Pomorsko dobro

Gospodarsko korištenje pomorskog dobra na osnovu podnesenog "zahtjeva za koncesije" trebao je postati koncesijski model koji će osigurati pravnu sigurnost gospodarskog funkcioniranja turističkog i industrijskog sektora.

Očekivalo se da će predložena zakonska rješenja uvažavajući sve specifičnosti pomorskog dobra pokrenuti i osigurati pravni okvir održivog gospodarskog razvoja. Nažalost to se sa novim zakonskim Prijedlogom od 17.12. 2013. nije dogodilo.

Zakon o koncesijama (NN 143/12) kao krovni zakon kojim se uređuje koncesijski sustav u Republici Hrvatskoj i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03., 100/04., 141/06. i 38/09. – dalje ZPDML), koji propisuje poseban pravni režim na pomorskom dobru, reguliraju založno pravo kao isključivo sredstvo osiguranja tražbina vjerovnika na koncesiji kao predmetu osiguranja. S obzirom na postojeća ograničenja raspolaganja koncesionara s koncesijom, korištenje drugih sredstava osiguranja tražbina, primjerice fiducijarni prijenos koncesije, nije bilo moguće.

Kao samostalna država Republika Hrvatska započela je ustrojavanje novoga sustava prostornog uređenja prvenstveno sa ciljem gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom Republike Hrvatske.

Izgradnja sustava nije tekla bez poteškoća.

Zbog čestih izmjena i dopuna Zakona, nedonošenja ili nepravodobnog donošenja podzakonskih akata, zbog nedostatka sektorskih strategija, a naročito zbog neusuglašenosti propisa iz područja prostornog uređenja i posebnih propisa, jedinice regionalne i lokalne samouprave zajedno sa izrađivačima dokumenata prostornog uređenja nailaze na brojne poteškoće pri izradi prostornih planova regionalne i lokalne razine.

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Iva Tuhtan GrgićAutor: Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
O usklađivanju Zakona o pomorskom dobru sa Zakonom o koncesijama

U fokusu struke

Olga JelčićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini
Raspolaganje koncesijom prema novom Zakonu o koncesijama

HGK