Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća iz 1991. godine niti jednom se odredbom nije osvrnuo na pomorsko dobro  niti na određena prava društvenih poduzeća koja su postojala na pomorskom dobru, te je čitava pretvorba  na pomorskom dobru rezultat  svojevrsne interpretacije nedorečenih zakonskih propisa od strane Hrvatskog fonda za privatizaciju. Nije čudo da nakon više od četvrt stoljeća  neuređena pitanja pomorskog dobra  neumorno kucaju na vrata i  dolaze na naplatu.

Nakon provedenih pretvorbi društvenih poduzeća u društva kapitala, otvorilo se niz pitanja vezanih uz  konverziju prava korištenja na pomorskom dobru   u koncesiju  sukladno Pomorskom zakoniku i Zakonu o morskim lukama.  Jednostavno se nije pravila razlika između trgovačkih društava koja su imala vremenski ograničeno pravo korištenja, vremenski neograničeno pravo na korištenje i trgovačkih društava kojima je pravo na korištenje isteklo.

Ilirija

U zakonodavstvu Republike Hrvatske morske plaže kao prvorazredni prirodni, turistički i gospodarski resurs, nisu odgovarajuće uređene niti zaštićene. Bolje reći, ne postoji adekvatan i primjenjiv obuhvat zakonskog uređenja. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, tek u svojim osnovnim odredbama navodi da je plaža pomorsko dobro ali ne definira sam pojam niti razvrstaj, kao niti modele upravljanja i korištenja odnosno upotrebe morskih plaža.

Proturječnost i neusklađenost pravnih normi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11. i 56/16; dalje: ZPDML) te Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04., 101/04. i 39/06.) u odnosu na Zakon o koncesijama, koji je stupio na snagu 22. srpnja 2017. (NN 69/17; dalje ZK), kao i u odnosu na dva prethodna Zakona o koncesijama iz 2012. i 2008. godine (NN 125/08. i NN 143/12.), bili su razmatrani u nekoliko stručnih i znanstvenih radova, u kojima se ukazivalo na aktualne probleme u primjeni tih zakona te u bitnome o utjecaju takvog stanja na pravnu sigurnost svih dionika u postupcima koncesioniranja pomorskog dobra. Unatoč tome, može se ustvrditi, da se u ovih gotovo deset godina, koliko je proteklo od donošenja ZK iz 2008. godine, još uvijek vode rasprave o tome derogira li ZK, iako je krovni zakon, neusklađene odredbe ZPDML, koji je sektorski (posebni) zakon ili obrnuto derogiraju li norme ZPDML s tim Zakonom inkompatibilne odredbe ZK. Ovakvo stanje kod onih koji primjenjuju te zakone generira pravnu nesigurnost kao i njihovu selektivnu primjenu.

Hrvatska neće nikada prihvatiti nevažeću arbitražnu odluku jer je na to obvezuje konsenzus Hrvatskog sabora iz 2015. godine ali je uvijek spremna na suradnju i dijalog sa susjedima.

Grubo narušen postupak Arbitražnog suda

Nakon niza dugogodišnjih i neuspješnih pregovora između Hrvatske i Slovenije, mnogih sastanaka ekspertnih grupa i međuvladinih komisija a pod pritiskom slovenskih blokada naših pristupnih pregovora, Hrvatska je bila prisiljena potpisati 4. studenog 2009. godine u Stockholmu Sporazum o arbitraži. Hrvatska je Sporazum potpisala u dobroj vjeri i uzdajući se ne samo u međunarodno pravo nego i u njegovu samu suštinu - nepristranost sudaca. Skandal koji je u srpnju 2015. godine razotkrio slovenski nedozvoljeni utjecaj na međunarodne arbitre u kojem su sudjelovali slovenski arbitar Jernej Sekolec i slovenska zastupnica pri Arbitražnom sudu Simona Drenik, naveo je Hrvatsku na prekid Sporazuma o arbitraži i izlasku iz samog postupka. Povredom članka 10. točka 1. i članka 6. točka 5. prekršene su odredbe Sporazuma o arbitraži i nepopravljivo narušen arbitražni postupak u cijelosti. Takve radnje također su protivne Fakultativnim pravilima Stalnog arbitražnog suda za arbitražu u sporovima između dviju država te općim načelima međunarodnog prava i načela pravičnosti. S obzirom na činjenicu da je Republika Slovenija preko svog ovlaštenog predstavnika grubo narušila postupak rada i smisao postojanja Arbitražnog suda a čime je Republika Slovenija namjerno kršila odredbe potpisanog dvostranog ugovora, pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, Hrvatski sabor je 29. srpnja 2015. konsenzusom izglasao pokretanje postupka prestanka Sporazuma o arbitraži.

*Ovaj članak rezultat je istraživanja na uspostavnom istraživačkom projektu DELICROMAR br. 3061 koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Materija pomorskog dobra, a time i materija koncesija na pomorskom dobru, u hrvatskom je pravu uređena Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. godine (ZDPML). Od njegova donošenja donijeta su čak tri Zakona o koncesijama (ZOK), 2008., 2012. i, konačno, u srpnju 2017. i sada važeći Zakon. Svaki od navedenih zakona bio je donesen kao opći zakonodavni okvir, dok se posebnim tzv. sektorskim zakonima trebalo urediti samo posebnosti vezane uz pojedina područja ili djelatnosti na koja se posebni zakon odnosi. ZPDML nije se nikada uskladio sa ZOK-om, što je u praksi izazivalo, i još uvijek izaziva, niz dvojbi i problema, odnosno veliku pravnu nesigurnost. Ni u praksi niti u teoriji nije postignut konsenzus glede toga koji zakon zapravo treba primjenjivati, lex specialis ili lex posterior. Konsenzus postoji u jednome, a to je da je nužno donijeti novi ZPDML kojim bi se uklonila ova pravna nesigurnost u odnosu na jedno od najznačajnijih resursa Republike Hrvatske.

Istaknuta mišljenja

Olga JelčićMr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini
Nedopustivo nedonošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.