Pomorsko dobro

*Ovaj članak rezultat je istraživanja na uspostavnom istraživačkom projektu DELICROMAR br. 3061 koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Materija pomorskog dobra, a time i materija koncesija na pomorskom dobru, u hrvatskom je pravu uređena Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. godine (ZDPML). Od njegova donošenja donijeta su čak tri Zakona o koncesijama (ZOK), 2008., 2012. i, konačno, u srpnju 2017. i sada važeći Zakon. Svaki od navedenih zakona bio je donesen kao opći zakonodavni okvir, dok se posebnim tzv. sektorskim zakonima trebalo urediti samo posebnosti vezane uz pojedina područja ili djelatnosti na koja se posebni zakon odnosi. ZPDML nije se nikada uskladio sa ZOK-om, što je u praksi izazivalo, i još uvijek izaziva, niz dvojbi i problema, odnosno veliku pravnu nesigurnost. Ni u praksi niti u teoriji nije postignut konsenzus glede toga koji zakon zapravo treba primjenjivati, lex specialis ili lex posterior. Konsenzus postoji u jednome, a to je da je nužno donijeti novi ZPDML kojim bi se uklonila ova pravna nesigurnost u odnosu na jedno od najznačajnijih resursa Republike Hrvatske.

DELICROMAR naslov je znanstvenoistraživačkog projekta koji se provodi na Jadranskom zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod vodstvom doc. dr. sc. Adriane Vincence Padovan s predviđenim trajanjem od 1.3.2016. do 28.2.2019. godine, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost pod punim nazivom:
“Razvoj suvremenog pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine – unapređenje konkurentnosti, sigurnosti, sigurnosne zaštite i zaštite morskog okoliša / Developing a modern legal and insurance regime for Croatian marinas – enhancing competitiveness, safety, security and marine environmental standards“

Jadranka Fržop kao stručnjak za pomorsko dobro ovim prilogom kao gost portala iz perspektive pomoćnice ministra Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture iznosi svoje viđenje ključne problematike koju je uočila u obnašanju svoje funkcije zadnjih šest mjeseci.

U zajedničkom je interesu državnih tijela kao i svih koji rade na pomorskom dobru ili od njega žive urediti uvjete poslovanja na pomorskom dobru na dulje vremensko razdoblje, te na taj način stvoriti izvjesne i predvidive uvjete poslovanja koji su preduvjet kako za unapređenje sadašnjeg poslovanja tako i za nove investicije. To se posebno odnosi na cjelokupni sektor nautičkog turizma Republike Hrvatske u okviru kojeg posluje Adriatic Croatia International Club d.d.

Iz dugogodišnjeg iskustva na izvršnim funkcijama u gradu na moru, mogu ocijeniti da je upravljanje pomorskim dobrom i morskim lukama, jedna od najvažnijih djelatnosti za jadranske gradove i općine, odnosno za naselja na moru, unatoč činjenici da je još danas velik dio nadležnosti zadržan na državnoj i županijskoj razini. Kad se o upravljanju pomorskim dobrom i morskim lukama govori, jedinice lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u definiranju namjena i sadržaja na pomorskom dobru. Kroz postupak donošenja prostornih planova uređenja i urbanističkih planova vrlo detaljno se može odrediti prostore za sunčanje, rekreaciju, ili neke turističke zone (hoteli - T1, turistička naselja T2, ili kampovi T3).

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Iva Tuhtan GrgićAutor: Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
O usklađivanju Zakona o pomorskom dobru sa Zakonom o koncesijama

U fokusu struke

Olga JelčićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini
Raspolaganje koncesijom prema novom Zakonu o koncesijama

HGK