Pomorsko dobro

Adriatic

Posebnu pozornost stručne i zainteresirane javnosti izazvao je predloženi model upravljanja lukama regionalnog i lokalnog značaja radne verzije Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od 17.12.2013.

Novina prijedloga je da se u jedinicama područne (regionalne) samouprave osniva jedna županijska lučka uprava, koja može imati ispostave.

Predloženo rješenje koje predstavlja svojevrsnu centralizaciju upravljanja izazvalo je burne reakcije regionalne i lokalne samouprave, posebno na javnim raspravama održanim ove godine u Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku.

U međuvremenu, u svibnju 2014. donesen je novi Nacrt prijedloga Zakona koji nije odstupio od predloženog rješenja.

Iznimno je ostavljena mogućnost kada je u jedinici područne samouprave osnovano više županijskih lučkih uprava iste mogu nastaviti s radom ukoliko masa sredstava za plaće zaposlenika u toj županijskoj lučkoj upravi iznosi manje od 20% prihoda od obavljanja osnovnih lučkih djelatnosti ostvarenih u prethodnoj godini.

Podsjećamo da postojeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158/03) propisuje da radi upravljanja gradnje i korištenja luka otvorenih za javni promet koje su od županijskog lokalnog značaja za područje svake županije može se osnovati više lučkih uprava na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, u kojem slučaju su podnositelji zahtjeva i suosnivači.

Želim upozoriti da je dosadašnja praksa pokazala više pozitivnih nego negativnih posljedica osnivanja više županijskih lučkih uprava.

Bez ozbiljne analize i argumentacije koja nikada nije provedena postavlja se pitanje zašto se nameće županijama centralizirani model upravljanja.

Nema razloga da se osnivaču (županiji) ne prepusti opcija konačne ocjene i odluke.

Prijedlog rješenja

Zagovaram i predlažem rješenje da se u jedinicama područne (regionalne) samouprave u pravilu osniva jedna županijska lučka uprava. Iznimno mogu se osnovati i više županijskih lučkih uprava na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća ako osnivač procjeni obzirom na geografske, tradicijske i povijesne razloge da je takva odluka nužna, korisna i opravdana.

U sjeni javne polemike vezane za model upravljanja lukama ostala su mnoga otvorena i sporna pitanja. Među ostalim to se odnosi na razvrstaj luka i jasnu definiciju privezišta i sidrišta.

Privezišta i sidrišta uz plaže imaju posebni značaj za regionalnu i lokalnu samoupravu. Odgovarajuće uređenje tih pitanja od posebnog je interesa za domicilno stanovništvo, ribare, nautičare kao i korisnike u režimu posebne uporabe.

Nažalost, prema mojoj ocjeni zadnji Nacrt generira u tom smislu dodatnu zbrku i nered.

Razvrstaj luka prema namjeni i značaju

Radna verzija Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od 17.12.2013. generalno luke razvrstava prema namjeni na:

  • luke otvorene za javni promet
  • luke posebne namjene

Luke otvorene za javni promet razvrstavaju se prema značaju na luke državnog značaja, regionalnog značaja i luke lokalnog značaja.

Luke posebne namjene razvrstavaju se prema značaju na luke državnog značaja i luke regionalnog značaja.

Na tom tragu je i danas na snazi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Novi Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od svibnja ove godine razvrstava luke prema namjeni na:

  1. luke otvorene za javni promet
  2. luke posebne namjene
  3. privezišta
  4. sidrišta

U novom Nacrta prijedloga Zakona izrijekom je određeno da luka obuhvaća dio mora, uključujući lučko sidrište, te s morem neposredno povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, gatovima...

Isto tako u općim odredbama novog Nacrta luka je definirana kao morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu plovnih objekata, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju...

Zaključno, prostorno morska luka uključuje dio akvatorija i neposredno povezani kopneni prostor koji u svojoj cjelovitosti čine lučko područje.

Obzirom da je privezište označeno kao izdvojeni i samostalni infrastrukturni objekt (ponton, gat, mol, riva , i sl.) i dio morskog akvatorija izvan lučkog područja, a sidrište kao dio morskog akvatorija koji služi za sigurno sidrenje plovnih objekata, potpuno je zbunjujuća, nedosljedna i kontradiktorna odredba o razvrstaju morskih luka.

Privezišta i sidrišta po svojoj prirodi i namjeni nisu i ne mogu biti luke.

Iako sidrišta i privezišta nisu i ne mogu biti razvrstani kao morske luke, ne znači da privezišta i sidrišta ne mogu biti dio cjelovitog lučkog područja kao izdvojene cjeline kojim upravlja nadležna lučka uprava.

Upravo zato treba praviti jasnu razliku između samog lučkog područja morske luke i cjelovitog lučkog područja.

Nažalost novi Nacrt ne sadrži takvo rješenje.

Cjelovitim lučkim područjem jedinstveno upravlja lučka uprava te je prvenstveno kategorija koja označava nadležnost i ingerenciju upravljanja, a nikako ne predstavlja granicu lučkog područja pojedine luke.

Prijedlog rješenja

Cjelovito lučko područje treba definirati kao prostor pomorskog dobra jedne ili više luka otvorenih za javni promet te izdvojenih izvanlučkih sidrišta, privezišta i drugih objekata kojim jedinstveno upravlja nadležna lučka uprava.

Privezišta i sidrišta

Novi Nacrt prijedloga Zakona definira privezište kao izdvojeni i samostalni infrastrukturni objekt (ponton, gat, mol, riva, i sl.) i dio morskog akvatorija izvan lučkog područja koji služi za vez plovnih objekata, a gospodarski se koristi na temelju koncesije i ne može biti dulji od 50 metara upotrebljive obale.

Na privezištu se ne mogu pružati usluge opskrbe plovila (voda, električna energija, gorivo i sl.), plaća se naknada za vez, a koncesionar je dužan prihvatiti komunalni otpad s plovila.

Na ostala pitanja koja se odnose na privezišta, a nisu uređena ovim člankom primjenjuju se odgovarajuće odredbe ovoga Zakona kojima se uređuju morske luke.

Vjerujem da u ovoj definiciji postoji nenamjerna greška jer bi bilo naprosto suprotno zdravom razumu da se na privezištu ne mogu pružiti usluge opskrbe plovila vodom, električnom energijom i gorivom.

Posebno izdvajam nekoliko ključnih pitanja koja traže odgovor:

  1. Zašto je privezište ograničeno na duljinu od 50 metara upotrebljive obale?
  2. Zašto se privezište isključivo koristi na temelju koncesije?
  3. Zašto se novim Nacrtom definira isključivo servisno privezište dok su istovremeno privezišta od izuzetnog značaja za lokalnu samoupravu (komunalna privezišta) i turistički sektor (turistička privezišta) jednostavno ne spominju?

Prijedlog rješenja

Predlaže se redefinirati pravni pojam privezišta.

Privezište je svaki izgrađeni i uređeni dio morske obale i pripadajući dio morskog akvatorija koji služi za siguran privez plovnih objekata, a ne ispunjava posebne uvjete za morske luke određene posebnim propisima.

Predlaže se precizni razvrstaj privezišta na:

  • komunalna privezišta
  • turistička privezišta
  • industrijska i servisna privezišta
  • privezišta za posebne namjene
  • sezonska privezišta

Nacrt Zakona definira pojam sidrišta kao dio morskog akvatorija koji služi za sigurno sidrenje plovnih objekata te u svojim odredbama posebno uređuje samo prirodna morska sidrišta i nautičko sidrište. Pitanje komunalnog sidrišta kao i sezonskog sidrišta zakonski Nacrt ne poznaje.

Izrazita zakonska podnormiranost i kontradiktornost predloženih zakonskih rješenja ako budu usvojena dodatno će generirati pravni nered na pomorskom dobru Republike Hrvatske.

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.