Pomorsko dobro

Hrvatska neće nikada prihvatiti nevažeću arbitražnu odluku jer je na to obvezuje konsenzus Hrvatskog sabora iz 2015. godine ali je uvijek spremna na suradnju i dijalog sa susjedima.

Grubo narušen postupak Arbitražnog suda

Nakon niza dugogodišnjih i neuspješnih pregovora između Hrvatske i Slovenije, mnogih sastanaka ekspertnih grupa i međuvladinih komisija a pod pritiskom slovenskih blokada naših pristupnih pregovora, Hrvatska je bila prisiljena potpisati 4. studenog 2009. godine u Stockholmu Sporazum o arbitraži. Hrvatska je Sporazum potpisala u dobroj vjeri i uzdajući se ne samo u međunarodno pravo nego i u njegovu samu suštinu - nepristranost sudaca. Skandal koji je u srpnju 2015. godine razotkrio slovenski nedozvoljeni utjecaj na međunarodne arbitre u kojem su sudjelovali slovenski arbitar Jernej Sekolec i slovenska zastupnica pri Arbitražnom sudu Simona Drenik, naveo je Hrvatsku na prekid Sporazuma o arbitraži i izlasku iz samog postupka. Povredom članka 10. točka 1. i članka 6. točka 5. prekršene su odredbe Sporazuma o arbitraži i nepopravljivo narušen arbitražni postupak u cijelosti. Takve radnje također su protivne Fakultativnim pravilima Stalnog arbitražnog suda za arbitražu u sporovima između dviju država te općim načelima međunarodnog prava i načela pravičnosti. S obzirom na činjenicu da je Republika Slovenija preko svog ovlaštenog predstavnika grubo narušila postupak rada i smisao postojanja Arbitražnog suda a čime je Republika Slovenija namjerno kršila odredbe potpisanog dvostranog ugovora, pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, Hrvatski sabor je 29. srpnja 2015. konsenzusom izglasao pokretanje postupka prestanka Sporazuma o arbitraži.

Vlada je dva dana kasnije, 31. srpnja Stalnom arbitražnom sudu uputila pismo kojim objavljuje da je u skladu s Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora, notificirala Sloveniji, Arbitražnom sudu i Europskoj komisiji da su se stekli uvjeti za prestanak Sporazuma zbog bitne povrede njegovih odredaba te da od datuma notifikacije Hrvatska prestaje s njegovom primjenom. Arbitražni sud je u svom 15 priopćenju od 30 lipnja 2016. godine potvrdio da je Slovenija povrijedila poslovanje Suda i sam Sporazum ali po njima, ne u tolikoj mjeri da se postupak treba prekinuti. O nepristranosti arbitara odlučuju ti isti arbitri. Takav postupak dovoljno kazuje o samom radu Suda i njegovoj vjerodostojnosti. Slijedom navedenog bilo je logično i zaključiti da se Sud neće samoraspustiti i priznati korumpiranost koja je otkrivena u našem arbitražnom slučaju a koja vjerojatno nije usamljeni slučaj. Za naglasiti je da je Stalni arbitražni sud u Haagu kao neovisna međunarodna organizacija osnovan 1899. godine Haškom konvencijom i ima 121 država članica. Arbitraže, pomirenja i rješavanje sporova Sud provodi ne samo između država i raznih državnih subjekata nego su mu stranke u postupku i međuvladine organizacije ali i privatne stranke, razne multinacionalne kompanije koje vode sporove milijunske vrijednosti pa sve do bilijunskih iznosa. Momentalno je Stalni arbitražni sud angažiran u 4 međudržavna procesa, 78 arbitraža između država i privatnih investitora, 47 slučajeva koji uključuju ugovore država ili javnih subjekata.

Zajedničko rješenje kroz bilateralne dogovore jedina opcija

Pokretanje pitanja povjerenja arbitrima u nekom takvom postupku, prošlom ili aktualnom, nepovratno bi otvorilo Pandorinu kutiju. Stoga je insistiranje Suda na zaključenju postupka i donošenju odluke bilo jedino što im je i preostalo nakon neviđene blamaže i skandala. Za naglasiti je da i cijela međunarodna zajednica sa zanimanjem prati događanja vezana za rad Suda nakon otkrivenog skandala koji je presedan u međunarodnim institucijama i u međunarodnom pravu. Javno je ukazao na korumpiranost Arbitražnog suda i premijer Plenković u svom obraćanju pred Općom skupštinom UN-a u rujnu 2017. godine. Poruka je to, koja s obzirom na mjesto s kojeg je poslana, ima sve elemente optužbe na rad i sam legitimitet te međunarodne organizacije.

Slovenija je gubitnica arbitraže ali ne zbog toga što nije dobila nemoguće što je tražila; cijelu Savudrijsku valu ili izlaz na otvoreno more, nego stoga što je pokušala prijevarom dobiti hrvatski državni teritorij. Po tome će Slovenija i ostati upamćena u međunarodnom pravu i u arbitražnom postupku. Slovenske izjave da je arbitražna odluka dio međunarodnog prava su neozbiljne. Arbitraža je prijevara i kao takva je nevažeća. Zbog samih povreda imperativnih norma i pravila međunarodnog prava odluka ne samo da nije dio međunarodnog prava nego nije niti civilizacijski prihvatljiva nakon takvog grubog kršenja. Prihvaćanje takve odluke značilo bi i prihvaćanje i potvrđivanje korumpiranih sudaca i njihovih slovenskih suradnika.

Traženje zajedničkog rješenja kroz bilateralne dogovore otvara mogućnost bolje komunikacije i uspostavu korektnih odnosa temeljenih na uvažavanju i poštovanju koji sada elementarno nedostaje u diplomatskoj aktivnosti pojedinih slovenskih političara.

Biografija

Arhiva tekstova gostiju portala

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Vlado SkorupAutor: dr. sc. Vlado Skorup, sudac, Županijski sud u Rijeci
Gospodarsko iskorištavanje pomorskog dobra bez pravne osnove - struktura problema

HGK

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.