Pomorsko dobro

Povijesni pregled Republika Hrvatska je sa zadnjim danima 2012. godine dobila novi, ili da se više neformalno izrazimo novi-novi Zakon o koncesijama. Da se podsjetimo - koncesije su se u našem pravu pojavile negdje krajem 80-tih godina prošlog stoljeća kroz savezni Zakon o stranim ulaganjima, a Hrvatska je svoj prvi Zakon o koncesijama donijela 1990. godine. Njega je slijedio istoimeni Zakon o koncesijama iz 1992. koji ovu važnu i složenu problematiku rješava u svega 10 članaka. Naravno, 10 članaka je premalo i za puno jednostavnija reguliranja od koncesijskog odnosa, jednog od možda najsloženijih pravnih odnosa uopće, posebno radi njegove dvojne pravne prirode. Kod koncesije imamo odluku od koncesiji, kao upravni akt podređen pravilima upravnog prava i općenito upravnog postupanja; te ugovor o koncesiji, koji je kako mu i naziv kaže ugovor, akt građanskog prava, no bitno određen odlukom o koncesiji.

Uređene i hotelske plaže predmetom su pojačanog interesa kako javne uprave tako i lokalnog stanovništva ali i gospodarskih i drugih subjekata.

Hrvatska je prema ukupnoj dužini obala (otočnih i na kopnu) od 5835,3 km daleko ispred svih jadranskih država (74%), te ima razvedenu obalu (koeficijent 11,10 druga na svijetu) i veliki broj otoka (1.246), po čemu je, uz Grčku, prva na Mediteranu.

Mislimo da je pravo vrijeme uključiti se u raspravu o predloženim rješenjima koncesijskog uređenja u nastojanju da se u konačnom tekstu zakona izbjegnu nedorečenosti i pravne praznine, a u primjeni pruži pravna sigurnost i učinkovitost.

Prema uvodnom obrazloženju Prijedloga novog Zakona o koncesijama (dalje: Prijedlog), koji je prihvaćen na 37. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 5. srpnja 2012. (objavljen je na web stranicama Vlade) tim se zakonom hoće, između ostaloga, unijeti "fleksibilnost i jednostavnije postupanje kod davanja koncesija za gospodarsko korištenje općih ili drugih dobara ili pak koncesija manje vrijednosti... uz istovremenu odgovarajuću primjenu temeljnih načela Zakona," kako bi se "postiglo učinkovitije raspolaganje ovim resursima, povećao broj ovih ugovora, prihodi od naknada za koncesiju koji iz njih proizlaze, uz zadržavanje kontrole i nadzora od strane nadležnih tijela, te sigurnost u zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske."

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Iva Tuhtan GrgićAutor: Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
O usklađivanju Zakona o pomorskom dobru sa Zakonom o koncesijama

U fokusu struke

Olga JelčićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini
Raspolaganje koncesijom prema novom Zakonu o koncesijama

HGK