Pomorsko dobro

U "Izvješću o koncesijama u Republici Hrvatskoj" kojeg je Vlada RH usvojila 29. studenog 2012. neposredno prije donošenja novog Zakona o koncesijama, koji je stupio na snagu 28. prosinca 2012. (NN 143/2012.; Izvješće objavljeno na www.mfin.hr), dani su prikaz i analiza sustava koncesija u Republici Hrvatskoj s obzirom na primjenu Zakona o koncesijama iz 2008. godine (NN 125/2008.). U tom je Izvješću posebno istaknuta nužnost usklađivanja sektorskih – posebnih zakona sa krovnim Zakonom o koncesijama te je utvrđeno "Jedini zakon koji još uvijek nije usklađen sa Zakonom o koncesijama jest Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Postupak usklađenja ovog propisa provodi nadležno ministarstvo u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske te se njegovo donošenje očekuje do kraja 2012. godine." Na 79. sjednici Vlade RH od 7. ožujka 2013. donesen je zaključak kojim su zadužena nadležna ministarstva da do kraja trećeg tromjesečja 2013. godine. Vladi upute prijedlog posebnih zakona koji reguliraju koncesije "kako bi se osigurala nesmetana provedba Zakona o koncesijama."

Ima li Hrvatska javna uprava dovoljno intelektualnog kapaciteta za učinkovito upravljanje plažnim resursima – ili kako to rade drugi

Istraživanja pokazuju da turisti u odabiru destinacije odabiru obalu Hrvatske zbog uživanja u moru i suncu, gdje su plaže jedan od najvažnijih obalnih resursa i kao takve preduvjet uspješnog razvoja turizma. Danas su u Hrvatskoj plaže nedovoljno iskorišteni resurs, na što su ukazali i projekti "Jadranske morske zvijezde Kvarnera" (2013), i "1000 Hrvatskih plaža" (2014), istraživanje koje je u završnoj fazi. Nositelj ovog jedinstvenog projekta je Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (Opatija) zajedno sa suradnicima. Projekt je prepoznat od strane Ministarstva turizma, koje je potaknulo i regionalnu samoupravu da još ozbiljnije pristupi upravljanju plažama.

Neusuglašenost između Zakona o koncesijama i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ukazuju na međusobnu nekompatibilnost.

Opće je poznato da su problemi vezani uz koncesioniranje kopnenog dijela pomorskog dobra mnogobrojni, što ima za posljedicu nezadovoljavajuće gospodarsko korištenje i uporabu njegovih potencijala, kako po opsegu i kvaliteti tako i gospodarskim učincima. Postoji veći broj uzroka za takvo stanje, kao što su primjerice problem utvrđivanja/određivanja granice pomorskog dobra na kopnu, njegovo neevidentiranje u zemljišnoj knjizi, neriješena imovinskopravna pitanja u vezi sa zakonito stečenim pravima, dugotrajni i često neučinkoviti postupci davanja koncesija i dr. Međutim, po mom mišljenju, jedan od temeljnih razloga za takvo stanje koncesioniranja pomorskog dobra je međusobna neusklađenost propisa koji određuju pretpostavke i postupak za prenošenje prava koncesije na koncesionara, a što se prvenstveno odnosi na međusobnu neusklađenost Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine 158/03., 100/04., 141/06. i 38/09. – dalje: ZPDML) sa Zakonom o koncesijama (Narodne novine 143/12. – dalje: ZK) te podzakonskih propisa donesenih na temelju tih zakona.

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Gordan StankovicAutor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković - Odvjetničko društvo Vukić & Partneri
Stečena prava na pomorskom dobru

HGK

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.