Pomorsko dobro

Ima li Hrvatska javna uprava dovoljno intelektualnog kapaciteta za učinkovito upravljanje plažnim resursima – ili kako to rade drugi

Istraživanja pokazuju da turisti u odabiru destinacije odabiru obalu Hrvatske zbog uživanja u moru i suncu, gdje su plaže jedan od najvažnijih obalnih resursa i kao takve preduvjet uspješnog razvoja turizma. Danas su u Hrvatskoj plaže nedovoljno iskorišteni resurs, na što su ukazali i projekti "Jadranske morske zvijezde Kvarnera" (2013), i "1000 Hrvatskih plaža" (2014), istraživanje koje je u završnoj fazi. Nositelj ovog jedinstvenog projekta je Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (Opatija) zajedno sa suradnicima. Projekt je prepoznat od strane Ministarstva turizma, koje je potaknulo i regionalnu samoupravu da još ozbiljnije pristupi upravljanju plažama.

Neusuglašenost između Zakona o koncesijama i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ukazuju na međusobnu nekompatibilnost.

Opće je poznato da su problemi vezani uz koncesioniranje kopnenog dijela pomorskog dobra mnogobrojni, što ima za posljedicu nezadovoljavajuće gospodarsko korištenje i uporabu njegovih potencijala, kako po opsegu i kvaliteti tako i gospodarskim učincima. Postoji veći broj uzroka za takvo stanje, kao što su primjerice problem utvrđivanja/određivanja granice pomorskog dobra na kopnu, njegovo neevidentiranje u zemljišnoj knjizi, neriješena imovinskopravna pitanja u vezi sa zakonito stečenim pravima, dugotrajni i često neučinkoviti postupci davanja koncesija i dr. Međutim, po mom mišljenju, jedan od temeljnih razloga za takvo stanje koncesioniranja pomorskog dobra je međusobna neusklađenost propisa koji određuju pretpostavke i postupak za prenošenje prava koncesije na koncesionara, a što se prvenstveno odnosi na međusobnu neusklađenost Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine 158/03., 100/04., 141/06. i 38/09. – dalje: ZPDML) sa Zakonom o koncesijama (Narodne novine 143/12. – dalje: ZK) te podzakonskih propisa donesenih na temelju tih zakona.

Završena je javna rasprava o Nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koja je provedena u Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku u siječnju i veljači 2014. godine.

Rasprava je prvenstveno bila fokusirana na centralizaciju županijskih lučkih uprava, osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom, koncesije na zahtjev, kao i raspodjelu sredstava ostvarenih od gospodarskog korištenja pomorskog dobra.

Istovremeno posebnu pažnju i kritike šire javnosti izazvao je zakonski Prijedlog na osnovu kojeg se iznimno, isključivo (ekskluzivno) korištenje pomorskog dobra može dozvoliti za plaže koje su u funkciji turističkih objekata najviše kategorije.

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

Goran RažnjevićAutor: Goran Ražnjević, Predsjednik uprave ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Morske plaže u Republici Hrvatskoj

U fokusu struke

Daniela GračanAutor: dr.sc. Daniela Gračan, redovita profesorica
Predstojnica zavoda za turizam
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu - Opatija

Upravljanje i korištenje morskih plaža Republike Hrvatske

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.