Pomorsko dobro

U ovome poglavlju kratko ćemo navesti i nabrojati opremu koju mora imati LNG-terminal. Najveći naglasak biti će na prihvatne tankove pošto oni predstavljaju najveću investiciju, a ujedno predstavljaju i vizuru samoga terminala te njihov "suživot" s okolinom i prirodom.

Prihvatni LNG terminali obično se nalaze u blizini njihovih "korisnika" a tu prije svega mislimo na proizvođače električne energije, opskrbljivače plinom većih industrijskih postrojenja i malih potrošača, te naravno spoj s plinovodom.

Pored samih tankova kao bazne opreme prihvatnih terminala važnu ulogu predstavljaju i postrojenja za "vaporizaciju" to jest "pretvaranje" LNG u plin (1m3 tekućine = 600 m3 plina).

Prihvatni tankovi (shore storage tanks)

Svaki terminal mora imati prihvatne tankove kako bi bio u mogućnosti prihvatiti cijeli brodski teret. Time terminal ima slobodu prihvata tereta bez "zaustavljanja" broda i neželjenih dodatnih troškova. Pored toga tankovi omogućuju konstantnu opskrbu "potrošača" plinom bez obzira je li brod na terminalu ili ne. Kako je došlo do nagloga povećanja kapaciteta LNG brodova, tako je danas došlo i do izgradnje sve većih prihvatnih LNG tankova. To predstavlja izazov i za sigurnost i za zakonodavna tijela.

LNG tankovi su "fully refrigerated" što znači da se u njima LNG nalazi pod atmosferskim tlakom te na temperaturi vrenja: oko –160 C.

Podjela LNG tankova:

  1. Prema poziciji:
      • Iznad zemlje:
        Ova vrsta tankova primarno je bila namijenjena za naftne proizvode. Prvi ovakav tank za LNG sagrađen je daleke 1950. godine. Specifičnost ovih tankova je da su relativno jeftiniji od drugih te ih zbog toga srećemo na najvećem broju terminala. Njihova brojnost, iskustva tijekom izgradnje i tehnologija izgradnje je najrazvijenija. Oni mogu biti sagrađeni kao integralni tankovi, dvostruko barijerni tankovi ili dvostruko integrirani tankovi. Sam tank gradi se na betonskoj ploči koja se nalazi na zemlji ili je podupiru stupovi koji omogućavaju strujanje zraka. Ako je tank napravljen na zemlji onda mora imati ugrađene grijače kako se zemlja ispod tanka ne bi zaledila i time ugrozila integritet tanka.

    Iznad zemlje

      • Ispod zemlje (ukopani):
        Ukopani tankovi, kako sama riječ kaže, sagrađeni su ispod zemlje unutar betonskoga prstena. Sam tank napravljen je po GTT tehnologiji.
        "Krov" tanka može biti napravljen od nehrđajućeg čelika te pokriven betonskom pločom. Ovakvi tankovi moraju imati sustav grijanja oko cijelog betonskog prstena kako ne bi došlo do zaleđivanja zemlje i pucanja tanka. Danas se najveći ovakav tank nalazi u Japanu a kapacitet mu je čak 200 000 m3.
        Prednost ovih tankova je visoka sigurnost, nemogućnost katastrofalnog izlijeva LNG-a iz tanka, protupotresno su sigurni, te je manji utjecaj vanjske temperature na tank i na samu membranu. Nema limita za njihovu veličinu. Nedostaci ovakvih tankova su visoka cijena izgradnje i vrijeme izgradnje, te važnost da sistem grijanja mora uvijek funkcionirati.
      • Polu ukopani:
        Polu-ukopani tankovi su kompromis između dva gore navedena tanka. Oni imaju bolju sigurnost nego tankovi iznad zemlje, a s druge strane cijena i vrijeme izgradnje su im prihvatljiviji nego za ukopane tankove. Sigurniji su od mogućnosti katastrofalnog puknuća a i vanjski utjecaj na njih je manji nego na tankove koji su iznad zemlje. No s druge strane, oni nisu protu-potresno sigurni kao ukopani tankovi.

    Poluukopani

  2. Prema načinu izolacije/izgradnje:
    • Jedno barijerni tankovi (Single Containment)
      Ova vrsta tankova razvila se iz tanka za sirovu naftu. Vanjska oplata tanka je od cilindričnog nehrđajućeg čelika koji ima čvrstoću da može izdržati hidrostatski pritisak tereta u njemu kao i pritisak i temperaturu samoga tereta. Izolacija ove vrste tankova je od perlita. Vanjska oplata je nepropusna za plin ali ne i za LNG. Unutrašnja oplata napravljena je od 9 % nikla-čelika ili aluminija. Ova vrsta tankova predstavlja minimalnu zaštitu od vanjskih opasnosti kao što je požar ili udarac. Ukoliko bi došlo do puknuća tanka posljedice bi bile nekontrolirano ispuštanje tekućeg plina.
    • Dvostruko barijerni tankovi (Double Containment)
      Ovi tankovi imaju istu strukturu kao jedno barijerni, osim što se na udaljenosti ne većoj od 6 metara nalazi još jedan tank. Taj drugi tank je od armiranog betona. Vanjski tank mora biti sposoban zadržati nekontrolirano propuštanje tekućeg plina iz primarnog tanka ali ne i samoga plina. Ovakvih tankova ima jako malo u eksploataciji.
    • Dvostruko integrirani tankovi (Full Containment/Double Integrity)
      To su spojeni gore navedeni tankovi. To znači da "unutarnji" tank ima jednaku konstrukciju kao unutarnja barijera jedno barijernog tanka (9% nikal-čelik). Na unutarnju barijeru nadovezuje se armirano betonski tank. Sekundarni (armirano betonski) tank ima mogućnost zadržavanja i likvida i samoga plina. U svrhu izolacionog materijala između dva tanka koristi se perlit, staklena vuna ili poliuretanska pjena. U zadnje vrijeme se ovaj tip tanka najviše koristi u praksi. Prednosti su mu što omogućuje dobru sigurnost protiv vanjskih elemenata kao što su vatra, udarac ili atmosferski utjecaji. Ovi tankovi mogu biti ukopani, polu-ukopani ili iznad zemlje.
    • Membranski tankovi
      To su najčešće ukopani tankovi gdje je vanjski prsten od armiranoga betona a sam tank ima iste karakteristike kao brodski membranski tank tipa Mark III. Ovi tankovi su naravno najskuplji, no ujedno su i najsigurniji i koriste se samo za LNG.

Sigurnost samoga tanka može biti ugrožena od mnogih vanjskih faktora od kojih je najopasniji vanjski požar. S druge strane, sama tekućina u tanku također može uzrokovati dramatičan porast tlaka i "unutarnji udarac" ukoliko dođe do fenomena zvanog "rollover".

"Rollover" je fenomen koji predstavlja unutarnji pomak tereta zbog postojanja dva sloja LNG-a različitih gustoća. Naime ukoliko su unutar tanka dva tereta iz različitih područja nabave koji imaju različite gustoće, može se pojaviti ovaj fenomen. Isto vrijedi ukoliko isti teret dugo "stoji" unutar tanka. Naime, tada površinski sloj brže isparava od onog pri dnu a time se i njegova gustoća povećava. To može uzrokovati nastanak dvaju slojeva različitih gustoća i fenomen "rollovera" se opet može desiti.

Dobrim rukovođenjem i poznavanjem karakteristika LNG-a, fenomen "rollovera" lako se može spriječiti.

Povratak u pregled članaka za temu

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Iva Tuhtan GrgićAutor: Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
O usklađivanju Zakona o pomorskom dobru sa Zakonom o koncesijama

U fokusu struke

Olga JelčićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini
Raspolaganje koncesijom prema novom Zakonu o koncesijama

HGK