Pomorsko dobro

U zajedničkom je interesu državnih tijela kao i svih koji rade na pomorskom dobru ili od njega žive urediti uvjete poslovanja na pomorskom dobru na dulje vremensko razdoblje, te na taj način stvoriti izvjesne i predvidive uvjete poslovanja koji su preduvjet kako za unapređenje sadašnjeg poslovanja tako i za nove investicije. To se posebno odnosi na cjelokupni sektor nautičkog turizma Republike Hrvatske u okviru kojeg posluje Adriatic Croatia International Club d.d.

Iz dugogodišnjeg iskustva na izvršnim funkcijama u gradu na moru, mogu ocijeniti da je upravljanje pomorskim dobrom i morskim lukama, jedna od najvažnijih djelatnosti za jadranske gradove i općine, odnosno za naselja na moru, unatoč činjenici da je još danas velik dio nadležnosti zadržan na državnoj i županijskoj razini. Kad se o upravljanju pomorskim dobrom i morskim lukama govori, jedinice lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u definiranju namjena i sadržaja na pomorskom dobru. Kroz postupak donošenja prostornih planova uređenja i urbanističkih planova vrlo detaljno se može odrediti prostore za sunčanje, rekreaciju, ili neke turističke zone (hoteli - T1, turistička naselja T2, ili kampovi T3).

Zakonom o koncesijama utvrđeno je opće pravno uređenje koncesija u Republici Hrvatskoj1. Ovaj Zakon na snagu je stupio u prosincu 2012. godine te je uredio postupak dodjele koncesija, ugovor o koncesiji, prestanak koncesije, pravnu zaštitu u postupcima dodjele koncesije, politiku koncesija te druga pitanja u svezi s koncesijama. No, pored zakona koji uređuje opći pravni režim koncesija, specifičnosti ovoga instituta na pojedinim dobrima i uslugama uređene su brojnim zakonima kojima se uređuju pojedina upravna područja kao što je to npr. Zakon o cestama, Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakon o lovstvu, Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Zakon o rudarstvu, Zakon o elektroničkim komunikacijama, Zakon o vodama, Zakon o željeznici i sl.2 Kada god je poduzimanje koje postupovne radnje ili specifičnost kojeg koncesijskog pitanja utvrđena zakonom koji uređuje upravno područje u kojem je podijeljena koncesija, sukladno načelu lex speciali derogat legi generali,treba primijeniti odredbu upravo toga zakona. No, u nedostatku posebne zakonske regulacije na sva pitanja koncesija primjenjuje se opći pravni režim utvrđen Zakonom o koncesijama.

Veoma popularan i uspješan vid povjeravanja obavljanja javnih usluga te povjeravanja izvođenja javnih radova privatnim osobama, baš kao i čest način privlačenja stranoga kapitala u suvremenim državama čine upravo koncesije.

Koncesije omogućuju angažiranje privatnih ulagača i njihovih financijskih sredstava u svrhu ostvarenja javnih koristi, one ubrzavaju izgradnju objekata javne infrastrukture, oslobađaju državu i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djelatnosti koje a priori ulaze u sferu privatne, a ne javne inicijative, te ih izlažu manjim financijskim rizicima, istovremeno im pružajući pravo nadzora nad predmetima od javnog interesa. Uz to što su vrlo pogodno sredstvo privlačenja stranog kapitala, koncesije su i sredstvo povjeravanja obavljanja javnih poslova privatnim pravnim i fizičkim osobama. Koncesije su pravni institut koji se danas može susresti u pravnim sustavima velikog broja država svijeta, bez obzira na kontinent na kojem se te države nalaze te bez obzira na njihov stupanj razvijenosti.

Pravni prednik Trajektne luke Split d.d. (u daljnjem tekstu: TLS) osnovana je 1961. godine i do pretvorbe i osnivanja Lučke uprave Split 1997. godine upravljala je i gospodarila cjelokupnim lučkim područjem gradske luke Split (uključujući Grad Solin, Vranjic i Kaštela), te ulaganjem vlastitih sredstava sudjelovala u izgradnji svih objekata podgradnje i nadgradnje na području luke Split (izgradnja lukobrana, poslovnih prostora u poslovno-putničkom terminalu, prometnica, parkirališta, gatova, vezova...), koristila ih i ekonomski iskorištavala (davanjem u zakup, naplatom parkinga...) te obavljala lučke djelatnosti priveza i odveza brodova, ukrcaja i iskrcaja putnika i vozila, parkirališnu djelatnost, lučke iskope, opskrbu brodova strujom i vodom, održavanje objekata podgradnje i nadgradnje... i naplaćivala lučke naknade i lučke pristojbe od korisnika luke.

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Vlado SkorupAutor: dr. sc. Vlado Skorup, sudac, Županijski sud u Rijeci
Gospodarsko iskorištavanje pomorskog dobra bez pravne osnove - struktura problema

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.