Pomorsko dobro

Osnovne informacije - djelatnosti, ciljevi, vizija

Lučka uprava Rijeka osnovana je 1996. godine kao prva lučka uprava u Republici Hrvatskoj.

Upravljanje i planiranje strateškog razvoja riječke luke glavne su djelatnosti lučke uprave i razlog njenog osnivanja, dok su gospodarske funkcije preuzeli brojni koncesionari, odnosno privatne tvrtke, što je u skladu s tranzicijom gospodarstva prema tržišnoj ekonomiji.

Riječka je luka otvorena za javni promet, a prema veličini i značaju proglašena je lukom od osobitog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Ova promjena utjecala je pozitivno na poslovanje tijekom kojeg su započeti i ostvareni vrijedni projekti: Samsung – opremanje kontejnerskog terminala i terminala za rasuti teret, kao i brojne komponente Rijeka Gateway projekta.

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09 – u daljnjem tekstu: ZPDML).

Pomorsko dobro može biti u općoj ili posebnoj uporabi, a može se i gospodarski koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti.

Pored opće uporabe pomorskog dobra, koja je svojstvena stvarima u režimu općeg dobra, dijelovi pomorskog dobra mogu se upotrebljavati, odnosno gospodarski koristiti samo na temelju koncesije.

Konačno je potpuno izvjesno da je u Ministarstvu nadležnom za more započela priprema donošenja novog zakona o pomorskom dobru. Nepoznato je samo hoće li se ili ne koristiti prethodni tekst koji je bio već u fazi prijedloga i sadržavao je mnoge kvalitetne, ali i suspektne odredbe i nije stigao ni do rasprave u zakonodavnom tijelu. No, uskoro će se vidjeti da li će se arhitektura novog zakona slagati "iz početka".

Radi se o izvanredno važnom zakonu koji se donosi, za nadati se, ne samo zbog nužnosti usklađenja s općim propisom o koncesijama već i zbog sazrele potrebe za rekonstrukcijom i poboljšanjem pravnog uređenja pomorskog dobra - mora i morske obale.

Pitanje: Kao dugogodišnji ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije sa izuzetno velikim profesionalnim iskustvom, da li smatrate da je pomorsko dobro kao iznimno važan gospodarski resurs Republike Hrvatske dovoljno valorizirano?

Odgovor: Pomorsko dobro nije dobro valorizirano. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama omogućio gospodarsko korištenje pomorskog dobra, ali je u praksi otvorio određena pitanja koja traže nova rješenja, a sve u cilju daljnje gospodarske valorizacije pomorskog dobra. Granice pomorskog dobra još nisu utvrđene iako se utvrđuju od dana stupanja Zakona o izmjenama i dopunama pomorskog zakonika iz 1996. godine. Postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra dugotrajan je i složen proces. Kvalitetna gospodarska valorizacija mora i pomorskog dobra nužna za kvalitetan gospodarski razvoj.

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

Goran RažnjevićAutor: Goran Ražnjević, Predsjednik uprave ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Morske plaže u Republici Hrvatskoj

U fokusu struke

Daniela GračanAutor: dr.sc. Daniela Gračan, redovita profesorica
Predstojnica zavoda za turizam
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu - Opatija

Upravljanje i korištenje morskih plaža Republike Hrvatske

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.