Pomorsko dobro

Upravljanje plažama "...treba biti usmjereno na upravljanje ponašanjem i načinom čovjekove interakcije s okolišem plaže u cilju izbjegavanja, popravljanja ili ublažavanja negativnih utjecaja" (Williams i Micallef, 2009.). Stoga je jedan od temeljnih preduvjeta za upravljanje plažama njihovo cjelovito vrednovanje i jasno tipološko definiranje. Nažalost, u Hrvatskoj, gdje su plaže jedan od najvažnijih obalnih resursa i preduvjet uspješnog razvoja turizma, postoje manjkavosti po obje navedene kategorije koje onda nužno vode i neadekvatnom upravljanju tim iznimno vrijednim resursom.

Zašto materija posebnog statusa brodogradilišta nije mogla biti riješena kroz novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, odnosno kroz njegove izmjene i dopune kako bi se, na jednak način uredilo pravo svih fizičkih i pravnih osoba koje su u proteklom razdoblju stekle određena prava na pomorskom dobru kao općem dobru?

Udruga Lijepa naša se zalaže i predlaže umanjenje koncesijske naknade koncesionarima plaža i marina koje imaju Plavu zastavu jer koncesionari ulažu znatna financijska sredstva u opremanje plaža i marina i održavanje objekata na njima kako bi ispunili kriterije Plave zastave.

Gro hrvatskih plaža i marina smjestio se na obalnom području i otocima, točnije na pomorskom dobru kako je to definirano zakonskim propisima i od posebnog su interesa za turizam Republike Hrvatske.

Pomorsko dobro vrlo je osjetljiv ekosustav, a život u moru raznovrsniji je nego na kopnu i zato ga je potrebno dodatnim mjerama zaštititi. Jedna od mjera zaštite je i program "Plava zastava za plaže i marine".

Hrvatska ima negdje oko 4.400.000 stanovnika što je manje od broja stanovnika najvećeg europskog grada Londona koji ima oko 7.500.000 stanovnika i prostire se na površini od oko 1600 km2 i otprilike samo za jedan milijun više od drugog europskog grada po veličini Berlina koji ima oko 3.400.000 stanovnika smještenih na površini od oko 900 km2. Osim razlike u broju stanovnika i London i Berlin su svjetski centri gospodarstva, sa visokim standardom njihovih žitelja, a Hrvatska je zemlja zadužena prema nekim procjenama oko 134 milijardi kuna ili oko 41% BDP-a. Za razliku od navedenih gradova Hrvatska je od njih prostorno veća, ako se gleda samo kopno, za oko 23 puta, a ako se uzme u obzir i pripadajuće obalno more za oko 36 puta. Osim toga za razliku od spomenutih gradova Hrvatska ima: šume, poljoprivredno zemljište, naftu, plin, vodu i naravno... more. Sve ove svoje resurse nažalost ne koristimo na najbolji mogući način i ako tako nastavimo nacionalni dug će i dalje nastaviti rasti, a naš najvrjedniji resurs, a to su... ljudi, biti će osuđen na polagano propadanje sa prijetnjom potpunog nestajanja na karti globaliziranog svijeta.

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Iva Tuhtan GrgićAutor: Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
O usklađivanju Zakona o pomorskom dobru sa Zakonom o koncesijama

U fokusu struke

Olga JelčićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini
Raspolaganje koncesijom prema novom Zakonu o koncesijama

HGK