Poteškoće u planiranju obalnog prostora
- Detalji
- Autor: Duško Dobrila, dipl.ing arh. - Načelnik službe za prostorno uređenje, JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ
Kao samostalna država Republika Hrvatska započela je ustrojavanje novoga sustava prostornog uređenja prvenstveno sa ciljem gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom Republike Hrvatske.
Izgradnja sustava nije tekla bez poteškoća.
Zbog čestih izmjena i dopuna Zakona, nedonošenja ili nepravodobnog donošenja podzakonskih akata, zbog nedostatka sektorskih strategija, a naročito zbog neusuglašenosti propisa iz područja prostornog uređenja i posebnih propisa, jedinice regionalne i lokalne samouprave zajedno sa izrađivačima dokumenata prostornog uređenja nailaze na brojne poteškoće pri izradi prostornih planova regionalne i lokalne razine.
Koncesije danas
- Detalji
- Autor: doc. dr. sc. Goran Vojković
Povijesni pregled Republika Hrvatska je sa zadnjim danima 2012. godine dobila novi, ili da se više neformalno izrazimo novi-novi Zakon o koncesijama. Da se podsjetimo - koncesije su se u našem pravu pojavile negdje krajem 80-tih godina prošlog stoljeća kroz savezni Zakon o stranim ulaganjima, a Hrvatska je svoj prvi Zakon o koncesijama donijela 1990. godine. Njega je slijedio istoimeni Zakon o koncesijama iz 1992. koji ovu važnu i složenu problematiku rješava u svega 10 članaka. Naravno, 10 članaka je premalo i za puno jednostavnija reguliranja od koncesijskog odnosa, jednog od možda najsloženijih pravnih odnosa uopće, posebno radi njegove dvojne pravne prirode. Kod koncesije imamo odluku od koncesiji, kao upravni akt podređen pravilima upravnog prava i općenito upravnog postupanja; te ugovor o koncesiji, koji je kako mu i naziv kaže ugovor, akt građanskog prava, no bitno određen odlukom o koncesiji.
Upravljanje plažama u Hrvatskoj – pitanja i dileme
- Detalji
- Autor: Dr.sc. Mirjana Kovačić
Uređene i hotelske plaže predmetom su pojačanog interesa kako javne uprave tako i lokalnog stanovništva ali i gospodarskih i drugih subjekata.
Hrvatska je prema ukupnoj dužini obala (otočnih i na kopnu) od 5835,3 km daleko ispred svih jadranskih država (74%), te ima razvedenu obalu (koeficijent 11,10 druga na svijetu) i veliki broj otoka (1.246), po čemu je, uz Grčku, prva na Mediteranu.
