Pomorsko dobro

Cilj ovoga rada je istražiti detaljnije vrlo složenu problematiku stečajnih postupaka nad dioničkim društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru u Republici Hrvatskoj. Stečajni zakon kao lex generalis ovu materiju posebno ne regulira, a Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kao lex specialis niti jednom rječju se ne osvrće na stečaj. S druge strane, praksa u provođenju stečajnih postupaka potvrđuje da su se stečajevi nad društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru, rješavali na različite načine. U svim promatranim slučajevima, stečaj se odvijao u skladu s vrlo strogim pravilima stečajne procedure, a razlike su se uočavale u ponašanju vjerovnika u odnosu na dospjele obveze dužnika prema njima. U velikoj većini slučajeva stečajni se dužnik, nakon unovčenja njegove imovine likvidirao, dok se u značajno manjem broju slučajeva radilo o reorganizaciji dužnika putem stečajnog plana. Država kao vjerovnik u pravilu se ponašala jednako prema svim stečajnim dužnicima, a samo u pojedinačnim slučajevima poduzimala je mjere koje bi se mogle nazvati i državni intervencionizam. Takve mjere tada se nisu smatrale mjerama državnih potpora.

Uz suglasnost autora Jakoba Nakić, portal prenosi izvorni znanstveni rad “Pomorsko dobro - opće ili javno dobro“, objavljen u Zborniku Veleučilišta u Šibeniku, br. 1/16,str.7-34.

Jakob Nakić je izuzetno plodan autor te veliki dio svoje stručne i znanstvene preokupacije godinama fokusira među ostalim i na problematiku pomorskog dobra. Široki znanstveni opus autora možete preuzeti OVDJE.

Portal pomorsko dobro je otvoren za sva stručna i znanstvena promišljanja.

Kada se radi o institutu pomorskog dobra kao “općem ili javnom dobru“ želimo jasno reći da stavove autora po ovom pitanju ne dijeli politika portala, a koja zastupa stajalište da do daljnjeg institut pomorskog dobra treba isključivo vezati uz pravni režim općeg dobra.

Portal ocjenjuje da izvorni znanstveni rad Jakoba Nakića i iznesena argumentacija zaslužuje pažnju šire stručne javnosti Republike Hrvatske te mu ujedno zahvaljujemo.

Branko Kundih

Načelno, pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku pod njenom je osobitom zaštitom, a o njegovom važnom gospodarskom značaju dnevno se govori u gospodarstvu, politici i javnim medijima.

Međutim, postavlja se pitanje da li Republika Hrvatska svojim propisima i posebno njihovom primjenom u praksi doista pruža "osobitu zaštitu" pomorskom dobru. Učinkovita zaštita između ostalog pretpostavlja postojanje precizne identifikacije objekta zaštite, konkretno postojanje odgovarajuće evidencije pomorskog dobra. Nastojat ćemo kroz analizu važećih propisa odgovoriti na postavljeno pitanje.

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Tatjana Tomaić

Izgubljeni legitimitet Arbitražnog suda

U fokusu struke

Gordan StankovicAutor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković - Odvjetničko društvo Vukić & Partneri
Stečena prava na pomorskom dobru

HGK