Pomorsko dobro

Predloženi tekst novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (listopad, 2014.) u potpunosti napušta sva dosadašnja pozitivna iskustva i rješenja vezana uz upravljanje i gospodarenje pomorskim dobrom. To se prvenstveno odnosi na ulogu i značaj regionalne samouprave odnosno županije u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru.

Prosto je neshvatljivo da je novim Nacrtom davatelj koncesije isključivo Vlada Republike Hrvatske i predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Svjedočimo dugotrajnom procesu donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Nacrt ovog Zakona redovno mijenja autore, a svako novo rješenje odstupa od polaznih teza i osnova za njegovu izradu.

Za Primorsko-goransku županiju navedeni Zakon iznimno je važan jer Županija ima ukupno 1.065 km dugu obalu1 koja je značajan prirodni resurs koji u bitnom uteče na gospodarska kretanja u Županiji.

Posebno je za Županiju značajan i važan lučki sustav morskih luka, a posebno luka otvorenih za javni promet u kojima Županija ostvaruje svoju ulogu u njihovom upravljanju putem nadležnih lučkih uprava. Lučki sustav luka otvorenih za javni promet osigurava uvjete prometne povezanosti priobalja i otoka, ima nezaobilaznu ulogu u nautičkom turizmu, ali i osigurava lokalnom stanovništvu komunalne sadržaje za privez brodova i brodica koje služe za prijevoz putnika, ribolov i sport i rekreaciju.

Udio sunca i mora u ukupnom hrvatskom turističkom proizvodu već godinama ne pada ispod 85% fizičkog volumena s nešto manjim udjelom u prihodima (75 do 80%). Razvoj i rast proizvoda "sunce i more" temelji se na očuvanim prostornim komparativnim prednostima Hrvatske ali i na razvoju sadržajno znatno bogatije i kvalitetnije ponude, profilirane prema potrebama gostiju. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, kao krovni razvojni dokument hrvatskog turizma, ističe da među prirodnim atrakcijama najvažnije mjesto imaju more, razvedena obala te mnoštvo otoka, ali i brojne očuvane plaže...

višednevna krstarenja uz obalu i otoke kao poseban oblik turizma

Kao pomorac i turistički djelatnik s iskustvom u turizmu dugo sam se bavio teoretskom i praktičnom problematikom nautičkog turizma.

Premda se na portalu "Pomorsko dobro" objavljuju praktične teme koje više zanimaju poslovnu javnost ipak sam odlučio objaviti i temu teoretske prirode koja će zanimati samo one koji se bave znanstvenim radom ili studiraju turizam.

Ovaj put odabrao sam temu "Nautički turizam – višednevna krstarenja uz obalu i otoke kao poseban oblik turizma" u kojoj pokušavam dati prilog definiranju pojma "nautički turizam". Zašto ?

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Iva Tuhtan GrgićAutor: Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
O usklađivanju Zakona o pomorskom dobru sa Zakonom o koncesijama

U fokusu struke

Olga JelčićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini
Raspolaganje koncesijom prema novom Zakonu o koncesijama

HGK