Pomorsko dobro

Uvod

Prema Planu normativnih aktivnosti Vlade RH za 2014. godinu, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama trebao je biti upućen u proceduru u I. tromjesečju prošle godine, no nažalost to se nije dogodilo, dok Planom normativnih aktivnosti Vlade RH za 2015. godinu nije niti planiran, te smo još uvijek u situaciji da je institut pomorskog dobra u stanju izrazitog pravnog nereda.

Za istaknuti je kako je Zaključkom Vlade RH od 9. listopada 2014., slijedom obavljene horizontalne revizije procesa dodjele koncesija na pomorskom dobru MPPI je bilo obvezano na izmjenu zakonske regulative vezane uz dodjelu koncesija na pomorskom dobru, te uključivanje predstavnika davatelja koncesija u radnu skupinu koja će predložiti izmjene propisa.

Predloženi tekst novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (listopad, 2014.) u potpunosti napušta sva dosadašnja pozitivna iskustva i rješenja vezana uz upravljanje i gospodarenje pomorskim dobrom. To se prvenstveno odnosi na ulogu i značaj regionalne samouprave odnosno županije u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru.

Prosto je neshvatljivo da je novim Nacrtom davatelj koncesije isključivo Vlada Republike Hrvatske i predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Svjedočimo dugotrajnom procesu donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Nacrt ovog Zakona redovno mijenja autore, a svako novo rješenje odstupa od polaznih teza i osnova za njegovu izradu.

Za Primorsko-goransku županiju navedeni Zakon iznimno je važan jer Županija ima ukupno 1.065 km dugu obalu1 koja je značajan prirodni resurs koji u bitnom uteče na gospodarska kretanja u Županiji.

Posebno je za Županiju značajan i važan lučki sustav morskih luka, a posebno luka otvorenih za javni promet u kojima Županija ostvaruje svoju ulogu u njihovom upravljanju putem nadležnih lučkih uprava. Lučki sustav luka otvorenih za javni promet osigurava uvjete prometne povezanosti priobalja i otoka, ima nezaobilaznu ulogu u nautičkom turizmu, ali i osigurava lokalnom stanovništvu komunalne sadržaje za privez brodova i brodica koje služe za prijevoz putnika, ribolov i sport i rekreaciju.

Udio sunca i mora u ukupnom hrvatskom turističkom proizvodu već godinama ne pada ispod 85% fizičkog volumena s nešto manjim udjelom u prihodima (75 do 80%). Razvoj i rast proizvoda "sunce i more" temelji se na očuvanim prostornim komparativnim prednostima Hrvatske ali i na razvoju sadržajno znatno bogatije i kvalitetnije ponude, profilirane prema potrebama gostiju. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, kao krovni razvojni dokument hrvatskog turizma, ističe da među prirodnim atrakcijama najvažnije mjesto imaju more, razvedena obala te mnoštvo otoka, ali i brojne očuvane plaže...

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Vlado SkorupAutor: dr. sc. Vlado Skorup, sudac, Županijski sud u Rijeci
Gospodarsko iskorištavanje pomorskog dobra bez pravne osnove - struktura problema

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.