Pomorsko dobro

Neusuglašenost između Zakona o koncesijama i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ukazuju na međusobnu nekompatibilnost.

Opće je poznato da su problemi vezani uz koncesioniranje kopnenog dijela pomorskog dobra mnogobrojni, što ima za posljedicu nezadovoljavajuće gospodarsko korištenje i uporabu njegovih potencijala, kako po opsegu i kvaliteti tako i gospodarskim učincima. Postoji veći broj uzroka za takvo stanje, kao što su primjerice problem utvrđivanja/određivanja granice pomorskog dobra na kopnu, njegovo neevidentiranje u zemljišnoj knjizi, neriješena imovinskopravna pitanja u vezi sa zakonito stečenim pravima, dugotrajni i često neučinkoviti postupci davanja koncesija i dr. Međutim, po mom mišljenju, jedan od temeljnih razloga za takvo stanje koncesioniranja pomorskog dobra je međusobna neusklađenost propisa koji određuju pretpostavke i postupak za prenošenje prava koncesije na koncesionara, a što se prvenstveno odnosi na međusobnu neusklađenost Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine 158/03., 100/04., 141/06. i 38/09. – dalje: ZPDML) sa Zakonom o koncesijama (Narodne novine 143/12. – dalje: ZK) te podzakonskih propisa donesenih na temelju tih zakona.

Završena je javna rasprava o Nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koja je provedena u Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku u siječnju i veljači 2014. godine.

Rasprava je prvenstveno bila fokusirana na centralizaciju županijskih lučkih uprava, osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom, koncesije na zahtjev, kao i raspodjelu sredstava ostvarenih od gospodarskog korištenja pomorskog dobra.

Istovremeno posebnu pažnju i kritike šire javnosti izazvao je zakonski Prijedlog na osnovu kojeg se iznimno, isključivo (ekskluzivno) korištenje pomorskog dobra može dozvoliti za plaže koje su u funkciji turističkih objekata najviše kategorije.

Gospodarsko korištenje pomorskog dobra na osnovu podnesenog "zahtjeva za koncesije" trebao je postati koncesijski model koji će osigurati pravnu sigurnost gospodarskog funkcioniranja turističkog i industrijskog sektora.

Očekivalo se da će predložena zakonska rješenja uvažavajući sve specifičnosti pomorskog dobra pokrenuti i osigurati pravni okvir održivog gospodarskog razvoja. Nažalost to se sa novim zakonskim Prijedlogom od 17.12. 2013. nije dogodilo.

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Adriana Vicenca PadovanAutor: doc.dr.sc. Adriana Vicenca Padovan - Jadranski zavod - HAZU
Predstavljamo Projekt DELICROMAR

U fokusu struke

Zvonko GržetićAutor: Doc.dr. Zvonko Gržetić, Konzultant projekata hidrografije, oceanologije, zaštite okoliša, nautike i pomorstva
Neka otvorena pitanja hidrografije u Republici Hrvatskoj

HGK