Upravljanje plažama "...treba biti usmjereno na upravljanje ponašanjem i načinom čovjekove interakcije s okolišem plaže u cilju izbjegavanja, popravljanja ili ublažavanja negativnih utjecaja" (Williams i Micallef, 2009.). Stoga je jedan od temeljnih preduvjeta za upravljanje plažama njihovo cjelovito vrednovanje i jasno tipološko definiranje. Nažalost, u Hrvatskoj, gdje su plaže jedan od najvažnijih obalnih resursa i preduvjet uspješnog razvoja turizma, postoje manjkavosti po obje navedene kategorije koje onda nužno vode i neadekvatnom upravljanju tim iznimno vrijednim resursom.

Zašto materija posebnog statusa brodogradilišta nije mogla biti riješena kroz novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, odnosno kroz njegove izmjene i dopune kako bi se, na jednak način uredilo pravo svih fizičkih i pravnih osoba koje su u proteklom razdoblju stekle određena prava na pomorskom dobru kao općem dobru?

Udruga Lijepa naša se zalaže i predlaže umanjenje koncesijske naknade koncesionarima plaža i marina koje imaju Plavu zastavu jer koncesionari ulažu znatna financijska sredstva u opremanje plaža i marina i održavanje objekata na njima kako bi ispunili kriterije Plave zastave.

Gro hrvatskih plaža i marina smjestio se na obalnom području i otocima, točnije na pomorskom dobru kako je to definirano zakonskim propisima i od posebnog su interesa za turizam Republike Hrvatske.

Pomorsko dobro vrlo je osjetljiv ekosustav, a život u moru raznovrsniji je nego na kopnu i zato ga je potrebno dodatnim mjerama zaštititi. Jedna od mjera zaštite je i program "Plava zastava za plaže i marine".

Hrvatska ima negdje oko 4.400.000 stanovnika što je manje od broja stanovnika najvećeg europskog grada Londona koji ima oko 7.500.000 stanovnika i prostire se na površini od oko 1600 km2 i otprilike samo za jedan milijun više od drugog europskog grada po veličini Berlina koji ima oko 3.400.000 stanovnika smještenih na površini od oko 900 km2. Osim razlike u broju stanovnika i London i Berlin su svjetski centri gospodarstva, sa visokim standardom njihovih žitelja, a Hrvatska je zemlja zadužena prema nekim procjenama oko 134 milijardi kuna ili oko 41% BDP-a. Za razliku od navedenih gradova Hrvatska je od njih prostorno veća, ako se gleda samo kopno, za oko 23 puta, a ako se uzme u obzir i pripadajuće obalno more za oko 36 puta. Osim toga za razliku od spomenutih gradova Hrvatska ima: šume, poljoprivredno zemljište, naftu, plin, vodu i naravno... more. Sve ove svoje resurse nažalost ne koristimo na najbolji mogući način i ako tako nastavimo nacionalni dug će i dalje nastaviti rasti, a naš najvrjedniji resurs, a to su... ljudi, biti će osuđen na polagano propadanje sa prijetnjom potpunog nestajanja na karti globaliziranog svijeta.

Istaknuta mišljenja

Olga JelčićMr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini
Nedopustivo nedonošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.