Pomorsko dobro

Mislimo da je pravo vrijeme uključiti se u raspravu o predloženim rješenjima koncesijskog uređenja u nastojanju da se u konačnom tekstu zakona izbjegnu nedorečenosti i pravne praznine, a u primjeni pruži pravna sigurnost i učinkovitost.

Prema uvodnom obrazloženju Prijedloga novog Zakona o koncesijama (dalje: Prijedlog), koji je prihvaćen na 37. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 5. srpnja 2012. (objavljen je na web stranicama Vlade) tim se zakonom hoće, između ostaloga, unijeti "fleksibilnost i jednostavnije postupanje kod davanja koncesija za gospodarsko korištenje općih ili drugih dobara ili pak koncesija manje vrijednosti... uz istovremenu odgovarajuću primjenu temeljnih načela Zakona," kako bi se "postiglo učinkovitije raspolaganje ovim resursima, povećao broj ovih ugovora, prihodi od naknada za koncesiju koji iz njih proizlaze, uz zadržavanje kontrole i nadzora od strane nadležnih tijela, te sigurnost u zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske."

Pomorsko dobro ima obilježja prvorazrednog gospodarskog potencijala, koji se može i treba transferirati u razvojni kapital posredstvom strateških gospodarskih programa, a što se može postići isključivo posredstvom intelektualnog kapitala i političke volje. Posebno treba istaknuti da pomorskim dobrom upravlja Vlada Republike Hrvatske putem nadležnog Ministarstva, jedinica lokalne samouprave, lučkih uprava i drugih državnih tijela.

Za gospodarsku uporabu pomorskog dobra posebno značenje imaju zakonske odredbe koje omogućavaju svim pravnim i fizičkim osobama da se na jednak i ravnopravan način njime koriste, uz uvjet da svi poštuju njegovu prirodu i/ili namjenu. Zato je svakome, sukladno zakonskim propisima, dopušteno upotrebljavati i/ili koristiti se pomorskim dobrom prema njegovoj prirodi i namjeni.

Kompleksnost problematike pomorskog dobra vezana je i uz njegov vlasničkopravni aspekt. Vlasništvo kao temeljno stvarno pravo, zaštićeno Ustavom, ne može "prijeći granicu" pomorskog dobra niti na njemu postići onakav učinak kakav se od tog pravnog instituta očekuje prema njegovoj pravnoj prirodi.

Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Tatjana Tomaić

Izgubljeni legitimitet Arbitražnog suda

U fokusu struke

Gordan StankovicAutor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković - Odvjetničko društvo Vukić & Partneri
Stečena prava na pomorskom dobru

HGK