Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama od izuzetne je važnosti za upravljanje lučkim sustavom Republike Hrvatske
- Detalji
- Autor: dr.sc. Vlado Mezak, ravnatelj Lučke uprave Rijeka
Osnovne informacije - djelatnosti, ciljevi, vizija
Lučka uprava Rijeka osnovana je 1996. godine kao prva lučka uprava u Republici Hrvatskoj.
Upravljanje i planiranje strateškog razvoja riječke luke glavne su djelatnosti lučke uprave i razlog njenog osnivanja, dok su gospodarske funkcije preuzeli brojni koncesionari, odnosno privatne tvrtke, što je u skladu s tranzicijom gospodarstva prema tržišnoj ekonomiji.
Riječka je luka otvorena za javni promet, a prema veličini i značaju proglašena je lukom od osobitog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Ova promjena utjecala je pozitivno na poslovanje tijekom kojeg su započeti i ostvareni vrijedni projekti: Samsung – opremanje kontejnerskog terminala i terminala za rasuti teret, kao i brojne komponente Rijeka Gateway projekta.
Dualizam u primjeni propisa u postupcima davanja koncesije na pomorskom dobru
- Detalji
- Autor: Loris Rak, dipl.iur. član Užeg povjerenstva MMPI za izradu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama
Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09 – u daljnjem tekstu: ZPDML).
Pomorsko dobro može biti u općoj ili posebnoj uporabi, a može se i gospodarski koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti.
Pored opće uporabe pomorskog dobra, koja je svojstvena stvarima u režimu općeg dobra, dijelovi pomorskog dobra mogu se upotrebljavati, odnosno gospodarski koristiti samo na temelju koncesije.
U susret novom zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama
- Detalji
- Autor: Snježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Konačno je potpuno izvjesno da je u Ministarstvu nadležnom za more započela priprema donošenja novog zakona o pomorskom dobru. Nepoznato je samo hoće li se ili ne koristiti prethodni tekst koji je bio već u fazi prijedloga i sadržavao je mnoge kvalitetne, ali i suspektne odredbe i nije stigao ni do rasprave u zakonodavnom tijelu. No, uskoro će se vidjeti da li će se arhitektura novog zakona slagati "iz početka".
Radi se o izvanredno važnom zakonu koji se donosi, za nadati se, ne samo zbog nužnosti usklađenja s općim propisom o koncesijama već i zbog sazrele potrebe za rekonstrukcijom i poboljšanjem pravnog uređenja pomorskog dobra - mora i morske obale.
Razgovor s ravnateljem Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije prof. dr.sc. Mladenom Črnjar
- Detalji
- Autor: Urednik
Pitanje: Kao dugogodišnji ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije sa izuzetno velikim profesionalnim iskustvom, da li smatrate da je pomorsko dobro kao iznimno važan gospodarski resurs Republike Hrvatske dovoljno valorizirano?
Odgovor: Pomorsko dobro nije dobro valorizirano. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama omogućio gospodarsko korištenje pomorskog dobra, ali je u praksi otvorio određena pitanja koja traže nova rješenja, a sve u cilju daljnje gospodarske valorizacije pomorskog dobra. Granice pomorskog dobra još nisu utvrđene iako se utvrđuju od dana stupanja Zakona o izmjenama i dopunama pomorskog zakonika iz 1996. godine. Postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra dugotrajan je i složen proces. Kvalitetna gospodarska valorizacija mora i pomorskog dobra nužna za kvalitetan gospodarski razvoj.
