sedmog Pomorskog zakonika koji je do sad glasio „Ugovor o gradnji broda“ dopunjen je tako da glasi „Ugovor o gradnji broda, preinaci ili popravku“. Uvedene su izmjene i dopune koje jasnije uređuju analognu primjenu ovih zakonskih odredbi na ugovor o popravku brodice i jahte te uključuju u polje primjene ove glave i radove održavanja i servisiranja broda i brodskih dijelova i strojeva, što se jednako odnosi i na brodice i jahte. Nadalje, ugovori o popravku (kao i održavanju i servisiranju) sada su izuzeti od obavezne pisane forme. Na ovaj su način sve djelatnosti vezane uz popravak, održavanje, pripremanje za plovidbu, raspremu brodica i jahti i sl. uključene u primjenu pomorskog prava i pod stvarnu nadležnost sudova specijaliziranih za pomorske sporove te su svi pružatelji takvih usluga stavljeni u jednak pravni položaj kao brodograditelji i brodopopravljači. To se posebno odnosi i na pravo retencije (pridržaja plovila) radi osiguranja njihovih tražbina iz ovih ugovora. Opisane izmjene i dopune dobro su došle iz više razloga, a poglavito stoga što serviserske i brodopopravljačke usluge te usluge održavanja za brodice i jahte obavljaju iste osobe u okviru istih ili povezanih ugovornih aranžmana, pa i istovremeno obavljajući obje vrste radova koji su često povezani i srodni te ih je ponekad teško razgraničiti i poželjno je da ih se na jednak način pravno tretira, sve u interesu pravne sigurnosti.

Umjesto zaključka

Opisane izmjene i dopune Pomorskog zakonika tiču se unapređenja zakonskog okvira za ugovore u nautičkom turizmu, a osobito su važne za čarter kompanije, luke nautičkog turizma te ostale pružatelje usluge nautičkog veza, kao i za gospodarske subjekte koji se bave održavanjem, popravkom i servisiranjem jahti i brodica te za sve nautičare koji su korisnici predmetnih usluga.

 

Biografija dr.sc. Vesna Skorupan Wolff

Biografija dr.sc. Adriana Vincenca Padovan

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.