Pomorsko dobro

Branko KundihDa li će Hrvatska imati snage da konačno donese novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama?

Od donošenja ZPDML 2003. nadležno resorno Ministarstvo pomorstva do danas je donijelo izuzetno veliki broj što radnih verzija, što službenih nacrta, uključujući i konačne prijedloge Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

O tome je više puta pisano na portalu, a posebno su apostrofirane kontradiktornosti ponuđenih prijedloga i rješenja koja su na koncu često poništavale same sebe.

Podsjećamo da je pomorsko dobro Republike Hrvatske u pravnom kontinuitetu res communes omnium, odnosno stvar koja pripada svim ljudima i kao takva van pravnog prometa res extra commercium te zaštita i opća upotreba pomorskog dobra nema alternative.

Danas je stručna javnost u stanju svojevrsnog zamora, rezignacije i nevjerice te je cjeloviti institut pomorskog dobra doveden do granica apsurda. Upravo zato se želimo podsjetiti na riječi dobrog duha hrvatskog mora pokojnog Mira Kučića koji je na Gospodarskom forumu danas već davne 2000 god. obrazlažući genezu problema i dubinski poremećaj vrijednosnog sustava u društvu rekao:

"I kod nas se počeo stvarati nekakav čovjekoliki hibrid, primorski uljez koji uz more nije vezan etikom i ponašanjem koje se ovdje taložila tisuću godina. Riječ je o najgoroj mogućoj devastaciji, devastaciji mentaliteta.
Beskrupulozni došljaci i prilagođeni domoroci mogli bi razbiti tu našu posudu kolektivne memorije.“

Zato nas ne čude pojedini prijedlozi koji dolaze iz usta raznih dušobrižnika nacionalnih interesa a koji idu u smjeru da se institut pomorskog dobra kao opće dobro prevede u vlasnički režim kao javno dobro.

Takve prijedloge smatramo izuzetno opasnim i štetnim za dugoročne interese Republike Hrvatske na najvrednijem prostoru lijepe naše.

Do danas mnogobrojni konstruktivni i argumentirani prijedlozi struke nisu nikada ozbiljno i sustavno razmatrani!

Čini se da se sa izuzetno vrijednim nacionalnim gospodarskim resursom pomorskog dobra godinama igra bez granica te ga politika jednostavno marginalizira. Gdje je kraj?

Hrvatska zaista više nema vremena za nove vratolomije na pomorskom dobru.

Da li postoji politička volja da se donese zakonski tekst koji prvenstveno treba razriješiti ključne mehanizme upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom kao i otvorena naslijeđena neriješena imovinsko pravna pitanja, uključujući i obvezu Republike Hrvatske da ZPDML uskladi sa novim Zakonom o koncesijama.

Nadamo se da je to tako.

Nadamo se da je na vidiku novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

Kako je već objavljeno na portalu, u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske održan je 25. ožujka, 2015. u Zagrebu okrugli stol na temu "Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama".

Zamjenik ministra Zdenko Antešić najavio je tada da će konačni zakonski tekst ići u proceduru za desetak dana. Nažalost to se nije dogodilo.

U međuvremenu, 28. svibnja, 2015. donesen je novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji službeno nije objavljen i prezentiran široj stručnoj javnosti. Novi zakonski tekst je razmatran na nivou stručne radne grupe Ministarstva, Vlade i regionalnih samouprava.

Za sada još ne želimo donositi cjelovitu ocjenu zakonskog Prijedloga dok eventualno ne bude službeno pušten u saborsku proceduru.

Našu pažnju ćemo ovoga puta isključivo usmjeriti na pitanje upravljanja pomorskim dobrom, odnosno na pitanje decentralizacije koja na koncu ovisi o političkoj procjeni resornog Ministarstva odnosno Vlade Republike Hrvatske.

Predloženi novi zakonski tekst vezan uz pitanje upravljanja pomorskim dobrom je svojevrsna modifikacija postojećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Trebalo je puno vremena i energije na uvjeravanje predlagača zakona da se vrati na polazne pozicije. Smatrali smo, a i danas smatramo da ne treba mijenjati postojeći model upravljanja nego ga nadograditi i poboljšati posebno u sferi decentralizacije.

Na osnovu Prijedloga od 14. siječnja 2015. Plan upravljanja pomorskim dobrom donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na prijedlog općinskog načelnika/gradonačelnika, te se isti dostavlja Ministarstvu a mora biti usuglašen sa Strateškim planom upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom.

Na osnovu istoimenog Prijedloga županija odnosno regionalna samouprava je bila u potpunosti isključena iz postupka davanja koncesija tako da je bilo predloženo da su davatelji koncesije:

  1. Vlada Republike Hrvatske
  2. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave

Smatramo da bi ovakav prijedlog bio poguban i izuzetno štetan za interese Republike Hrvatske u postojećem razmrvljenom teritorijalno ustroju i stručnom administrativnom deficitu jedinica lokalne samouprave. O tome je bilo puno riječi i ocjena od kompetentnih gostiju Portala.

Zadnji Prijedlog od 28. svibnja, 2015. vezan uz pitanje upravljanja pomorskim dobrom ima smisleno rješenje na osnovu kojeg:

"Plan upravljanja pomorskim dobrom za jedinice lokalne samouprave donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave na prijedlog gradonačelnika/općinskog načelnika te se isti u roku od mjesec dana od donošenja dostavlja nadležnoj jedinici područne regionalne samouprave radi davanja prethodne suglasnosti.

Kada se radi o Planu upravljanja pomorskim dobrom regionalne samouprave i velikog grada on se dostavlja na prethodnu suglasnost Upravi za integralno upravljanje pomorskim dobrom".

Sukladno novom Prijedlogu davatelji koncesije su:

  1. Vlada Republike Hrvatske
  2. Predstavničko tijelo područne ( regionalne ) samouprave
  3. Predstavničko tijelo velikog grada

Ovakvo rješenje u sadašnjem teritorijalnom ustroju zasigurno predstavlja jedinu alternativu što ne znači da bi i danas pojedine jedinice lokalne samouprave imale znanja i administrativne kapacitete da preuzmu ovlaštenja regionalne samouprave u postupku davanja koncesija.

Međutim sustav se ne može graditi na iznimkama.

U svakom slučaju takvu opciju treba ostaviti otvorenom pod uvjetom da jedinica lokalne samouprave podnese prijedlog/zahtjev regionalnoj samoupravi za prijenos koncesijske nadležnosti na pomorskom dobru, a regionalna samouprava dade suglasnost za prijenos prvenstveno vodeći računa o odgovarajućem stručnom i administrativnom kapacitetu općine/grada na pomorskom dobru.

Veliki gradovi bez sumnje imaju administrativne i stručne mogućnosti da autonomno odlučuju u okviru zakona prvenstveno u sferi gospodarskog korištenja i zaštite pomorskog dobra.

Preklapanje nadležnosti sa regionalnom samoupravom jednostavno je nepotrebno.

U tom smislu ovaj prijedlog podržavamo i za njega smo se uvijek zalagali.

 

Biografija

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.