Pomorsko dobro - opće dobro

Kroz vrijeme rada na novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama između ostalih postavilo se i temeljno pitanje treba li pomorsko dobro zadržati pravni status općeg dobra ili bi bilo prihvatljivije podvesti ga pod vlasničkopravni režim te njegov pravni status odrediti kao javno dobro u općoj uporabi na kojem, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 35. st. 4. i 8. – dalje: ZV), pravo vlasništvo može imati pravna osoba javnoga prava.

Osnovne informacije - djelatnosti, ciljevi, vizija

Lučka uprava Rijeka osnovana je 1996. godine kao prva lučka uprava u Republici Hrvatskoj.

Upravljanje i planiranje strateškog razvoja riječke luke glavne su djelatnosti lučke uprave i razlog njenog osnivanja, dok su gospodarske funkcije preuzeli brojni koncesionari, odnosno privatne tvrtke, što je u skladu s tranzicijom gospodarstva prema tržišnoj ekonomiji.

Riječka je luka otvorena za javni promet, a prema veličini i značaju proglašena je lukom od osobitog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Ova promjena utjecala je pozitivno na poslovanje tijekom kojeg su započeti i ostvareni vrijedni projekti: Samsung – opremanje kontejnerskog terminala i terminala za rasuti teret, kao i brojne komponente Rijeka Gateway projekta.

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09 – u daljnjem tekstu: ZPDML).

Pomorsko dobro može biti u općoj ili posebnoj uporabi, a može se i gospodarski koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti.

Pored opće uporabe pomorskog dobra, koja je svojstvena stvarima u režimu općeg dobra, dijelovi pomorskog dobra mogu se upotrebljavati, odnosno gospodarski koristiti samo na temelju koncesije.

Konačno je potpuno izvjesno da je u Ministarstvu nadležnom za more započela priprema donošenja novog zakona o pomorskom dobru. Nepoznato je samo hoće li se ili ne koristiti prethodni tekst koji je bio već u fazi prijedloga i sadržavao je mnoge kvalitetne, ali i suspektne odredbe i nije stigao ni do rasprave u zakonodavnom tijelu. No, uskoro će se vidjeti da li će se arhitektura novog zakona slagati "iz početka".

Radi se o izvanredno važnom zakonu koji se donosi, za nadati se, ne samo zbog nužnosti usklađenja s općim propisom o koncesijama već i zbog sazrele potrebe za rekonstrukcijom i poboljšanjem pravnog uređenja pomorskog dobra - mora i morske obale.

Istaknuta mišljenja

Olga JelčićMr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini
Nedopustivo nedonošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.