Pomorsko dobro

višednevna krstarenja uz obalu i otoke kao poseban oblik turizma

Kao pomorac i turistički djelatnik s iskustvom u turizmu dugo sam se bavio teoretskom i praktičnom problematikom nautičkog turizma.

Premda se na portalu "Pomorsko dobro" objavljuju praktične teme koje više zanimaju poslovnu javnost ipak sam odlučio objaviti i temu teoretske prirode koja će zanimati samo one koji se bave znanstvenim radom ili studiraju turizam.

Ovaj put odabrao sam temu "Nautički turizam – višednevna krstarenja uz obalu i otoke kao poseban oblik turizma" u kojoj pokušavam dati prilog definiranju pojma "nautički turizam". Zašto ?

Pomorsko dobro - opće dobro

Kroz vrijeme rada na novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama između ostalih postavilo se i temeljno pitanje treba li pomorsko dobro zadržati pravni status općeg dobra ili bi bilo prihvatljivije podvesti ga pod vlasničkopravni režim te njegov pravni status odrediti kao javno dobro u općoj uporabi na kojem, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 35. st. 4. i 8. – dalje: ZV), pravo vlasništvo može imati pravna osoba javnoga prava.

Osnovne informacije - djelatnosti, ciljevi, vizija

Lučka uprava Rijeka osnovana je 1996. godine kao prva lučka uprava u Republici Hrvatskoj.

Upravljanje i planiranje strateškog razvoja riječke luke glavne su djelatnosti lučke uprave i razlog njenog osnivanja, dok su gospodarske funkcije preuzeli brojni koncesionari, odnosno privatne tvrtke, što je u skladu s tranzicijom gospodarstva prema tržišnoj ekonomiji.

Riječka je luka otvorena za javni promet, a prema veličini i značaju proglašena je lukom od osobitog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Ova promjena utjecala je pozitivno na poslovanje tijekom kojeg su započeti i ostvareni vrijedni projekti: Samsung – opremanje kontejnerskog terminala i terminala za rasuti teret, kao i brojne komponente Rijeka Gateway projekta.

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09 – u daljnjem tekstu: ZPDML).

Pomorsko dobro može biti u općoj ili posebnoj uporabi, a može se i gospodarski koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti.

Pored opće uporabe pomorskog dobra, koja je svojstvena stvarima u režimu općeg dobra, dijelovi pomorskog dobra mogu se upotrebljavati, odnosno gospodarski koristiti samo na temelju koncesije.

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Vlado SkorupAutor: dr. sc. Vlado Skorup, sudac, Županijski sud u Rijeci
Gospodarsko iskorištavanje pomorskog dobra bez pravne osnove - struktura problema

HGK

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.