Pomorsko dobro

Kamping udruženje HrvatskeKamping udruženje Hrvatske uputilo je Ministarstvu pomorstva prometa i infrastrukture prijedlog i primjedbe vezane uz otvoreno javno savjetovanje o prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Prijedlozi i primjedbe Kamping udruženja Hrvatske

Koncesije na zahtjev (plaže, privezišta, nautička sidrišta, sezonska sidrišta i privezišta)

Zakon o koncesijama (N.N. 143/12) u članku 29. među ostalim propisuje da se koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra može iznimno dati neposredno na zahtjev gospodarskog subjekta ako postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi, neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu, te koncesija služi isključivo za obavljanje te gospodarske aktivnosti.

Predloženi tekst Zakona predvidio je u članku 78. stavak 1. mogućnost podnošenja zahtjeva za privezišta industrijskih/servisnih pogona i sportske luke.

Međutim kada se radi o plažama, privezištima i nautičkim sidrištima koji su ključni za turistički sektor, podnošenje zahtjeva za koncesiju može se dati samo iznimno!? U sektoru se pitamo zašto samo iznimno, zašto se samo nekim sadržajima priznaje pravo na podnošenje zahtjeva za koncesiju?

Koji su to odlučujući razlozi i kriteriji da samo sportske luke, industrijska i servisna privezišta imaju pravo na podnošenje zahtjeva za koncesiju, dok druge luke takvu mogućnost uopće nemaju, odnosno, kada se radi o privezištima, takva mogućnost postoji samo iznimno bez obzira što čine s predmetom koncesije neodvojivu tehnološku i funkcionalnu cjelinu.

Ističemo da predloženi zakonski tekst u članku 78. stavak 2. i 3. propisuje da se samo iznimno koncesija na zahtjev može dati za gospodarsko korištenje plaža i/ili privezišta i/ili nautičkog sidrišta koja po svom položaju čine funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim, turističkim ili smještajnim objektom i nalaze se u turističkoj zoni izvan naselja.

Zaključno, ne vidimo niti jedan opravdan razlog da plaže, privezišta i nautička sidrišta u postupku davanja koncesija na zahtjev predstavljaju iznimku ako udovoljavaju osnovnom kriteriju Zakona o koncesijama i čine s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi, neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu te koncesija služi isključivo za obavljanje te gospodarske aktivnosti.

Pitanje sezonskih turističkih privezišta i sidrišta predloženi tekst Zakona ne propisuje, iako su oni od iznimne važnosti za turistički sektor.

Prijedlog rješenja:

  • Predlaže se da se koncesija na zahtjev može dati za gospodarsko korištenje (gradnju) plaža, turističkih privezišta, luka i nautičkih sidrišta ako ona sa kampom, hotelom i sl. čine neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu te koncesija služi isključivo za obavljanje gospodarske aktivnosti kampa, hotela i sl.
  • Predlaže se da se za potrebe kampova/hotela u obavljanju njihove redovne djelatnosti dio morskog akvatorija ispred prostora kampa/hotela može koristiti kao sezonsko turističko sidrište na osnovu dozvola koje izdaju nadležna tijela lokalne ili regionalne samouprave, uz suglasnost lučke kapetanije.
  • Predlaže se da se za potrebe kampova/hotela u obavljanju njihove redovne djelatnosti dio morske obale i pripadajući dio akvatorija ispred prostora kampa može koristiti kao sezonsko turističko privezište na osnovu dozvola koje izdaju nadležna tijela lokalne ili regionalne samouprave uz suglasnost lučke kapetanije (lako uklonjiva sezonska privezišta).

Turističko privezište

Instituciju turističkog privezišta radna verzija Zakona ne poznaje te ga kao takvog posebno ne definira. U članku 4. točka 12. određuje se značenje privezišta, a u članku 121. definira se opći pojam privezišta.

Posebno se u članku 122. izdvaja i definira samo servisno privezište.

Jednostavno nije jasno zašto turističko privezište nije pobliže definirano nego se podvodi pod opći pojam privezišta.

Nedosljedna i neprihvatljiva rješenja vezana uz gospodarsko korištenje privezišta koja su u funkciji kampova/hotela mogu se posebno uočiti kod odredbi članka 78. stavka 2.i 3. i članka 79. stavka 3. koji uređuju koncesije na zahtjev za plaže i/ili privezišta i/ili nautička sidrišta.

Prijedlog rješenja:

  • Predlaže se da se precizno definira pojam turističkog privezišta u smislu da je turističko privezište izdvojeni izgrađeni i uređeni dio morske obale i mora koji služi za privez plovnih objekata i čini funkcionalnu i gospodarsku cjelinu s hotelima, kampovima turističkim naseljima, restoranima ili smještajnim objektima.

Objekti najviše kategorije (5*)

Radna verzija Zakona u članku 78. stavak 3 iznimno određuje da se koncesija na zahtjev može dati za gospodarsko korištenje plaže i/ili privezišta i/ili nautičkog sidrišta koja po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim, turističkim ili smještajnim objektom najviše kategorije (pet zvjezdica) koji se nalazi unutar naselja.

To znači da kampovi koji se nalaze unutar naselja a nemaju 5 zvjezdica ne mogu podnijeti zahtjev za koncesiju.

Istovremeno za smještajni objekt, iako se radi i o apartmanu s pet zvjezdica, takva mogućnost postoji.

Ovakav prijedlog smatramo svojevrsnom diskriminacijom kampova i drugih turističkih objekata ako se nalaze unutar naselja, a imaju manje od 5 zvjezdica.

Prijedlog rješenja:

  • Bez obzira radi li se o kampu u turističkoj zoni izvan naselja ili kampu koji se nalazi unutar naselja, kampovima i hotelima treba omogućiti podnošenje zahtjeva za koncesiju na određenoj lokaciji ako s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi čine neodvojivu tehnološku ili funkcionalnu cjelinu, te koncesija služi isključivo za obavljanje djelatnosti kampa.

Koncesijska naknada

Radni prijedlog Zakona u članku 79. stavak 3. i 4. sadrži odredbe:

"Za koncesiju iz članka 78. stavak 2.i 3. ponuđena koncesijska naknada ne može biti niža od trostrukog iznosa koncesijske naknade postignute na natječaju za gospodarsko korištenje plaže/privezišta/sidrišta unutar iste turističke kategorizacije mjesta. Podnositelj zahtjeva za koncesiju mora dostaviti dokaz da ispunjava sve uvjete kao i ponuditelj na javnom natječaju za dodjelu koncesija."

Posebno ističemo da je samo za turističke sadržaje odnosno za njihovo gospodarsko korištenje predloženo da ponuđena koncesijska naknada ne može biti niža od trostrukog iznosa koncesijske naknade postignute na natječaju za gospodarsko korištenje plaže/privezišta/sidrišta unutar iste turističke kategorizacije mjesta.

Time je dovedena u pitanje ravnopravnost tržišne utakmice i jednakost pred zakonima Republike Hrvatske.

Takvim iracionalnim prijedlogom sam institut koncesije na zahtjev u cijelosti postaje neupotrebljiv i neprimjenjiv za turistički sektor.

Upozoravamo da Zakon o koncesijama propisuje u članku 29. da je ponuđena naknada za koncesiju viša ili jednaka naknadi za koncesiju utvrđenoj posebnim zakonom.

Prijedlog rješenja:

  • Predlažemo da se u postupku davanja koncesije na zahtjev početna ponuđena naknada utvrđuje posebnim propisom kojega donosi Vlada Republike Hrvatske.
  • Visina naknade za koncesiju prvenstveno treba ovisiti o djelatnostima i aktivnostima gospodarskog korištenja pomorskog dobra i o ograničenju opće uporabe pomorskog dobra.
  • Transparentna koncesijska naknada za investitora, odnosno koncesionara, predstavlja pravnu i ekonomsku sigurnost i uvjet koji će osigurati ulaganja na pomorskom dobru.

Zakonito ulaganje kapitala na pomorskom dobru

Pitanje zakonitog ulaganja kapitala i zakonito izvršene pretvorbe na pomorskom dobru ovaj zakonski prijedlog ne razrješava.

Posebno nisu razriješena pitanja postojećih koncesionara koji su po nalogu javne vlasti i uz suglasnost davatelja koncesija vršili dodatna ulaganja na pomorskom dobru.

Priklanjamo se stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske da se pod pojam imovine ne smatra samo vlasništvo i druga stvarna prava koja ne mogu egzistirati na pomorskom dobru već i svaka moguća korist ili mogućnost povećanja imovine ili prava jedne osobe.

Razrješavanje imovinskopravnih odnosa predstavlja ključ budućih ulaganja i razvoja na pomorskom dobru koji novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama treba jasno i precizno propisati.

Molimo da se aktivno sagledaju i uvaže svi naši prijedlozi i sugestije.

Adriano Palman
Direktor ureda
Kamping udruženje Hrvatske (KUH)

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.