Pomorsko dobro

Razvedenost hrvatske obale uz veliki broj otoka, uvala i sidrišta jedan je od glavnih aduta za razvoj nautičkog turizma. Posebnu atraktivnost i čar našem obalnom prostoru daje visoka, strma i stjenovita obala gdje se uzdižu planinski lanci Učke, Velebita, Svilaje, Kozjaka, Mosora i Biokova.

Kapetan Ivo Rudenjak među ostalim u svojoj knjizi Čarobna stopa navodi da Čarobna stopa obiluje lukama, lučicama, sidrištima i uvalama koje mogu poslužiti kao pouzdana zakloništa u slučaju lošeg vremena. Zaštitu od uzburkanog mora pružaju mnogobrojni otoci, koji nisu daleko od čvrstog kopna, a niti međusobno, tvoreći tako gustu mrežu kanala i prolaza.

Prvorazredno značenje za sigurnost i udobnost nautičara ima stotinjak odlično uređenih i vrlo dobro opremljenih nautičkih marina.

O Čarobnoj stopi i njenom autoru

Ivo Rudenjak, pomorski kapetan, osebujna je ličnost, čovjek živog duha i zaljubljenik u prirodu.

Na svojim brojnim i dugim putovanjima promatrao je sa zanimanjem svijet oko sebe, te istodobno znalački zapažao i uspoređivao pojave s kojima se sretao.

Pobliže pozna akvatorij, otočje i primorje Jadrana, te gorske predjele u zaleđu njegovih obala. Plovio je mnogim morima. Zadržavao se na pet kontinenata. Boravio u svim klimatskim zonama. Oplovio je Afriku i ispenjao biblijsku planinu Ararat.

Kao profesionalnom nautičaru i dobrom poznavatelju oceanografije, meteorologije i astronomije, a treba dodati i vrsnom planinaru, piscu se sama po sebi nametnula usporedba pojedinih predjela našeg planeta.

Ovako specifično štivo mogao je napisati samo čovjek s velikim poznavanjem svjetskih prostranstava i bogatim životnim iskustvom.

Djelo je namijenjeno ljudima koji vole putovanja i vesele se ljetovanju, te onima koji se bave turizmom.

prof. dr. Nikola Stražičić

IVO RUDENJAK, jedan je od najplodnijih članova Razreda za more Matice hrvatske – Ogranka u Rijeci. Do sada je objavio tri knjige:
Čarobna stopa (2003.), engleski prijevod Čarobne stope (2007.), Prometnice Jadrana (2007.) i Prostranstva (2009.).

Čarobna stopa piše o ljepotama našeg dijela Jadrana, te ga jasno i vjerno predstavlja kao najljepšu obalu i more na svijetu.

Prostranstva na slikovit način opisuje ljude i događaje na brodovima i u lukama širom svijeta koje je autor sretao ploveći dugi niz godina u svojstvu kadeta, časnika palube i zapovjednika.

kap. Josip Vicelja

Čarobna stopa

Izvadak iz knjige Čarobna stopa

Zašto je more Čarobne stope najljepše na svijetu?

Obale Čarobne stope oplakuje toplo more. Prosječna temperatura površinskog sloja do 3 metra dubine iznosi u razmatranom razdoblju oko 23°C. To je optimalna temperatura za kupanje. Dovoljna za osvježenje, a ni pri duljem zadržavanju u moru tijelo se ne pothlađuje.

Ovo more nas izdaleka privlači svojom zamamnom modrom bojom. Dozvani bliže, promatramo pred sobom kristalno bistru vodu i čisto morsko dno. Zov mora postaje neodoljiv. Hrlimo mu u zagrljaj željni osvježenja.

Uranjamo u mekanu prozirnu svježinu, lišavajući se osjećaja težine, umora, vrućine. Gubimo osjećaj vezanosti uz tlo, na koji smo navikli.

Prepuštamo se nježnom milovanju mora i blaženoj svježini. Ronimo. Oslobođeni težine postajemo bogatiji za jednu cijelu dimenziju. Dobivamo krila. Okrećemo se oko sve tri prostorne osi. Je li ostvaren naš san o letu?

Pod nama gledamo čisti pijesak, oblutke i kamenje različitih veličina i oblika. Malo podalje promatramo dno obraslo rjeđom vegetacijom različitih oblika i boja. Promakne poneka ribica. Teško odvajamo pogled od velikog akvarija s kojim smo se stopili.

Čarobna stopa

Da, govorimo o izvanrednoj čistoći i prozirnosti najljepšeg mora na svijetu.

Za osrednje prozirnosti vidimo morsko dno na desetak metara dubine. Na otvorenoj pučini Jadrana, gdje je prozirnost najveća, može se zapaziti oveći bijeli predmet i na dubini većoj od pedeset metara.

Čemu zahvaliti tako veliku prozirnost mora?

Vodotoci Čarobne stope su bistri, a tek iznimno i na kraće vrijeme zamućeni, neposredno nakon jačih i dugotrajnijih kiša. Tla kojima teku su uglavnom vapnenačke i karbonatne podloge. Čak i tamo gdje je biljni pokrov bogat odnosno šumovit, sloj rastresitog tla iznad stjenovite podloge vrlo je plitak. Dubok je tek pedalj-dva, a sastoji se redovito od malo zemlje odnosno humusa, dok je pretežni dio ovog sloja šljunak, rastresito kamenje i pjeskoviti materijal. Takvo rastresito tlo je dobar filter, pa vode, bez obzira na to poniru li odmah ili teku površinskim tokovima, zadržavaju visok stupanj bistroće.

U skladu s tim količina zemlje koju ti vodotoci nanose u more mala je, pa mulja i blata na morskom dnu ima samo na rijetkim mjestima.

Čarobna stopa

Morske struje su blage, u prosjeku pola čvora tj. oko 1 km/h. Snažnije su samo u tjesnacima za živih morskih mijena (oko mlađaka i uštapa). Stoga ni tamo gdje na dnu ima sitnijih i lakše lebdećih čestica, lagano strujanje mora ne uzrokuje njihovo dizanje i zamučivanje morske vode.

Za nautičare koji dođu svojim plovilima nadomak plaže ili u neku uvalu gdje se žele zadržati, sidrenje je važna radnja. Promatranjem morskog dna moguće je odabrati povoljno mjesto za sidrenje, a nakon sidrenja može se s broda vidjeti sidreni lanac, vrstu dna na koje je sidro palo, i položaj sidra. To je ugodan osjećaj koji dobro razumiju svi nautičari.

Gustoća mora iznosi oko 1,033. Ova vrijednost svrstava Jadran u mora natprosječne gustoće. Stoga tu kupači lakše plivaju. To znači da odrastao čovjek pliva u Jadranu kao i u slatkoj vodi, tek ako na sebi ima 2 kilograma olova.

Salinitet, insolacija i kemizam mora vrlo su povoljni, a sve to spriječava razvoj štetnih organizama. Zbog toga je ovo more ne samo atraktivno za kupanje, nego i vrlo zdravo.

Razvedenost obala Čarobne stope, i općenito prostornost tih krajeva čudesna je.

Dužina otočnih obala iznosi 4.057 km, a kopnene obale 1.778 km. Dakle, ukupna dužina morskih obala hrvatskog Jadrana iznosi 5.835 km ili 3.150 Nm., a to je udaljenost između New Yorka i Gibraltara, tj. Sredozemlja!

Čarobna stopa

Brojnost i obilježja jadranskih otoka, njihov međusobni položaj, mala udaljenost od kopna, razvedenost obala, te ukupnost eko-sustava čine to područje doista jedinstvenim. Dodamo li tome izuzetno povoljne klimatološke, oceanografske, civilizacijske, povijesne, ekološke, te brojne druge relevantne značajke, uključujući i kopneni dio, a naročito u razmatranom razdoblju, tj. od početka svibnja do početka listopada, nameće se zaključak da je područje Čarobne stope u turističkom smislu nesumnjivo bez premca.

Neki pojedinci uspoređuju otočje Jadrana s egejskim arhipelagom, a vode hrvatskog Jadrana s Egejom. Očito nitko od njih nije krstario po oba akvatorija. Egejski otoci međusobno su odvojeni prostranom pučinom. To je opasan, izložen akvatorij, nepogodan za plovidbu manjih brodova i nepodesan za kupanje, te mnoge druge aktivnosti relevantne za turizam. Obale egejskih otoka najvećma su strme i teško pristupačne. Luke i zakloništa za brodove su rijetki. Sidrišta su, zbog vrste i nagiba morskog dna, nesigurna, a dubine nepovoljne. Dubina mora u perimetru egejskog arhipelaga nadilazi 2.500 metara, dok je more među otocima Jadrana duboko manje od 100 metara.

Skupine egejskih otoka su raštrkane, a skoro svi otoci znatno udaljeni od kopna, a i međusobno. Dobar plivač usudio bi se preplivati s kopna ili s najbližeg otoka do većine jadranskih otoka. No, ni dobar veslač ne bi se odvažio poći barkom do većine egejskih otoka.

Nećemo ovdje više o Egeju, no taj akvatorij, kad je riječ o ljudskim mjerilima, znatno zaostaje za plemenitim hrvatskim Jadranom. Druga mora još i više.

Začudno veliki broj optimalnih prirodnih značajki koje su se stekle na ovom području iznjedrile su u hrvatskoj narodnoj predaji legendu o tome kako su Hrvati dobili domovinu. Čujmo je.

Kad je dragi Bog dijelio Zemlju narodima stupio je pred Njega, jedva se odvaživši, praotac Hrvata. Snužden i pognute glave uskoro začuje odozgo glas: "Što ti hoćeš?" - "O Svemogući", ohrabri se starina Hrvoje, "svima si dao domovinu, osim mome narodu".

Zastavši malo, pomislivši možda na svoju trenutačnu dekoncentraciju, obrati se Svevišnji svome pobočniku i reče: "Daj mu onaj predio što sam ga bio sebi namijenio", dodavši potiho, "ja ionako najviše boravim na nebesima".

Čarobna stopa

Pri obrazlaganju jedinstvene privlačnosti Čarobne stope više se govori o izuzetnim klimatološkim i zemljopisnim značajkama, a manje o izvanrednim oceanografskim osobitostima tog područja. Naime, rijetko se čuje da je razlika između razine visoke i niske vode relativno mala. Mnogima to nije tako važno. A jest, jer upravo tom oceanografskom fenomenu dugujemo što području Čarobne stope pripada apsolutni primat medu turističkim receptivnim predjelima.

Plima i oseka, izravno ili posredno, uvjetuju snagu i smjer morskih struja, stupanj sigurnosti plovidbe i kupanja, oblik, izgled i sastav obala, oblik i vrstu morskog dna, boju i prozirnost mora, biljni i životinjski svijet u moru i pojasu obale neposredno uz more, mirise mora u obalnom pojasu, temperaturu površinskog sloja mora, vrstu valova, stupanj privlačnosti bavljenjem nautičkim, ronilačkim, raznim športskim i zabavnim aktivnostima na moru, a utječu i na još neke elemente relevantne za turizam.

Na jugoistočnom i srednjem Jadranu razina mora ne odstupa od srednje vrijednosti više od jednog pedlja, a na njegovom sjeverozapadnom dijelu to odstupanje rijetko prelazi pola metra.

Umjesto zamornog tumačenja navedimo opise dvaju događaja, prema autentičnim dnevničkim zapisima, iz kojih se može razabrati razlika između razornih plimskih struja i blagog strujanja mora. To je kao uspoređivati orkan i povjetarac.

Četvrtak, 26. veljače 1981. Sidrište Bedi u zaljevu Kutch u Indiji. Oko 08,30 devet članova posade, zapovjednik i ja (kapetanova supruga) krenuli čamcem prema pješčanom otočiću Pirotan udaljenom nekih 7 Nm, na kojemu je veliki svjetionik. Oko 10 sati nasukani cca 1 Nm od svjetionika. Nastupa oseka. More se brzo povlači i uskoro nestaje ispod horizonta. Svuda oko nas mulj. Petorica naših kreću kroz blato prema svjetioniku. Teško se probijaju upadajući u glib do bedara. Hoće li izdržati? Dvojica su zaostala. Već se dva sata bore s blatom. Kako im pomoći? Konačno su izašli na pijesak... Oko 16 sati opazili na horizontu more. Čini se kao da trči prema nama. Kratko zatim je čamac zaplivao i krenuli prema svjetioniku... Naši pričaju o užasnom probijanju kroz glib. Mislili su da se onako iznemogli neće izvuci... Oko 20h opet na "Bakru".

U zaljevu Kutch razlika razine mora dostiže 7 metara. Crta obale se mijenja, tj. more se povlači i do 15 (petnaest) kilometara! Jake plimske struje dva puta dnevno u jednom, i dva puta dnevno u drugom smjeru, izravnavaju morsko dno, koje je posvuda pokriveno debelim naslagama mulja i gliba. Tu je more stalno toliko zamućeno, da se o njegovoj prozirnosti ne može govoriti. Izgleda kao bijela kava.

Četvrtak, 4. kolovoza 1994. Nas petero plovimo iz Glavotoka na otoku Krku prema otoku Cresu. Nakon 3 Nm sidrimo u slikovitoj uvalici između malih stjenovitih rtova. U uvalici zamamna plaža pokrivena snježnobijelim oblutcima duga pedesetak, a široka desetak metara. Obrubljena strmom stijenom visokom 5-6 metara. Na plaži nema nikoga. Cres obiluje idiličnim plažama. Na zauzete manje plaže poput ove u pravilu ne dolaze novi kupači, već potraže praznu.

Toplo je, 30°C. Vedro je i tiho. Ipak se ne znojimo, jer je vlažnost zraka niska. More mirno, čisto, kristalno prozirno. Temperatura mora 26°C. Ispod nas, na dubini od desetak metara, bjelasa se pjeskovito dno na kojem leži sidro "Ponenta". Zov mora i želju da u njega uronimo skoro fizički osjećamo.

Nakon osvježavajućeg kupanja ležimo opruženi na djevičanskom žalu, obuzeti nekom čudesnom životnom radošću. Blagi mirisi mora i borova, a iznad nas smirujuće glasanje cvrčaka u borovoj šumi. Daleki vidici prema Krku i planinama iznad Riječkog zaljeva upotpunjuju ovaj čarobni ambijent. Bože, pomislih, koliko se ljepote steklo u ovom divnom kraju.

Kod ponovnog ulaska u more, a koje je bilo stalno tu na korak-dva do mojih nogu, sjetih se Pirotana. Obala i more ispred mene, "Ponent" na sidru pred nama i biserna plaža oko mene šaputali su mi da se mogu pouzdati u njih, da me neće ostavljati.

Mogu li naši ljudi shvatiti da se more može dva puta dnevno povlačiti daleko ispod horizonta? Ostavljati brodove zaglibljene i nemoćne. Što znaju o mulju, o žitkom blatu tih dalekih obala?

Nautički turizam

"Nautički turizam na području Čarobne stope ima idealne uvjete. Taj akvatorij obiluje kanalima, uvalama, prolazima i tjesnacima, a ima više od tisuću otoka i otočića.

Gledajući pomorske karte tog područja stječe se u prvi mah dojam da je tuda opasno ploviti. Međutim, svi su jadranski kanali, te mnogi prolazi i tjesnaci plovni i za veće brodove. Uz najveći dio tih dugih obala nautičari mogu sigurno ploviti i na maloj udaljenosti.

Podvodnih grebena na kojima je dubina manja od 5 metara, a pogotovo onih iznad kojih ima manje od 3 metra vode, malo je, i svi su dobro označeni (vidi str. 56 i 57, te omot).

Cijeli je akvatorij pokriven pouzdanim i preglednim pomorskim kartama i drugim nautičkim publikacijama. Oznake na ovim kartama lako se tumače, jer su na njima primjenjene međunarodno dogovorene oznake.

Na radio valovima i TV ekranima redovito se daju iscrpni meteorološki izvještaji, vremenske prognoze, te eventualna upozorenja važna za sigurnost plovidbe na hrvatskom i engleskom jeziku.

Turizam

Akvatorij Čarobne stope obiluje lukama, lučicama, sidrištima i uvalama koje mogu poslužiti kao pouzdana zakloništa u slučaju lošeg vremena. Zaštitu od uzburkanog mora pružaju mnogobrojni otoci, koji nisu daleko od čvrstog kopna, a niti međusobno, tvoreći tako gustu mrežu kanala i prolaza. Prvorazredno značenje za sigurnost i udobnost nautičara ima stotinjak največma odlično uređenih i vrlo dobro opremljenih nautičkih marina.

U najveći broj ovih marina mogu uploviti jahte svih vrsta kategorija u svako doba dana i noći. Raspoređene su po cijelom akvatoriju, pa do najbliže ne treba dugo ploviti.

Vezovi u ovim marinama su za vrijeme cijele sezone praktički posve sigurni. A mnogi drže svoje jahte na morskim vezovima u većini tih marina i preko cijele godine.

U nautičkim marinama će nam pomoći pri vezivanju broda, dati priključak na električnu mrežu i vodu. To je uvijek pitka voda, kao i u svim javnim vodovodima u Hrvatskoj. U marinama su pri ruci tuševi i sanitarije, telefoni, marketi s prehrambenim artiklima i drugim potrepštinama. Tehnički i uslužni servisi, praonice, frizerske radnje i si. U nekim marinama može se dobiti gorivo i mazivo za brod i druga potrebna roba i nautički pribor.

Autobusne postaje i terminali izletničkih brodova redovito su nedaleko od marina, pa se lokaliteti s prirodnim ljepotama, odnosno povijesnim i spomeničkim znamenitostima, te drugim zanimljivim sadržajima tamošnjeg okružja mogu udobno posjetiti.

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Gordan StankovicAutor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković - Odvjetničko društvo Vukić & Partneri
Stečena prava na pomorskom dobru

HGK

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.