Pomorsko dobro

Predloženi tekst novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (listopad, 2014.) u potpunosti napušta sva dosadašnja pozitivna iskustva i rješenja vezana uz upravljanje i gospodarenje pomorskim dobrom. To se prvenstveno odnosi na ulogu i značaj regionalne samouprave odnosno županije u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru.

Prosto je neshvatljivo da je novim Nacrtom davatelj koncesije isključivo Vlada Republike Hrvatske i predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Takvo rješenje po našoj ocjeni je štetno za interese Republike Hrvatske prvenstveno iz razloga što ne osigurava gospodarsku efikasnost, a istovremeno se dodatno multipliciraju troškovi na lokalnim razinama u postupku davanja koncesija.

Na osnovu predloženog zakonskog rješenja županije snose troškove sanacije i gradnje na pomorskom dobru kao posljedicu izvanrednih događaja ili više sile, kao i troškove utvrđivanja i određivanja i izmjene granica pomorskog dobra. Isto tako županije provode Plan intervencije kod izvanrednog onečišćenja mora.

Postavlja se pitanje kako je moguće da se novim Nacrtom propisuje nadležnost županija u postupku rješavanja svih pitanja i sporova koncesija na pomorskom dobru za koje je davatelj koncesije jedinica lokalne samouprave.

Takvo rješenje je evidentno u suprotnosti s krovnim Zakonom o koncesijama i propisima koji uređuju javnu nabavu.

Umjesto da županije i dalje predstavljaju snažnu poveznicu u postupku upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom između centralne i lokalne vlasti, novim Nacrtom županijska ovlaštenja i nadležnosti su redefinirana u smislu bitno povećanih obveza bez izvorne koncesijske nadležnosti, uz istovremeno bitno smanjena i nedostatna sredstva za upravljanje pomorskim dobrom.

Raspodjela sredstava od koncesija

Novi Nacrt u čl. 35. predviđa da županije i dalje vode brigu o izvanrednom upravljanju pomorskog dobra a u raspodjeli sredstava sukladno čl.40. za to se prepušta županijama 20% prihoda od naknada za koncesije.

Sredstva od naknade za upotrebu pomorskog dobra koju plaćaju vlasnici brodica sukladno čl 40.st. 5. novog Nacrta je prihod državnog proračuna a koriste se namjenski za sufinanciranje projekata na pomorskom dobru i luka otvorenih za javni promet.

Kao županija i do sad smo imali obvezu prihod od pomorskog dobra namjenski vraćati u pomorsko dobro tj. u sanaciju i lučka područja, stoga ne vidimo smisla u centralizaciji sredstava u državni proračun.

Županije su od početka koncesioniranja na pomorskom dobru provodile postupke dodjele koncesije na pomorskom dobru - prihod od naknade za koncesiju se dijeli s gradovima/općinama i državom u modelu 1/3, što smatramo prihvatljivim, odnosno dobrom raspodjelom sredstava.

Zaključno

Posebno ističemo da je Šibensko-kninska županija sredstva odnosno prihode od koncesija na pomorskom dobru po važećem Zakonu raspoređivala za financiranje pomorskog dobra po iskazanim prioritetima gradova i općina na području županije, kao i na lučka područja luka otvorenih za javni promet.

Jasno je da novim prijedlogom Zakona odnosno ovakvom centralizacijom sredstava gubimo znatni dio namjenskih sredstava za pomorsko dobro, a samim tim se zaustavljaju već započeta i planirana ulaganja.

Općeniti je zaključak da se prihodi od naknada na pomorskom dobru (bilo od koncesija, dozvola, brodica...) centraliziraju u državni proračun, dok se određeni djelokrug poslova decentralizira na jedinice lokalne samouprave koje se tek trebaju kadrovski, prostorno i organizacijski ekipirati.

Ovim prijedlogom Zakona predviđa se da će postupak davanja koncesija provoditi JLS s tim da se daje mogućnost da više JLS mogu osnovati zajedničko Stručno povjerenstvo za koncesije (čl. 54.), te zajedničko tijelo u cilju provođenja prethodnih i pripremnih radnji (čl. 57.).

Dakle, postupak neće provoditi županije, ali se može osnovati "zajedničko" povjerenstvo i tijelo za provođenje postupka...

Za provođenje ovakvog prijedloga Zakona bit će potrebno osigurati sredstva za izradu Studije opravdanosti davanja koncesije odnosno analizu davanja koncesije na pomorskom dobru, što će generirati znatne troškove.

Navedeni dokumenti za potrebe županije do sada su se bez naknade izrađivali od strane Regionalne razvojne agencije ŠKŽ.

Na koncu možemo zaključiti da se županije u upravljanju pomorskim dobrom nameću kao institucije koje na teritorijalno najprihvatljiviji način vode brigu, upravljaju i zaštićuju pomorsko dobro, surađujući s gradovima i općinama na svom području, prateći pri tom potrebe i interese lokalne samouprave kroz definiranje prostornih planova u dijelu pomorskog dobra, te sufinancirajući projekte izgradnje i održavanja lučkih i vanlučkih područja pomorskog dobra.

Biografija

Arhiva istaknutih mišljenja

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Iva Tuhtan GrgićAutor: Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
O usklađivanju Zakona o pomorskom dobru sa Zakonom o koncesijama

U fokusu struke

Olga JelčićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini
Raspolaganje koncesijom prema novom Zakonu o koncesijama

HGK