Pomorsko dobro

Udio sunca i mora u ukupnom hrvatskom turističkom proizvodu već godinama ne pada ispod 85% fizičkog volumena s nešto manjim udjelom u prihodima (75 do 80%). Razvoj i rast proizvoda "sunce i more" temelji se na očuvanim prostornim komparativnim prednostima Hrvatske ali i na razvoju sadržajno znatno bogatije i kvalitetnije ponude, profilirane prema potrebama gostiju. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, kao krovni razvojni dokument hrvatskog turizma, ističe da među prirodnim atrakcijama najvažnije mjesto imaju more, razvedena obala te mnoštvo otoka, ali i brojne očuvane plaže...

Razmišljajući kako valorizirati taj neprocjenjivi potencijal plaža, nameće se zaključak kako zapravo "bježimo" od toga da smo kupališna destinacija. I to neopravdano! Plaže i kupališni kapaciteti jedna su od naših komparativnih prednosti te plaže trebamo definirati i oblikovati kao kvalitetan i raznolik turistički proizvod oko kojeg ćemo dalje graditi ostale sadržaje.

Što mora imati plaža za pse, koji sadržaji su nezaobilazni na plaži za parove i po čemu se plaža kulture razlikuje od ostalih, samo su neka od pitanja na koje odgovor daju vrlo precizni kriteriji za tematiziranje, ali i kategoriziranje plaža koji su definirani na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.

Naime, da bi se kvalitetno moglo upravljati plažama potrebno je utvrditi koje sadržaje i koje teme destinacija želi i može ponuditi svojim gostima. Akcijski plan unapređenja ponude i turističke valorizacije jadranskih plaža jasno određuje što se na kojoj plaži mora nuditi i to za koju kategoriju uređenosti, a sve s ciljem da Hrvatska na pravi način ponudi turističkom tržištu svoje bogatstvo zvano čisto more i ugodna plaža. Kvalitetno upravljanje plažom doprinosi ne samo fizičkoj zaštiti obale već i postizanju općih ciljeva integralnog upravljanja obalnim područjima. Kako bi se što učinkovitije upravljalo plažnim resursima važno je poznavati rekreacijski potencijal plaže, što zahtijeva detaljnu analizu plaže i njenog okruženja. Ključne kategorije temeljem kojih se obrađuju rekreativni elementi plažnog područja uključuju sigurnosne, sanitarne, ugostiteljske, rekreativne i druge sadržaje, kakvoću mora i čistoću. Čistoća plaže i kakvoća mora ocjenjuje se kao rekreativni potencijali, a ne kao prirodne vrijednosti jer pokazatelji temeljem kojih se vrednuju (primjerice prozirnost mora i/ili mikrobakterijsko onečišćenje) su elementi razvijeni isključivo u svrhu zadovoljenja ljudskih vizualnih i/ili sigurnosnih aspekata. Osim toga, može se pretpostaviti da što je plaža (uključujući more) čistija, time je i privlačnija za korištenje.

Upravljanje plažama danas ima mnogo šire značenje, kako gospodarsko tako i socio ekološko, zbog čega ga treba temeljiti na principima održivog razvoja. Preporuke učinkovitog upravljanja prvenstveno se odnose na slijedeća pitanja:

  • stvaranje jedinstvenog katastra plaža
  • razvoj intelektualnih kapaciteta
  • koordinacija među institucijama (nacionalnim, regionalnim i lokalnim)
  • pro-aktivnost i okrenutost budućnosti.

Temeljna odrednica dobrog upravljanja plažama na lokalnoj razini, uključuje participiranje građana u odlučivanju o pitanjima korištenja javnog dobra, te partnerstvo između lokalnih vlasti, organizacija civilnog društva i privatnog sektora. Neovisno o izuzetnim prirodnim i/ili ambijentalnim obilježjima hrvatskih plaža, još uvijek ne postoji suglasje oko poželjnog načina korištenja/upravljanja raspoloživim plažnim prostorom. S jedne strane postoji velik broj plaža koje su infrastrukturno i/ili sadržajno potpuno neopremljene, dok s druge strane, postoji sve veći broj plaža koje se prekomjerno koriste za generiranje prihoda čime je uvelike izgubljen njihov autentični šarm, ambijentalnost i posebnost.

Prema akcijskom planu sastavljenom od strane interdisciplinarnog tima stručnjaka Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, plaže bi se kategorizirale i to maksimalno s pet zvjezdica. Za svaku kategoriju potrebno će biti zadovoljiti određeni nivo ponude kako bi se plažu diferenciralo u odnosu na druge, a tim ujedno kupačima olakšalo odabir na kojoj plaži provesti svoje vrijeme. Plaže bi se kategorizirale zvjezdicama, ali ne onima kakve imaju hoteli i ostali smještajni objekti, već jadranskim morskim zvijezdama.

Ideja je bila kako bi tematiziranje plaža trebalo razraditi i prema kategorijama, po uzoru kako već postoje kriteriji za kategoriziranje primjerice hotelskog smještaja. Hotelska kategorizacija podrazumijeva zvjezdice, marine imaju sidra, a mi smo željeli nešto karakteristično za plažne prostore. Najprije smo razmišljali o motivu morskog ježa, i to vođeni logikom kako su morski ježevi doista prepoznatljiv zaštitni znak čistog mora. Međutim, s druge strane možda asociraju na nešto što može prouzrokovati bol, dakle može imati i negativne konotacije te smo se odlučili za morske zvijezde i to baš vrstu koja živi u našem moru.

Karakteristična, domaća zvjezdača tako bi u budućnosti gostima trebala ukazivati na to koje je kategorije tematizirana plaža i koju razinu ponude mogu na njoj naći. Svakako treba istaknuti kako se radi o jedinstvenom načinu obilježavanja, odnosno kategoriziranja plaža. Naime, pokušali smo naći sličan primjer označavanja plaža u svijetu, no bezuspješno. Dakle, Hrvatska bi po okončanju projekta, odnosno kada on u punoj snazi zaživi, doista trebala biti pionir u ovakvom detaljnom i razrađenom kategoriziranju i tematiziranju plažnih prostora što svakako zavrjeđuje svaku pažnju s obzirom na važnost ovog turističkog resursa.

Naime, teme određuju sadržaje, ako se radi o plažama za zabavu, tada one doista trebaju imati ugostiteljske objekte i glazbu. Naravno, treba biti definirana jačina glazbe i do kada ona može svirati, ali mora je biti. Tu možemo za primjer uzeti Zrće. Naravno da i takve ponude moramo imati samo je treba voditi strateški i planski kako bi imala smisla. Na plažama za obitelji će biti sadržaji primjereni ovom segmentu s time da će takve plaže više kategorije morati imati i osobe zadužene za čuvanje djece, posebne parkovne objekte, područje zaštićeno od sunca i slično. Pravilnik je detaljan, a ono po čemu je u stvari također dobar jest to da vrijedi za sve plažne prostore. Dakle, plaže postaju jednoobrazne i točno se zna što se na kojoj od ponude može naći. Samim time, destinacija može na tome graditi promociju, kako svojih plaža, tako i ukupne turističke ponude, a dodatna vrijednost ovog projekta je što bi se time izbjegla prenapučenost plaža koja je danas najveći problem hrvatske kupališne ponude. Naime, s obzirom na to da bi gosti među destinacijama, ili u jednoj destinaciji mogli birati različite tematizirane plaže, tako bi se i bolje rasporedili između njih te bi pritisak na one najopterećenije bio smanjen. Također, na ovaj bi se način uvelo reda u ponudu plaža, umjesto da svi imaju istu ponudu i sadržaje što svakako znači samo dodatni plus za goste. Oni su ujedno kao nedostatak plaža u Hrvatskoj navodili manjak sadržaja, ali i kako nije dovoljno vidljivo što se na kojoj nudi. Gosti tako često sami moraju istraživati što će naći na kojoj plaži, na koju od plaža mogu sa svojim kućnim ljubimcem, a na koju će uvečer moći izaći van. Kroz ovaj projekt trebalo bi im se olakšati snalaženje što će im svakako uštedjeti energije i vremena, i ono najvažnije, povećati njihovo zadovoljstvo odmorom u našoj zemlji te ih privući da se ovamo ponovno vrate.

Jadranske zvijezde

 Ploča

Biografija

Arhiva istaknutih mišljenja

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Adriana Vicenca PadovanAutor: doc.dr.sc. Adriana Vicenca Padovan - Jadranski zavod - HAZU
Predstavljamo Projekt DELICROMAR

U fokusu struke

Zvonko GržetićAutor: Doc.dr. Zvonko Gržetić, Konzultant projekata hidrografije, oceanologije, zaštite okoliša, nautike i pomorstva
Neka otvorena pitanja hidrografije u Republici Hrvatskoj

HGK