- Autor: Dr.sc. Petar Kragić
Vidimo kako se obala – iz dana u dan – devastira neprimjerenom izgradnjom. Bilo da se gradi s dozvolom u građevinskim zonama koje se stalno šire izvan tradicionalnih granica naselja ili bez dozvole. Zgrade svih veličina, visina, oblika i boja niču u nizu – nagurane jedna na dugu – uz obalnu crtu, neke tik do mora tako da do plaže nema pristupa. Obala između tradicionalnih naselja se urbanizira, oko otoka se stvara prsten zgrada tako da se sve rjeđe može naći krajolik s prirodnom obalom – žalom ili stijenama okvirenim mediteranskom vegetacijom, bez da je u sliku uguraju (često ružne) zgrade. Ispred zgrada nasuti su mulići, napravljena iztezališta za brodice, male lučice, plaže – betoniranjem ili drobljenjem stijenja sl. Tako ploveći uz obalu vidite kako je u jednoj uvali vlasnik kuće (iz države koju se cijeni po visokoj kulturi poštivanja reda i zakona) na javnom pristaništu, ispred svoje predimenzionirane zgrade, postavio tapison, tuš, suncobran, stolice i ležaljke; drugi razbija i melje stijene za žalo svoje plaže; treći gradi i proširuju mulić; četvrti za sunčalište lijeva beton između stijena; peti gradi zgradu ispod šetnice do samog mora itd.
- Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini
Unatoč opće poznatim činjenicama da važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama generira pravnu nesigurnost i nered na pomorskom dobru, da veći broj važnih pitanja kao što su primjerice evidentiranje pomorskog dobra u zemljišnim knjigama, posebna upotreba pomorskog dobra, stečena prava, pravna zaštita i dr. nisu adekvatno ili uopće riješeni u ZPDML, te da su neke odredbe izravno protivne kogentnim odredbama Zakona o koncesijama, novi ZPDML nije donesen ni do kraja 2019. godine.
- Autor: Prof. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravna djelatnost najučestalija je pravna djelatnost u svakoj modernoj državi. Građani, poduzetnici i druge osobe, zahtijevajući priznavanje nekih prava ili izvršavajući odgovarajuće obveze kojima doprinose zajednici u kojoj žive, u stalnom su odnosu s državom odnosno jedinicama lokalne i područne samouprave. Putem potvrda i drugih uvjerenja koja pribavljaju od državnih ili lokalnih tijela ostvaruju brojna prava, a nerijetko ova tijela upozoravaju i na nužnost zaštite privatnog, baš kao i javnoga interesa. Posljednjih desetljeća pojedinci sve češće zahtijevaju pružanje neke usluge komunalnog ili drugog javnog značaja, kojom javna vlast treba doprinijeti kvaliteti života u lokalnoj zajednici. U upravnim stvarima u ime i za račun države te jedinica lokalne i područne samouprave, upravna tijela istupaju jednostrano i s autoritetom vlasti, odlučujući o pravima i obvezama pojedinaca putem rješenja, zabrana, a ponekad i izričući novčane kazne.
