Pomorsko dobro

U zajedničkom je interesu državnih tijela kao i svih koji rade na pomorskom dobru ili od njega žive urediti uvjete poslovanja na pomorskom dobru na dulje vremensko razdoblje, te na taj način stvoriti izvjesne i predvidive uvjete poslovanja koji su preduvjet kako za unapređenje sadašnjeg poslovanja tako i za nove investicije. To se posebno odnosi na cjelokupni sektor nautičkog turizma Republike Hrvatske u okviru kojeg posluje Adriatic Croatia International Club d.d.

Razvoj i perspektive

ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB d.d. ili skraćeno ACI d.d. Opatija osnovan je 1. srpnja 1983. godine i predstavlja jedinstveni lanac od 22 marine koje se protežu od Dubrovnika, na jugu, do Umaga, na sjeveru. Sjedište društva je u Opatiji gdje se nalaze i zajedničke službe.

ACI je dao poseban doprinos razvoju nautičko-turističke ponude Hrvatske. U početnoj fazi razvoja trgovačkog društva sagrađeno je i pušteno u rad 16 marina, i to: Umag, Rovinj, Pula, Pomer, Supetarska Draga, Rab, Žut, Piškera, Jezera, Vodice, Skradin, Trogir, Split, Milna, Vrboska i Palmižana. Gradnja svih navedenih marina sa nautičkim, ugostiteljskim, trgovačkim i tehničkim sadržajima odvijala se tijekom 1984. i 1985. godine tako da su za turističku sezonu 1986. godine sve marine bile spremne primiti prve nautičare. Marina Korčula izgrađena je 1989. godine, a marina Ičići 1990. godine. Iste godine u sustav je integrirano poduzeće “DUBROVNIK MARINA” s p.o. Komolac – Dubrovnik.U srpnju 1994. godine, uključene su još dvije marine: marina Cres (otok Cres) i marina Šimuni (otok Pag) koje su do tada poslovale u sastavu tvrtke Marina Cres d.o.o., koje je bilo u vlasništvu INA-e – industrije nafte d.d. Zagreb. ACI je 2011. godine dobio koncesiju za sidrište u uvali Podražanj na otoku Žutu.U izgradnji je 22. marina ACI sustava, marina SLANO u blizini Dubrovnika koja će nositi ime osnivača ACI-a Veljka Barbierija.ACI marine danas nude ukupno 5.918 priveznih mjesta (od toga 5.242 veza u moru i 676 mjesta na kopnu).

Društvo je u većinski vlasništvu R. Hrvatske (78,92%). Drugi najveći dioničar je Dogus Croatia d.o.o. (10,87). Iako je Društvo u većinski državnom vlasništvu, nije na teretu državnog proračuna, ne prima subvencije od države, svoju dobit ostvaruje na tržištu i sve investicije posljednjih 5 godina realizira iz vlastitih sredstava.

ACI je postavio standarde nautičkog turizma u Hrvatskoj još prije više od 30 godina, bio je sinonim za nautički turizam i uzor mnogim konkurentima koji su se kasnije pojavljivali na tržištu. U malim sredinama bio je i ostao pokretač razvoja. Ljudi koji su u njemu proveli radni vijek osjećaju marinu u kojoj rade kao svoju. ACI je kao najveća i najsnažnija nautičko-turistička tvrtka doprinio cjelokupnom razvoju nautičkog turizma, kao jednom od vodećih turističkih proizvoda Hrvatske.

Investicije

Najznačajnija investicija u posljednjih 25 godina je izgradnja nove, 22. po redu, ACI marine „Veljko Barbieri“ u Slanom, u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Marina će biti otvorena za nautičku sezonu 2016. godine, a po završetku izgradnje moći će na vez primiti 200 plovila duljine od 11 do 25 metara. Usporedo s izgradnjom nove marine u Slanom odvija se i rekonstrukcija svih kopnenih građevina ACI marine Pomer.

ACI je, u sklopu ulaganja, pristupio i aktivnostima na izradi novog vizualnog identiteta svih marina u sustavu. Navedeni projekt predstavlja izradu arhitektonskih rješenja izgleda i uređenja te standardizacije svih elemenata marina, od zgrada, unutarnjih prostora, sanitarija, krajobraznog uređenja, kreiranja knjige standarda za marine, djelatnike, zakupce te uređenje dijelova koji spadaju u javne površine i vanjske prostore marina. Ovaj projekt od iznimne je važnosti za daljnji razvoj i promociju Društva s obzirom na današnju konkurenciju i sve brži rast i razvoj marina privatnih investitora te tehnološki napredak i arhitektonska rješenja koja su već primjetna kod projektnih rješenja novosagrađenih marina. Kroz vizualni identitet još se više želi naglasiti „brand“, važnost lanca i pripadnost svih marina jednom, jedinstvenom lancu. Upravo će marine Pomer i Veljko Barbieri u Slanom biti prve na kojima će jedinstveni vizualni identitet biti primijenjen i vidljiv.

Također se provode aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za kompletnu rekonstrukciju kopnenog i morskog dijela marine Rovinj (prva marina u ACI sustavu s pet sidara) čime će se omogućiti prihvat 200-tinjak plovila prosječne duljine 19 metara. Planirani zahvat trebao bi se završiti do početka nautičke sezone 2017. godine.

Ograničenja ulaganja i razvoja

Društvo ima dobre perspektive daljnjeg rasta i razvoja. U tom smislu pokreću se inicijative u smjeru strateških promjena koje će doprinijeti porastu efikasnosti i efektivnosti poslovanja, gdje ključno mjesto zauzima usmjerenost na strateške investicijske projekte kao generatora profitabilnog i ekonomičnog poslovanja te likvidnosti i solventnosti poslovanja Društva. U posljednje dvije godine (2014. i 2015.) društvo je ostvarilo rekordnu dobit. Ostvaren je znatni napredak na smanjenju rashodovne strane, dok na prihodovnoj strani ima još prostora za unapređenje i povećanje, uz uvjet da se kontinuirano ulaže u poboljšanje kvalitete usluge i proizvoda, te modernizaciju infrastrukture u skladu s novim trendovima na tržištu kako bi se pravovremeno odgovorilo zahtjevima modernog nautičara.

Društvo je ovlaštenik koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra temeljem Ugovora o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luka posebne namjene – luka nautičkog turizma, sklopljenih sa Vladom Republike Hrvatske na razdoblje do 2030. godine (osim marine Slano, koja je u izgradnji). Relativno kratak rok do isteka koncesijskog razdoblja, kao i neizvjestan status nakon isteka koncesijskog razdoblja (mogućnost produljenja ili gubitka koncesije) znatno utječe na poslovanje Društva. Naime, najveća ulaganja u marine u sustavu Društva izvršena su tijekom 80-tih i ranih 90-tih godina prošlog stoljeća. Razina uređenosti marina i razina usluga neće moći pratiti konkurenciju, ukoliko se ne nastavi sa započetim ulaganjima u rekonstrukciju marina, modernizaciju infrastrukture i u podizanje kvalitete usluge. Ključ dugoročnog, održivog razvoja je iznalaženje načina za valoriziranje realiziranih ulaganja, a izostanak svježih ulaganja imati će značajne posljedice kako na profitabilnost, tako i na razvoj Društva.

Neizvjesnost je ograničavajući faktor razvoja, kako Društva tako i nautičkog turizma u cjelini. Osim na daljnji razvoj Društva, neizvjesnost destimulirajuće djeluje i na sve potencijalne investitore, bez obzira kakvu će odluku o budućnosti Društva donijeti dioničari. Kratkoročno gledano, Društvu nije nužna niti dokapitalizacija niti strateški partner.

Umjesto strateškog partnera, Društvu (kao i svima koji se bave nautičkim turizmom) treba uređeno tržište na kojem svi sudionici rade pod jednakim uvjetima, izvjesnim i predvidivim na dulje vremensko razdoblje, te u skladu sa zakonom, tržište na kojem su svi sudionici dužni zadovoljiti iste uvjete te platiti koncesijsku naknadu i poreze.

Problemi s kojima se Društvo susreće u svakodnevnom poslovanju su zapravo problemi cjelokupnog nautičkog turizma u Hrvatskoj. Društvo dijeli sudbinu mnogih drugih poslovnih subjekata zbog nesređenih i neusklađenosti zemljišnih knjiga. Režim pomorskog dobra bio je različit u vrijeme kada su marine izgrađene odnosno kada su koncesije dodijeljene, pri čemu su promjene zakonskog okvira i režima pomorskog dobra dodatno otežale imovinsko-pravne odnose.

U zajedničkom je interesu državnih tijela kao i svih koji rade na pomorskom dobru ili od njega žive urediti uvjete poslovanja na pomorskom dobru na dulje vremensko razdoblje, te na taj način stvoriti izvjesne i predvidive uvjete poslovanja koji su preduvjet kako za unapređenje sadašnjeg poslovanja tako i za nove investicije.

Kao i na svim drugim tržištima, trendovi na tržištu nautičkog turizma se mijenjaju, gosti su sve zahtjevniji, iskusniji i traže vrijednost za novac. Ako želimo biti prepoznati i konkurentni na tržištu kao destinacija za nautički turizam, ne možemo samo nuditi sunce, more i vez, već cjelokupnu uslugu na visokoj razini. Još uvijek postoji prostor za unapređenje ponude nautičkog turizma u Hrvatskoj vodeći prvenstveno računa o kvaliteti, sigurnosti i zaštiti okoliša. Upravo bi kvaliteta i sigurnost pružene usluge trebao biti glavni kriterij za određivanje cijena, obzirom da zaštita okoliša izravno ovisi o kvaliteti i sigurnosti pružene usluge.Uz siguran vez, gosti traže dodatne usluge koje se moraju kontinuirano unapređivati u skladu sa suvremenim trendovima na tržištu. Upravo te dodatne usluge koje predstavljaju dodanu vrijednost mogu ponuditi samo marine / luke nautičkog turizma. Naime, ulazak Hrvatske u EU i liberalizacija režima omogućio je vlasnicima jahti i brodica pod stranom zastavom boravak u raznim lučicama i privezištima, bez ikakvih ograničenja i sigurnosnih uvjeta, što je dovelo do toga da lučiće i privezišta postaju konkurencija marinama. Vez koji se vlasnicima jahti i brodica omogućuje u takvim lučicama i privezima bez ikakvih dodatnih usluga i uvjeta (pa tako i bez nadzora i čuvanja) ne može se mjeriti s kvalitetom i sigurnošću usluge pružene u luci nautičkog turizma, te se ni na koji način ne bi trebao poistovjećivati. Marine nude siguran vez i kvalitetnu uslugu, čime izravno štite okoliš, što naravno ima i veću cijenu. Iz prihoda koje marina ostvaruje od naknade za vez plača se koncesijska naknada i svi porezi. Za državni proračun to neposredno znači veće prihode i dugoročno omogućuje investicije u uređenje obale i u unapređenje sigurnosti plovidbe, dok sigurnost pružene usluge omogućuje zaštitu okoliša što posredno znači manje troškove za državni proračun, na korist cjelokupnoj zajednici.

 

Biografija

Arhiva tekstova gostiju portala

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Adriana Vicenca PadovanAutor: doc.dr.sc. Adriana Vicenca Padovan - Jadranski zavod - HAZU
Predstavljamo Projekt DELICROMAR

U fokusu struke

Zvonko GržetićAutor: Doc.dr. Zvonko Gržetić, Konzultant projekata hidrografije, oceanologije, zaštite okoliša, nautike i pomorstva
Neka otvorena pitanja hidrografije u Republici Hrvatskoj

HGK