Geneza nereda na pomorskom dobru
- Detalji
- Autor: Kap. Branko Kundih dipl.iur.
Završena je javna rasprava o Nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koja je provedena u Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku u siječnju i veljači 2014. godine.
Rasprava je prvenstveno bila fokusirana na centralizaciju županijskih lučkih uprava, osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom, koncesije na zahtjev, kao i raspodjelu sredstava ostvarenih od gospodarskog korištenja pomorskog dobra.
Istovremeno posebnu pažnju i kritike šire javnosti izazvao je zakonski Prijedlog na osnovu kojeg se iznimno, isključivo (ekskluzivno) korištenje pomorskog dobra može dozvoliti za plaže koje su u funkciji turističkih objekata najviše kategorije.
Koncesije na zahtjev – neprihvatljiv zakonski prijedlog
- Detalji
- Autor: Kap. Branko Kundih dipl.iur.
Gospodarsko korištenje pomorskog dobra na osnovu podnesenog "zahtjeva za koncesije" trebao je postati koncesijski model koji će osigurati pravnu sigurnost gospodarskog funkcioniranja turističkog i industrijskog sektora.
Očekivalo se da će predložena zakonska rješenja uvažavajući sve specifičnosti pomorskog dobra pokrenuti i osigurati pravni okvir održivog gospodarskog razvoja. Nažalost to se sa novim zakonskim Prijedlogom od 17.12. 2013. nije dogodilo.
Osiguranje tražbina i pomorsko dobro
- Detalji
- Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur.
Zakon o koncesijama (NN 143/12) kao krovni zakon kojim se uređuje koncesijski sustav u Republici Hrvatskoj i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03., 100/04., 141/06. i 38/09. – dalje ZPDML), koji propisuje poseban pravni režim na pomorskom dobru, reguliraju založno pravo kao isključivo sredstvo osiguranja tražbina vjerovnika na koncesiji kao predmetu osiguranja. S obzirom na postojeća ograničenja raspolaganja koncesionara s koncesijom, korištenje drugih sredstava osiguranja tražbina, primjerice fiducijarni prijenos koncesije, nije bilo moguće.
