Razvedenost hrvatske obale uz veliki broj otoka, uvala i sidrišta jedan je od glavnih aduta za razvoj nautičkog turizma. Posebnu atraktivnost i čar našem obalnom prostoru daje visoka, strma i stjenovita obala gdje se uzdižu planinski lanci Učke, Velebita, Svilaje, Kozjaka, Mosora i Biokova.
Kapetan Ivo Rudenjak među ostalim u svojoj knjizi Čarobna stopa navodi da Čarobna stopa obiluje lukama, lučicama, sidrištima i uvalama koje mogu poslužiti kao pouzdana zakloništa u slučaju lošeg vremena. Zaštitu od uzburkanog mora pružaju mnogobrojni otoci, koji nisu daleko od čvrstog kopna, a niti međusobno, tvoreći tako gustu mrežu kanala i prolaza.
Prvorazredno značenje za sigurnost i udobnost nautičara ima stotinjak odlično uređenih i vrlo dobro opremljenih nautičkih marina.
O Čarobnoj stopi i njenom autoru
Ivo Rudenjak, pomorski kapetan, osebujna je ličnost, čovjek živog duha i zaljubljenik u prirodu.
Na svojim brojnim i dugim putovanjima promatrao je sa zanimanjem svijet oko sebe, te istodobno znalački zapažao i uspoređivao pojave s kojima se sretao.
Pobliže pozna akvatorij, otočje i primorje Jadrana, te gorske predjele u zaleđu njegovih obala. Plovio je mnogim morima. Zadržavao se na pet kontinenata. Boravio u svim klimatskim zonama. Oplovio je Afriku i ispenjao biblijsku planinu Ararat.
Kao profesionalnom nautičaru i dobrom poznavatelju oceanografije, meteorologije i astronomije, a treba dodati i vrsnom planinaru, piscu se sama po sebi nametnula usporedba pojedinih predjela našeg planeta.
Ovako specifično štivo mogao je napisati samo čovjek s velikim poznavanjem svjetskih prostranstava i bogatim životnim iskustvom.
Djelo je namijenjeno ljudima koji vole putovanja i vesele se ljetovanju, te onima koji se bave turizmom.
prof. dr. Nikola Stražičić
IVO RUDENJAK, jedan je od najplodnijih članova Razreda za more Matice hrvatske – Ogranka u Rijeci. Do sada je objavio tri knjige:
Čarobna stopa (2003.), engleski prijevod Čarobne stope (2007.), Prometnice Jadrana (2007.) i Prostranstva (2009.).
Čarobna stopa piše o ljepotama našeg dijela Jadrana, te ga jasno i vjerno predstavlja kao najljepšu obalu i more na svijetu.
Prostranstva na slikovit način opisuje ljude i događaje na brodovima i u lukama širom svijeta koje je autor sretao ploveći dugi niz godina u svojstvu kadeta, časnika palube i zapovjednika.
kap. Josip Vicelja
Izvadak iz knjige Čarobna stopa
Zašto je more Čarobne stope najljepše na svijetu?
Obale Čarobne stope oplakuje toplo more. Prosječna temperatura površinskog sloja do 3 metra dubine iznosi u razmatranom razdoblju oko 23°C. To je optimalna temperatura za kupanje. Dovoljna za osvježenje, a ni pri duljem zadržavanju u moru tijelo se ne pothlađuje.
Ovo more nas izdaleka privlači svojom zamamnom modrom bojom. Dozvani bliže, promatramo pred sobom kristalno bistru vodu i čisto morsko dno. Zov mora postaje neodoljiv. Hrlimo mu u zagrljaj željni osvježenja.
Uranjamo u mekanu prozirnu svježinu, lišavajući se osjećaja težine, umora, vrućine. Gubimo osjećaj vezanosti uz tlo, na koji smo navikli.
Prepuštamo se nježnom milovanju mora i blaženoj svježini. Ronimo. Oslobođeni težine postajemo bogatiji za jednu cijelu dimenziju. Dobivamo krila. Okrećemo se oko sve tri prostorne osi. Je li ostvaren naš san o letu?
Pod nama gledamo čisti pijesak, oblutke i kamenje različitih veličina i oblika. Malo podalje promatramo dno obraslo rjeđom vegetacijom različitih oblika i boja. Promakne poneka ribica. Teško odvajamo pogled od velikog akvarija s kojim smo se stopili.
Da, govorimo o izvanrednoj čistoći i prozirnosti najljepšeg mora na svijetu.
Za osrednje prozirnosti vidimo morsko dno na desetak metara dubine. Na otvorenoj pučini Jadrana, gdje je prozirnost najveća, može se zapaziti oveći bijeli predmet i na dubini većoj od pedeset metara.
Čemu zahvaliti tako veliku prozirnost mora?
Vodotoci Čarobne stope su bistri, a tek iznimno i na kraće vrijeme zamućeni, neposredno nakon jačih i dugotrajnijih kiša. Tla kojima teku su uglavnom vapnenačke i karbonatne podloge. Čak i tamo gdje je biljni pokrov bogat odnosno šumovit, sloj rastresitog tla iznad stjenovite podloge vrlo je plitak. Dubok je tek pedalj-dva, a sastoji se redovito od malo zemlje odnosno humusa, dok je pretežni dio ovog sloja šljunak, rastresito kamenje i pjeskoviti materijal. Takvo rastresito tlo je dobar filter, pa vode, bez obzira na to poniru li odmah ili teku površinskim tokovima, zadržavaju visok stupanj bistroće.
U skladu s tim količina zemlje koju ti vodotoci nanose u more mala je, pa mulja i blata na morskom dnu ima samo na rijetkim mjestima.
Morske struje su blage, u prosjeku pola čvora tj. oko 1 km/h. Snažnije su samo u tjesnacima za živih morskih mijena (oko mlađaka i uštapa). Stoga ni tamo gdje na dnu ima sitnijih i lakše lebdećih čestica, lagano strujanje mora ne uzrokuje njihovo dizanje i zamučivanje morske vode.
Za nautičare koji dođu svojim plovilima nadomak plaže ili u neku uvalu gdje se žele zadržati, sidrenje je važna radnja. Promatranjem morskog dna moguće je odabrati povoljno mjesto za sidrenje, a nakon sidrenja može se s broda vidjeti sidreni lanac, vrstu dna na koje je sidro palo, i položaj sidra. To je ugodan osjećaj koji dobro razumiju svi nautičari.
Gustoća mora iznosi oko 1,033. Ova vrijednost svrstava Jadran u mora natprosječne gustoće. Stoga tu kupači lakše plivaju. To znači da odrastao čovjek pliva u Jadranu kao i u slatkoj vodi, tek ako na sebi ima 2 kilograma olova.
Salinitet, insolacija i kemizam mora vrlo su povoljni, a sve to spriječava razvoj štetnih organizama. Zbog toga je ovo more ne samo atraktivno za kupanje, nego i vrlo zdravo.
Razvedenost obala Čarobne stope, i općenito prostornost tih krajeva čudesna je.
Dužina otočnih obala iznosi 4.057 km, a kopnene obale 1.778 km. Dakle, ukupna dužina morskih obala hrvatskog Jadrana iznosi 5.835 km ili 3.150 Nm., a to je udaljenost između New Yorka i Gibraltara, tj. Sredozemlja!
Brojnost i obilježja jadranskih otoka, njihov međusobni položaj, mala udaljenost od kopna, razvedenost obala, te ukupnost eko-sustava čine to područje doista jedinstvenim. Dodamo li tome izuzetno povoljne klimatološke, oceanografske, civilizacijske, povijesne, ekološke, te brojne druge relevantne značajke, uključujući i kopneni dio, a naročito u razmatranom razdoblju, tj. od početka svibnja do početka listopada, nameće se zaključak da je područje Čarobne stope u turističkom smislu nesumnjivo bez premca.
Neki pojedinci uspoređuju otočje Jadrana s egejskim arhipelagom, a vode hrvatskog Jadrana s Egejom. Očito nitko od njih nije krstario po oba akvatorija. Egejski otoci međusobno su odvojeni prostranom pučinom. To je opasan, izložen akvatorij, nepogodan za plovidbu manjih brodova i nepodesan za kupanje, te mnoge druge aktivnosti relevantne za turizam. Obale egejskih otoka najvećma su strme i teško pristupačne. Luke i zakloništa za brodove su rijetki. Sidrišta su, zbog vrste i nagiba morskog dna, nesigurna, a dubine nepovoljne. Dubina mora u perimetru egejskog arhipelaga nadilazi 2.500 metara, dok je more među otocima Jadrana duboko manje od 100 metara.
Skupine egejskih otoka su raštrkane, a skoro svi otoci znatno udaljeni od kopna, a i međusobno. Dobar plivač usudio bi se preplivati s kopna ili s najbližeg otoka do većine jadranskih otoka. No, ni dobar veslač ne bi se odvažio poći barkom do većine egejskih otoka.
Nećemo ovdje više o Egeju, no taj akvatorij, kad je riječ o ljudskim mjerilima, znatno zaostaje za plemenitim hrvatskim Jadranom. Druga mora još i više.
Začudno veliki broj optimalnih prirodnih značajki koje su se stekle na ovom području iznjedrile su u hrvatskoj narodnoj predaji legendu o tome kako su Hrvati dobili domovinu. Čujmo je.
Kad je dragi Bog dijelio Zemlju narodima stupio je pred Njega, jedva se odvaživši, praotac Hrvata. Snužden i pognute glave uskoro začuje odozgo glas: “Što ti hoćeš?” – “O Svemogući”, ohrabri se starina Hrvoje, “svima si dao domovinu, osim mome narodu”.
Zastavši malo, pomislivši možda na svoju trenutačnu dekoncentraciju, obrati se Svevišnji svome pobočniku i reče: “Daj mu onaj predio što sam ga bio sebi namijenio”, dodavši potiho, “ja ionako najviše boravim na nebesima”.
Pri obrazlaganju jedinstvene privlačnosti Čarobne stope više se govori o izuzetnim klimatološkim i zemljopisnim značajkama, a manje o izvanrednim oceanografskim osobitostima tog područja. Naime, rijetko se čuje da je razlika između razine visoke i niske vode relativno mala. Mnogima to nije tako važno. A jest, jer upravo tom oceanografskom fenomenu dugujemo što području Čarobne stope pripada apsolutni primat medu turističkim receptivnim predjelima.
Plima i oseka, izravno ili posredno, uvjetuju snagu i smjer morskih struja, stupanj sigurnosti plovidbe i kupanja, oblik, izgled i sastav obala, oblik i vrstu morskog dna, boju i prozirnost mora, biljni i životinjski svijet u moru i pojasu obale neposredno uz more, mirise mora u obalnom pojasu, temperaturu površinskog sloja mora, vrstu valova, stupanj privlačnosti bavljenjem nautičkim, ronilačkim, raznim športskim i zabavnim aktivnostima na moru, a utječu i na još neke elemente relevantne za turizam.
Na jugoistočnom i srednjem Jadranu razina mora ne odstupa od srednje vrijednosti više od jednog pedlja, a na njegovom sjeverozapadnom dijelu to odstupanje rijetko prelazi pola metra.
Umjesto zamornog tumačenja navedimo opise dvaju događaja, prema autentičnim dnevničkim zapisima, iz kojih se može razabrati razlika između razornih plimskih struja i blagog strujanja mora. To je kao uspoređivati orkan i povjetarac.
Četvrtak, 26. veljače 1981. Sidrište Bedi u zaljevu Kutch u Indiji. Oko 08,30 devet članova posade, zapovjednik i ja (kapetanova supruga) krenuli čamcem prema pješčanom otočiću Pirotan udaljenom nekih 7 Nm, na kojemu je veliki svjetionik. Oko 10 sati nasukani cca 1 Nm od svjetionika. Nastupa oseka. More se brzo povlači i uskoro nestaje ispod horizonta. Svuda oko nas mulj. Petorica naših kreću kroz blato prema svjetioniku. Teško se probijaju upadajući u glib do bedara. Hoće li izdržati? Dvojica su zaostala. Već se dva sata bore s blatom. Kako im pomoći? Konačno su izašli na pijesak… Oko 16 sati opazili na horizontu more. Čini se kao da trči prema nama. Kratko zatim je čamac zaplivao i krenuli prema svjetioniku… Naši pričaju o užasnom probijanju kroz glib. Mislili su da se onako iznemogli neće izvuci… Oko 20h opet na “Bakru”.
U zaljevu Kutch razlika razine mora dostiže 7 metara. Crta obale se mijenja, tj. more se povlači i do 15 (petnaest) kilometara! Jake plimske struje dva puta dnevno u jednom, i dva puta dnevno u drugom smjeru, izravnavaju morsko dno, koje je posvuda pokriveno debelim naslagama mulja i gliba. Tu je more stalno toliko zamućeno, da se o njegovoj prozirnosti ne može govoriti. Izgleda kao bijela kava.
Četvrtak, 4. kolovoza 1994. Nas petero plovimo iz Glavotoka na otoku Krku prema otoku Cresu. Nakon 3 Nm sidrimo u slikovitoj uvalici između malih stjenovitih rtova. U uvalici zamamna plaža pokrivena snježnobijelim oblutcima duga pedesetak, a široka desetak metara. Obrubljena strmom stijenom visokom 5-6 metara. Na plaži nema nikoga. Cres obiluje idiličnim plažama. Na zauzete manje plaže poput ove u pravilu ne dolaze novi kupači, već potraže praznu.
Toplo je, 30°C. Vedro je i tiho. Ipak se ne znojimo, jer je vlažnost zraka niska. More mirno, čisto, kristalno prozirno. Temperatura mora 26°C. Ispod nas, na dubini od desetak metara, bjelasa se pjeskovito dno na kojem leži sidro “Ponenta”. Zov mora i želju da u njega uronimo skoro fizički osjećamo.
Nakon osvježavajućeg kupanja ležimo opruženi na djevičanskom žalu, obuzeti nekom čudesnom životnom radošću. Blagi mirisi mora i borova, a iznad nas smirujuće glasanje cvrčaka u borovoj šumi. Daleki vidici prema Krku i planinama iznad Riječkog zaljeva upotpunjuju ovaj čarobni ambijent. Bože, pomislih, koliko se ljepote steklo u ovom divnom kraju.
Kod ponovnog ulaska u more, a koje je bilo stalno tu na korak-dva do mojih nogu, sjetih se Pirotana. Obala i more ispred mene, “Ponent” na sidru pred nama i biserna plaža oko mene šaputali su mi da se mogu pouzdati u njih, da me neće ostavljati.
Mogu li naši ljudi shvatiti da se more može dva puta dnevno povlačiti daleko ispod horizonta? Ostavljati brodove zaglibljene i nemoćne. Što znaju o mulju, o žitkom blatu tih dalekih obala?
Nautički turizam
“Nautički turizam na području Čarobne stope ima idealne uvjete. Taj akvatorij obiluje kanalima, uvalama, prolazima i tjesnacima, a ima više od tisuću otoka i otočića.
Gledajući pomorske karte tog područja stječe se u prvi mah dojam da je tuda opasno ploviti. Međutim, svi su jadranski kanali, te mnogi prolazi i tjesnaci plovni i za veće brodove. Uz najveći dio tih dugih obala nautičari mogu sigurno ploviti i na maloj udaljenosti.
Podvodnih grebena na kojima je dubina manja od 5 metara, a pogotovo onih iznad kojih ima manje od 3 metra vode, malo je, i svi su dobro označeni (vidi str. 56 i 57, te omot).
Cijeli je akvatorij pokriven pouzdanim i preglednim pomorskim kartama i drugim nautičkim publikacijama. Oznake na ovim kartama lako se tumače, jer su na njima primjenjene međunarodno dogovorene oznake.
Na radio valovima i TV ekranima redovito se daju iscrpni meteorološki izvještaji, vremenske prognoze, te eventualna upozorenja važna za sigurnost plovidbe na hrvatskom i engleskom jeziku.
Akvatorij Čarobne stope obiluje lukama, lučicama, sidrištima i uvalama koje mogu poslužiti kao pouzdana zakloništa u slučaju lošeg vremena. Zaštitu od uzburkanog mora pružaju mnogobrojni otoci, koji nisu daleko od čvrstog kopna, a niti međusobno, tvoreći tako gustu mrežu kanala i prolaza. Prvorazredno značenje za sigurnost i udobnost nautičara ima stotinjak največma odlično uređenih i vrlo dobro opremljenih nautičkih marina.
U najveći broj ovih marina mogu uploviti jahte svih vrsta kategorija u svako doba dana i noći. Raspoređene su po cijelom akvatoriju, pa do najbliže ne treba dugo ploviti.
Vezovi u ovim marinama su za vrijeme cijele sezone praktički posve sigurni. A mnogi drže svoje jahte na morskim vezovima u većini tih marina i preko cijele godine.
U nautičkim marinama će nam pomoći pri vezivanju broda, dati priključak na električnu mrežu i vodu. To je uvijek pitka voda, kao i u svim javnim vodovodima u Hrvatskoj. U marinama su pri ruci tuševi i sanitarije, telefoni, marketi s prehrambenim artiklima i drugim potrepštinama. Tehnički i uslužni servisi, praonice, frizerske radnje i si. U nekim marinama može se dobiti gorivo i mazivo za brod i druga potrebna roba i nautički pribor.
Autobusne postaje i terminali izletničkih brodova redovito su nedaleko od marina, pa se lokaliteti s prirodnim ljepotama, odnosno povijesnim i spomeničkim znamenitostima, te drugim zanimljivim sadržajima tamošnjeg okružja mogu udobno posjetiti.