Pomorsko dobro

Ima li Hrvatska javna uprava dovoljno intelektualnog kapaciteta za učinkovito upravljanje plažnim resursima – ili kako to rade drugi

Istraživanja pokazuju da turisti u odabiru destinacije odabiru obalu Hrvatske zbog uživanja u moru i suncu, gdje su plaže jedan od najvažnijih obalnih resursa i kao takve preduvjet uspješnog razvoja turizma. Danas su u Hrvatskoj plaže nedovoljno iskorišteni resurs, na što su ukazali i projekti "Jadranske morske zvijezde Kvarnera" (2013), i "1000 Hrvatskih plaža" (2014), istraživanje koje je u završnoj fazi. Nositelj ovog jedinstvenog projekta je Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (Opatija) zajedno sa suradnicima. Projekt je prepoznat od strane Ministarstva turizma, koje je potaknulo i regionalnu samoupravu da još ozbiljnije pristupi upravljanju plažama.

Neusuglašenost između Zakona o koncesijama i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ukazuju na međusobnu nekompatibilnost.

Opće je poznato da su problemi vezani uz koncesioniranje kopnenog dijela pomorskog dobra mnogobrojni, što ima za posljedicu nezadovoljavajuće gospodarsko korištenje i uporabu njegovih potencijala, kako po opsegu i kvaliteti tako i gospodarskim učincima. Postoji veći broj uzroka za takvo stanje, kao što su primjerice problem utvrđivanja/određivanja granice pomorskog dobra na kopnu, njegovo neevidentiranje u zemljišnoj knjizi, neriješena imovinskopravna pitanja u vezi sa zakonito stečenim pravima, dugotrajni i često neučinkoviti postupci davanja koncesija i dr. Međutim, po mom mišljenju, jedan od temeljnih razloga za takvo stanje koncesioniranja pomorskog dobra je međusobna neusklađenost propisa koji određuju pretpostavke i postupak za prenošenje prava koncesije na koncesionara, a što se prvenstveno odnosi na međusobnu neusklađenost Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine 158/03., 100/04., 141/06. i 38/09. – dalje: ZPDML) sa Zakonom o koncesijama (Narodne novine 143/12. – dalje: ZK) te podzakonskih propisa donesenih na temelju tih zakona.

Završena je javna rasprava o Nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koja je provedena u Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku u siječnju i veljači 2014. godine.

Rasprava je prvenstveno bila fokusirana na centralizaciju županijskih lučkih uprava, osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom, koncesije na zahtjev, kao i raspodjelu sredstava ostvarenih od gospodarskog korištenja pomorskog dobra.

Istovremeno posebnu pažnju i kritike šire javnosti izazvao je zakonski Prijedlog na osnovu kojeg se iznimno, isključivo (ekskluzivno) korištenje pomorskog dobra može dozvoliti za plaže koje su u funkciji turističkih objekata najviše kategorije.

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Adriana Vicenca PadovanAutor: doc.dr.sc. Adriana Vicenca Padovan - Jadranski zavod - HAZU
Predstavljamo Projekt DELICROMAR

U fokusu struke

Olga JelčićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini
Raspolaganje koncesijom prema novom Zakonu o koncesijama

HGK