Pomorsko dobro

Turizam danas predstavlja perjanicu gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te sa svojih 20 posto udjela u BDP-u je jedna od ključnih poluga nacionalnog gospodarstva.

Kako bi se osigurala konkurentnost i izvrsnost hrvatskog turističkog proizvoda na globalnom svjetskom tržištu, nužno je definirati jasni pravni okvir poslovanja sa transparentnim pravilima igre. Pravna i ekonomska sigurnost prema našem mišljenju nemaju alternative.

Kada se govori o nedostacima hrvatskog turizma Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. među ostalim apostrofira investicijsku klimu, zakonski okvir i upravljanje. Tako se navodi da ono što bitno otežava svakodnevno poslovanje velikom broju pravnih osoba jest kompleksna i nedovoljno jasna zakonska regulativa.

Donošenje novog zakona o pomorskom dobru zahtjevan je zadatak koji traži ugrađivanje jasnih i potpunih odredbi te dobrih zakonskih rješenja i to je prilika koja se ne smije propustiti.

Jedno je sigurno - konačno i iznova i to vrlo ozbiljno pokrenuta je procedura za izradu i donošenje novog zakona o pomorskom dobru. Sigurno je i to - dosadašnja oskudica dobrih i učinkovitih normativnih rješenja i kroz desetljeća dugotrajno zanemarivanje ove oblasti devastirali su ovaj pravni režim do te mjere da sada "žeđa" za kvalitetnim zakonom, ali zakonom koji će na potentan i istovremeno zaštitnički način urediti jedno od najvećih nacionalnih bogatstava - morsku obalu i more, koji čine 1/3 teritorija Republike Hrvatske.

I. UVOD

Stanovnici ovih područja prošli su u jednom životnom vijeku kroz ekstremne društvene i državne sustave. Kroz gotovo četrdeset godina propagiralo se pravo samoupravljanja, tj. upravljanja društvenim vlasništvom bez titulara kao vrhunsko ljudsko pravo u kojemu se onemogućavala gotovo svaka privatna inicijativa u privredi koja bi bila legitimna.

Propašću socijalizma i Jugoslavije s njime otišlo se u drugu krajnost, što se napose očitovalo u prostorima mora. Još dok rat nije bio dovršen narasle su snage koje su htjele privatizirati sve i svašta, pored ostaloga dijelove luka, marine i ribogojilišta s pripadajućim prostorima mora i morskoga dna, plaže, pa čak i unutrašnje morske vode i teritorijalno more.

Veoma popularan i uspješan vid povjeravanja obavljanja javnih usluga te povjeravanja izvođenja javnih radova privatnim osobama, baš kao i čest način privlačenja stranoga kapitala u suvremenim državama čine upravo koncesije. U pravnoj literaturi ističe se kako koncesije omogućuju angažiranje privatnih investitora i njihovih financijskih sredstava u svrhu ostvarenja javnih koristi, kako ubrzavaju izgradnju objekata javne infrastrukture, oslobađaju državu i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djelatnosti koje a priori ulaze u sferu privatne, a ne javne inicijative, te ih izlažu manjim financijskim rizicima, istovremeno im pružajući pravo nadzora nad predmetima od javnog interesa. Uz to što su vrlo pogodno sredstvo privlačenja stranog kapitala, koncesije su i sredstvo povjeravanja obavljanja javnih poslova privatnim pravnim i fizičkim osobama. Koncesije su pravni institut koji se danas može susresti u pravnim sustavima velikog broja država svijeta, bez obzira na kontinent na kojem se te države nalaze te bez obzira na njihov stupanj razvijenosti.

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Goran RažnjevićAutor: Goran Ražnjević, Predsjednik uprave ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Morske plaže u Republici Hrvatskoj

U fokusu struke

Daniela GračanAutor: dr.sc. Daniela Gračan, redovita profesorica
Predstojnica zavoda za turizam
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu - Opatija

Upravljanje i korištenje morskih plaža Republike Hrvatske

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.