Pomorsko dobro

Iz dugogodišnjeg iskustva na izvršnim funkcijama u gradu na moru, mogu ocijeniti da je upravljanje pomorskim dobrom i morskim lukama, jedna od najvažnijih djelatnosti za jadranske gradove i općine, odnosno za naselja na moru, unatoč činjenici da je još danas velik dio nadležnosti zadržan na državnoj i županijskoj razini. Kad se o upravljanju pomorskim dobrom i morskim lukama govori, jedinice lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u definiranju namjena i sadržaja na pomorskom dobru. Kroz postupak donošenja prostornih planova uređenja i urbanističkih planova vrlo detaljno se može odrediti prostore za sunčanje, rekreaciju, ili neke turističke zone (hoteli - T1, turistička naselja T2, ili kampovi T3).

Kada govorimo o lukama planovima se mogu definirati sidrišta, luke posebne namjene ili luke otvorene za javni promet, odrediti lučko područje i zone u lukama otvorenim za javni promet (turistički vezovi, komunalni vezovi, putnička obala, ribarska zona…).

U provedbi planova, nadležnosti se prenose na upravne odjele županija i županijske lučke uprave, osim u dijelu dodjeljivanja koncesijskih odobrenja.

Upravo su postupci dodjeljivanja koncesijskih odobrenja pokazali kako lokalna Vijeća mogu vrlo učinkovito, kroz administraciju koja je najbliža građanima, nadomjestiti dugotrajnu i složenu proceduru dodjeljivanja koncesija. Veliki broj koncesijskih odobrenja to najbolje potvrđuje, unatoč činjenici da se izdaju najčešće na jednu godinu, kako propisuju Planovi upravljanja pomorskim dobrom, i da taj kratki period od jedne turističke sezone, ostavlja veliki rizik poduzetničkim ulaganjima. No veliki interes poduzetnika za obavljanje djelatnosti na plažama, kroz koncesijska odobrenja može se protumačiti činjenicom da je procedura dobivanja koncesijskih odobrenja brza i jednostavna. Obzirom da je u vrlo malom broju katastarskih općina provedena nova izmjera, često su neusklađena stvarna i knjižna stanja, granice pomorskog dobra su definirane u zanemarivim dužinama, a i tamo gdje su određene, nije proveden novi upis u gruntovnim knjigama.

Koncesijska odobrenja su dobar model osiguravanja legalnosti poslovanja na pomorskom dobru i preduvjet za podizanje standarda na plažama.

O kapacitetu plaža, njihovoj uređenosti, opremljenosti i čistoći ovisi atraktivnost pojedine turističke destinacije. U mnogim naseljima na moru 50% BDP-a ostvari se kroz turističke djelatnosti i izuzetno je važno kontinuirano unaprjeđivati pomorsko dobro, o kojem ovisi razvoj turizma, odnosno ukupan razvoj grada. Odgovornost za odlučivanje o davanju koncesija na pomorskom dobu potrebno je decentralizirati, na način da Odluke o koncesijama donose lokalna predstavnička tijela (gradsko, općinsko vijeće), a da pripremu dokumentacije i postupak provodi gradski ili općinski upravni odjel ili nadležni odjel županije, ukoliko lokalna administracija nema kadrovski kapacitet, što je najčešće slučaj kod malih općina. Zbog racionalnosti i složene pravne procedure, potrebno je administrirati na onoj razini uprave koja može osigurati provođenje Zakona, ali odluke treba donositi na razini predstavničkih tijela koja predstavljaju interese građana u konkretnoj lokalnoj samoupravi.

Kad su luke otvorene za javni promet u pitanju, svakako treba zadržati više županijskih lučkih uprava, na način da prirodne cjeline, otoci, rivijere budu autonomne, odnosno zadržati dobru praksu Primorsko - goranske županije, koja je jedina uz Istarsku županiju registrirala više lučkih uprava.

Luke su u jadranskim naseljima u strogom centru, najatraktivniji prostor gradske jezgre, šetnice, prostori za održavanje prigodnih manifestacija i tim javnim površinama moraju upravljati lokalne samouprave, čiji čelnici imaju izborni legitimitet, odnosno lučke uprave trebaju raspolagati s minimalnim područjem potrebnim za obavljanje lučkih djelatnosti, i ne trebaju se baviti poslovima davanja u zakup javnih površina za formiranje ugostiteljskih terasa, za prigodne prodaje, za manifestacije i slično, jer je to izvorno pravo jedinica lokalne samouprave.

Županijske lučke uprave su dobar model upravljanja lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja, kadrovski su kompetentne i ekipirane, osiguravaju namjensko trošenja prihoda ostvarenih s osnova upravljanja lukama i ujednačene standarde na širem području.

Zalažem se za veći utjecaj lokalnih samouprava na donošenje strategija, pravilnika, planova i odluka lučkih uprava. To možemo postići ili prenošenjem osnivačkih prava sa županijske razine na lokalnu, na način da više jedinica lokalne samouprave zajedno postanu osnivači lučke uprave, ili da na strateške dokumente (pravilnike o redu u lukama, cjenike lučkih poslova...) suglasnost daju predstavnička tijela gradova ili općina na čijem se području nalaze luke, jer radi se o javnim djelatnostima i dokumentima od općeg interesa, koji imaju neposredni utjecaj na standard građana.

Iščekujući nova zakonska rješenja, ocjenjujem da je vrijeme za kvalitetniji iskorak u upravljanju pomorskim dobrom i morskim lukama, odnosno za dugo najavljivanu decentralizaciju u upravljanju prostorom od najvećeg značaja za sve nas koji živimo na moru, s morem i od mora.

 

Biografija

Arhiva tekstova gostiju portala

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Adriana Vicenca PadovanAutor: doc.dr.sc. Adriana Vicenca Padovan - Jadranski zavod - HAZU
Predstavljamo Projekt DELICROMAR

U fokusu struke

Zvonko GržetićAutor: Doc.dr. Zvonko Gržetić, Konzultant projekata hidrografije, oceanologije, zaštite okoliša, nautike i pomorstva
Neka otvorena pitanja hidrografije u Republici Hrvatskoj

HGK