Pomorsko dobro

Načelno, pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku pod njenom je osobitom zaštitom, a o njegovom važnom gospodarskom značaju dnevno se govori u gospodarstvu, politici i javnim medijima.

Međutim, postavlja se pitanje da li Republika Hrvatska svojim propisima i posebno njihovom primjenom u praksi doista pruža "osobitu zaštitu" pomorskom dobru. Učinkovita zaštita između ostalog pretpostavlja postojanje precizne identifikacije objekta zaštite, konkretno postojanje odgovarajuće evidencije pomorskog dobra. Nastojat ćemo kroz analizu važećih propisa odgovoriti na postavljeno pitanje.

Svaka je olupina vremenska kapsula u kojoj su sadržani elementi vremena u kojemu je nastala, elementi tadašnjih tehnoloških dostignuća, ali i osobnih sudbina ljudi vezanih za nju.

Jadransko more, ako se uračunaju i otoci, omeđuje više od osam tisuća kilometara obale. Čovjek koji je živio na njegovim obalama oduvijek je bio okrenut moru koje je bilo izvor njegova opstanka, njegova riznica hrane i njegov put ka udaljenim krajevima kojima je težio. Jadran, koji liči na jedan veliki zaliv Sredozemnoga mora, dugačak 423 nautičke milje i na samim vratima uzak tek četrdeset i jednu nautičku milju, pomorcima koji su plovili uzduž njegovih obala pružao je varljivu sigurnost. Stotine otoka i otočića, zaljeva i uvala, prirodnih luka i drugih zaklona značili su pomorcima dodatnu sigurnost u plovidbi. No onima koji ga nisu poznavali, podvodne hridi, oštri grebeni i plitki prolazi prijetili su da kao opasni neprijatelji zauvijek zaustave njihovu plovidbu.

Još su se Uredbom sa zakonskom snagom o pomorskom javnom dobru iz 1939. godine, pa zatim zakonima koji su uređivali pravni institut pomorskog dobra uključujući i važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/2003., 100/2004., 141/2006., 38/2009. i 123/2011. - Odluka Ustavnog suda RH U-I-4445/2008; dalje: ZPDML), prijelaznim i završnim odredbama, između ostalog, nastojali razriješiti zatečeni pravni odnosi na pomorskom dobru, koje je kroz čitavo to vrijeme imalo status općeg dobra i bilo je res extra commercium. Nažalost, zbog nekih objektivnih okolnosti (primjerice prijelaz iz pravnog sustava društvenog u klasično vlasništvo), ali i nepotpunog sagledavanja biti i složenosti problema zatečenih prava na pomorskom dobru, nisu na zadovoljavajući način razriješena ni do danas, naprotiv problemi su postali složeniji s obzirom na protek vremena i različite načine zaposjedanja pomorskog dobra mimo zakonskih propisa.

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Adriana Vicenca PadovanAutor: doc.dr.sc. Adriana Vicenca Padovan - Jadranski zavod - HAZU
Predstavljamo Projekt DELICROMAR

U fokusu struke

Zvonko GržetićAutor: Doc.dr. Zvonko Gržetić, Konzultant projekata hidrografije, oceanologije, zaštite okoliša, nautike i pomorstva
Neka otvorena pitanja hidrografije u Republici Hrvatskoj

HGK