Pomorsko dobro

I. UVOD

Stanovnici ovih područja prošli su u jednom životnom vijeku kroz ekstremne društvene i državne sustave. Kroz gotovo četrdeset godina propagiralo se pravo samoupravljanja, tj. upravljanja društvenim vlasništvom bez titulara kao vrhunsko ljudsko pravo u kojemu se onemogućavala gotovo svaka privatna inicijativa u privredi koja bi bila legitimna.

Propašću socijalizma i Jugoslavije s njime otišlo se u drugu krajnost, što se napose očitovalo u prostorima mora. Još dok rat nije bio dovršen narasle su snage koje su htjele privatizirati sve i svašta, pored ostaloga dijelove luka, marine i ribogojilišta s pripadajućim prostorima mora i morskoga dna, plaže, pa čak i unutrašnje morske vode i teritorijalno more.

Veoma popularan i uspješan vid povjeravanja obavljanja javnih usluga te povjeravanja izvođenja javnih radova privatnim osobama, baš kao i čest način privlačenja stranoga kapitala u suvremenim državama čine upravo koncesije. U pravnoj literaturi ističe se kako koncesije omogućuju angažiranje privatnih investitora i njihovih financijskih sredstava u svrhu ostvarenja javnih koristi, kako ubrzavaju izgradnju objekata javne infrastrukture, oslobađaju državu i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djelatnosti koje a priori ulaze u sferu privatne, a ne javne inicijative, te ih izlažu manjim financijskim rizicima, istovremeno im pružajući pravo nadzora nad predmetima od javnog interesa. Uz to što su vrlo pogodno sredstvo privlačenja stranog kapitala, koncesije su i sredstvo povjeravanja obavljanja javnih poslova privatnim pravnim i fizičkim osobama. Koncesije su pravni institut koji se danas može susresti u pravnim sustavima velikog broja država svijeta, bez obzira na kontinent na kojem se te države nalaze te bez obzira na njihov stupanj razvijenosti.

Sada je potpuno izvjesno da Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, kao ovlašteni predlagatelj, ustraje na donošenju novog zakona koji će urediti pomorsko dobro jer je upravo u proceduri pred tijelima Vlade Republike Hrvatske nova verzija Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će proći dva čitanja.

Uvod

Prema Planu normativnih aktivnosti Vlade RH za 2014. godinu, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama trebao je biti upućen u proceduru u I. tromjesečju prošle godine, no nažalost to se nije dogodilo, dok Planom normativnih aktivnosti Vlade RH za 2015. godinu nije niti planiran, te smo još uvijek u situaciji da je institut pomorskog dobra u stanju izrazitog pravnog nereda.

Za istaknuti je kako je Zaključkom Vlade RH od 9. listopada 2014., slijedom obavljene horizontalne revizije procesa dodjele koncesija na pomorskom dobru MPPI je bilo obvezano na izmjenu zakonske regulative vezane uz dodjelu koncesija na pomorskom dobru, te uključivanje predstavnika davatelja koncesija u radnu skupinu koja će predložiti izmjene propisa.

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Adriana Vicenca PadovanAutor: doc.dr.sc. Adriana Vicenca Padovan - Jadranski zavod - HAZU
Predstavljamo Projekt DELICROMAR

U fokusu struke

Zvonko GržetićAutor: Doc.dr. Zvonko Gržetić, Konzultant projekata hidrografije, oceanologije, zaštite okoliša, nautike i pomorstva
Neka otvorena pitanja hidrografije u Republici Hrvatskoj

HGK