Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 10 godina s vama

Primorsko-goranska županija promišljenom politikom ulaganja i spremnim projektima vodeća je jadranska županija po ulaganjima u lučku infrastrukturu.

Zamolili smo župana Primorsko-goranske županije Zlatka Komadinu da za portal pomorsko dobro iznese ključna postignuća zadnjih 20 godina vezana uz ulaganja na pomorskom dobru, posebno u luke županijskog i lokalnog značaja.

Župan Zlatko Komadina:

Na početku posebno želim istaći da je  protekla dva desetljeća samo u sustav Županijskih lučkih uprava uloženo 600 milijuna kuna.

Upravo zato sustav županijskih lučkih uprava Primorsko-goranske županije kroz proteklu 21 godinu postojanja kontinuirano se razvijao, unapređivao, rastao prostorno, kadrovski i financijski, te je bez sumnje danas jedan od najuređenijih sustava hrvatskih obalnih županija. Dokazali smo na primjeru pomorskog dobra i županijskih luka da itekako znamo upravljati tim vrijednim resursima, a u našim prostorno planskim dokumentima među prvima smo prepoznali potrebu valorizacije geostrateškog položaja i prirodnih prednosti županije kroz naglašenu pomorsku orijentaciju i izgradnju lučke infrastrukture, kaže župan Zlatko Komadina. Komadina, ne bez razloga, ponosi se nespornim razvojnim i upravljačkim kontinuitetom lučkog sektora PGŽ.

Kada smo 1999. godine osnovali sustav od osam županijskih lučkih uprava, upravljali smo s 55 luka otvorenih za javni promet, od kojih je bilo pet luka županijskog i 50 luka lokalnog značenja, s ukupno 4.867 vezova. Do danas broj luka kojima upravljaju županijske lučke uprave povećan je na 101, od čega 27 luka županijskog i 74 lokalnog značenja, s 12.000 raspoloživih vezova. Proteklih 20 godina obilježio je dakle veliki rast praćen intenzivnim investicijskim ulaganjima od gotovo 600 milijuna kuna "udruženih" sredstava Županije, naših županijskih lučkih uprava, resornog ministarstva i jedinica lokalne samouprave. Realizaciju niza kapitalnih projekata u gotovo svim našim obalnim i otočnim gradovima i općinama omogućili smo kvalitetno osmišljenom razvojnom politikom kao i pripremljenim strateškim i provedbenim dokumentima te dobrom suradnjom s jedinicama lokalne samouprave. Prihodi svih naših županijskih lučkih uprava rastu, a cijeli sustav raspolaže godišnje s iznosima do 60 milijuna kuna što omogućuje stalno planiranje i pripremu novih projekata i investicija, ističe župan Komadina.

Veliki iskorak županijskih  i trajektnih luka

Broj županijskih luka obuhvaćen sustavom u 20 je godina gotovo udvostručen, pa se danas svako značajnije privezište nalazi pod upravljanjem županijskih lučkih uprava. Broj luka županijskog značaja povećan je za više od pet puta. Značajna ulaganja u uređenje i izgradnju novih vezova rezultirala je porastom broja komunalnih vezova za 120%, a nautičkih za 660% čime se zadovoljavaju potrebe stanovništva u svakodnevnom životu i prate potrebe u razvoju turističke ponude. Podiže se i opremljenost vezova priključcima za struju i vodu te opća infrastruktura s rampama, dizalicama i servisnim zonama u lukama.

Proširen je i uređen prostor operativnih obala u lukama, čime dio dobiva županijski značaj i omogućava se prihvat brodova u linijskom prijevozu, malih i srednjih kruzera, brojnih velikih jahti, bilo vlasničkih ili u čarteru. Po vrijednosti najveći dio ulaganja ostvaren je u 5 trajektnih luka, koje danas sve mogu prihvatiti suvremene trajekte. Povećan je broj rampi, a uređuju se i radni prostori u tim lukama kako bi boravak putnika i prihvat vozila bio čim ugodniji za sve korisnike. Najveća trajektna luka sjevernog Jadrana - Valbiska, dograđena je tako da može kvalitetno obavljati promet putnika i prema Cresu i prema Rabu. U Loparu je izgrađena prihvatna riva za najveće trajekte, a na Mišnjaku povećan i uređen obalni prostor i nove rampe za povećanu sigurnost plovidbe i prihvat većih trajekata.

Možemo reći da nema niti jedne luke u koju nisu uložena određena sredstva u sklopu projektiranja, redovnog ili izvanrednog održavanja, proširenja ili opremanja, bilo u obalnom pojasu ili podmorju. Kilometri riva su dobili svoje nove vizure, a lokalna zajednica oplemenjeni ambijent.

Komadina smatra da ulaganja u luke su trajna dobra koja će koristiti generacije.

Interes za ulaganja iskazuje i privatni sektor

Interes za partnerstvo u izgradnji obalne infrastrukture prepoznaje i privatni sektor, te imamo prve primjere ulaganja u izgradnju luka s pravom na koncesiju, poput luke Muroskva gdje je lokalna zajednica dobila 18 komunalnih vezova, a investitor koncesijsko pravo korištenja 162 nautičkih vezova na 29 godina. Radove u lukama unutar obalnih naselja prati lokalna zajednica koja kod većih projekata redovito provodi uređenje obalnog pojasa uz područje pomorskog dobra.

Na taj se način grade nove šetnice, trgovi i parkovi, uređuju obližnje plaže, a turistička mjesta dobivaju potpuno novi izgled. Najbolji primjer za to je luka Njivice u koju je zajednički uloženo 18,5 milijuna kuna. Realizacijom prve i druge faze izgradnje luke povećan je broj komunalnih i nautičkih vezova te proširena operativna obala. Bez udruživanja sredstava s lokalnom zajednicom i Primorsko-goranskom županijom, Županijska lučka uprava Krk ne bi mogla realizirati takve projekte, odnosno bilo bi ih puno manje, prema mogućnostima koje dozvoljavaju izvorni prihodi. A prihodi rastu iz godine u godinu. Rezultat je to dobre organizacije nadzora i upravljanja lukama te njihovim proširenjem, a ne samo podizanja cijena usluga korištenja lučkog prostora.

Vidljiv je stalan rast prihoda, koji je od osnivanja do danas uvećan za 10 puta a do danas dostignutim lučkim standardima ne može pohvaliti niti jedna obalna županija u Hrvatskoj.

Ulazak u Europsku uniju i dostupnost strukturnih fondova značajno mijenja dosadašnje izvore financiranja, koji su uglavnom bili oslonjeni na domaće snage. Trenutno se za naše područje priprema više projekata ulaganja u luke vrijednosti nekoliko stotina milijuna kuna. Neki od njih su već na ugovaranju, a većina ima dovršenu dokumentaciju za izgradnju. Prilika je to koju nećemo propustiti, pa će zadovoljstvo rezultatima rada za koju godinu biti još puno veće.

Spremno smo dočekali prijavu za EU projekte

Kada je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 2017. godine raspisalo "Poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji linijskog pomorskog prometa" po kojem se sufinanciraju projekti izgradnje i modernizacije infrastrukture u lukama od županijskog i lokalnog značaja, naše lučke uprave imale su spremne projekte. Od 28 prihvaćenih projekata čak 6 se nalazi na području Primorsko-goranske županije. Kroz poziv su dodijeljena bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 101,5 milijuna kuna za tri projekta: dogradnju luke otvorene za javni promet županijskog značaja Crikvenica (ŽLU Crikvenica), rekonstrukciju i dogradnju zapadnog dijela luke Cres (ŽLU Cres) te sanaciju i produženje postojećeg pristana luke Unije – II. faza (ŽLU Mali Lošinj).

ŽLU Crikvenica
Dogradnja luke otvorene za javni promet županijskog značaja Crikvenica

ŽLU Crikvenica je prijavila projekt dogradnje luke Crikvenica. Vrijednost radova iznosi 33 milijuna kuna od čega bespovratna sredstva u iznosu od 32,8 milijuna kuna, s ciljem nadogradnje postojeće luke kako bi zadovoljavala sve sigurnosne zahtjeve za poboljšanje usluge prijevoza putnika tijekom cijele godine, bez obzira na pritisak turizma.

Dovršetak svih faza radova planiran je do kraja 2021. godine.

ŽLU Cres
Rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres

ŽLU Cres prijavila je projekt "Rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres" u iznosu od 34,6 milijuna kuna prihvatljivih troškova, a odlukom Ministarstva projekt je prihvaćen i dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 34,4 milijuna kuna, dok razliku od 194 tisuće kuna financira ŽLU Cres iz vlastitih sredstava.

Projektom rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres potrebno je postojeći pristan dograditi i time osigurati nužnu zaštitu akvatorija unutar lučkog područja luke Cres, omogućiti adekvatan privez i sigurnost na vezu za linijske brodove te osigurati preduvjete za razvoj linijskog prometa. Jednako je važno podignuti komunalni standard za korisnike javnih brodskih linija, u i oko luke, prvenstveno uređenje prilaza za osobe smanjene pokretljivosti, prilaza za dostavu i interventne službe, kao i povezivanje autobusnog terminala, pristupnih cesta i parkirališta i brodskog linijskog terminala.

Projektom je predviđeno uređenje kopnenog dijela luke površine od 3.100 m², u dužini 280 metara. Dio koji se rekonstruira  trenutno čini uski obalni pojas i plitko priobalno more koje se proteže uz creski obalni put "Lungo mare Sv. Mikule". Također je projektirana i izgradnja vanjskog lukobrana ukupne dužine 185 metara i širine 6 metara.

Planiran završetak projekta predviđen je do kraja 2021. godine.

ŽLU Mali Lošinj
Sanacija i produženje postojećeg pristana luke Unije – II. faza

Projekt vrijedan 34 milijuna kuna će u cijelosti biti financiran bespovratnim sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova te sredstvima Ministarstva za razvoj luka otvorenih za javni promet. Projektom sanacije i produženja lukobrana u luci Unije II. faza, potrebno je postojeći pristan sanirati i produžiti u obliku slova „T“ dužine 70-ak metara, s mogućnošću paralelnog priveza za dva broda i trajekta, odnosno za mogućnost prihvata većih brodova i trajekata uz omogućavanje brodskim i brzobrodskim linijama nesmetan privez i boravak u luci, kao i protok putnika u pomorskom prometu. Sanacijom se stvaraju preduvjeti za zaštitu dijela akvatorija, te samim time i izgradnju obale za brodice.

Ukupna dužina nove obalne linije iznosi 178 metara dok je ukupna površina produžetka 980 m2.

Planirani zahvat uključuje i smještaj objekta za prodaju karata i uređenje manipulativnog platoa s putničkom opremom. Trenutno, u luci Unije potrebno je izmjestiti plovila stanovništva kod dolaska linijskih brodova, a što ovaj projekt rješava. Planirano vrijeme završetka projekta predviđeno je do 31. prosinca 2021. godine.

Iskorištena i nova prilika za povlačenje europskog novca

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture raspisalo je u srpnju 2019. godine "Drugi poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji linijskog pomorskog prometa", a kojim će se dodjeljivati bespovratna sredstva u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. u iznosu od 509 milijuna kuna, uz financiranje u iznosu do 85% iz sredstva Europske unije te od 15% iz sredstava Državnog proračuna. Cilj poziva je integriranje hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i savladavanje ključnih prepreka za lokalni gospodarski rast, dok je specifičan cilj financiranje izgradnje i unapređenje infrastrukture u lukama od županijskog i lokalnog značaja s ciljem poboljšanja usluga prijevoza tijekom cijele godine bez obzira na pritisak turizma i time poboljšanje dostupnosti zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama. Kroz poziv su dodijeljena bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 121 milijun kuna za dva projekta: dogradnju luke Baška (ŽLU Krk) te dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška na otoku Lošinju (ŽLU Mali Lošinj).

ŽLU Krk
Projekt dogradnje luke Baška

ŽLU Krk je na ovaj Poziv prijavila projekt "Dogradnja luke Baška", za koji je odlukom Ministarstva odobreno financiranje ukupne vrijednosti 41 milijun kuna. Prihvatljivi troškovi u iznose 39,5 milijuna kuna, od čega se 85% financira iz Kohezijskog fonda, a 15% iznosa, iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Razliku neprihvatljivih troškova u iznosu od 1,5 milijuna kuna financirat će ŽLU Krk iz vlastitih sredstava, a što se odnosi na opremu za privez, dio hidro i elektro infrastrukture te pripremnu dokumentaciju.

Projektom dogradnje luke Baška postojeći pristan će se dograditi i osigurati nužnu zaštitu akvatorija unutar lučkog područja luke Baška, te omogućiti odgovarajući privez i sigurnost na vezu za linijske brodove u cjelogodišnjoj linijskoj plovidbi. Također će se podignuti razina usluge za korisnike javnih brodskih linija, u i oko luke, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe s invaliditetom, ali i dostupnosti putničkog terminala vozilima dostave i hitnih službi.

U ovoj fazi projekta nije predviđena izgradnja nautičkog dijela luke, gata, koji je zasebna faza projekta za što su i odvojene građevinske dozvole. Za projekt je izrađena tehnička dokumentacija te ishodovana lokacijska dozvola i dvije građevinske dozvole - za svaku fazu posebno.

Završetak radova planiran je do kraja 2023. godine.

ŽLU Mali Lošinj
Projekt dogradnje luke otvorene za javni promet Mrtvaška na otoku Lošinju

ŽLU Mali Lošinj je na ovaj Poziv prijavila projekt "Dogradnje luke otvorene za javni promet Mrtvaška na otoku Lošinju", za koji je odlukom Ministarstva odobreno financiranje ukupne vrijednosti 81,5 milijuna kuna. Prihvatljivi troškovi iznose 81,2 milijuna kuna, od čega se 85% financira iz Kohezijskog fonda, a 15% iznosa, iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Razliku neprihvatljivih troškova u iznosu od 0,3 milijuna kuna financirat će ŽLU Mali Lošinj iz vlastitih sredstava.

Projektom je predviđena izgradnja obalne konstrukcije ukupne dužine 125 metara u čijem je zaleđu predviđena prometno - operativna površina, širine od 30 do 35 metara. Okomito na obalnu konstrukciju projektiran je lukobran (gat) u dužini od 90 metara. U korijenu lukobrana, u sklopu obalne konstrukcije, predviđene su dvije trajektne (RO-RO) rampe. Postojeći lukobran će se ukloniti, a na njegovoj poziciji osigurat će se traženi nekomercijalni komunalni vezovi za domicilno stanovništvo koji će se koristiti u nekomercijalne svrhe.

ŽLU Rab
Projekt izvođenja radova i izgradnje ribarske luke Rab – Pumpurela

Kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 19,9 milijuna kuna, u okviru mjere I.23/I.24 "Ribarske luke, iskrcajna mjesta, burze ribe i zakloništa" ŽLU Rab za projekt izvođenja radova i izgradnje ribarske luke Rab – Pumpurela.

Planiranim ulaganjem predviđena je izvedba građevinskih radova i pomorskog iskopa na postojećem gatu „Pumpurela“ kako bi se formirao adekvatan prostor za organizaciju poslovanja ribarske luke. Lokacija zahvata je akvatorij Luke Rab, a ukupna površina zahvata iznosi 1.700 m2.

OSTALI PROJEKTI

I ostale Županijske lučke uprave iz sustava rade na pripremi i realizaciji projekata svojih luka, pa tako ŽLU Mali Lošinj i ŽLU Opatija-Lovran- Mošćenička Draga provode projekte koji se financiraju zajedničkim ulaganjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Primorsko-goranske županije, lokalne samouprave i vlastitim sredstvima, dok su ŽLU Krk i Novi Vinodolski završile svoje projekte u lukama Punat, Malinska i Povile (pobliže opisani u nastavku).

Završeni projekti:

  1. Punat – rekonstrukcija i dogradnja luke, obale 2.1. s gatom K. Radi se o 1. fazi projekta koji rješava operativnu obalu za turističke brodove, te su na novom gatu postavljeni priključci/ormarići za struju te su zadržane i ponovno postavljene tradicionalne stare bitve, a nakon obnove, vraćen je i postojeći svjetionik. Ukupna vrijednost radova iznosi 12.334.816,16 kuna, a isti su sufinancirani u iznosu od 2.900.000,00 kuna od strane PGŽ
  2. Malinska – obnova i rekonstrukcija luke odnosi se na izgradnju i rekonstrukciju obalnog zida luke s uređenjem šetališne površine i opločenje partera u suradnji sa Općinom Malinska-Dubašnica. Ukupna vrijednost radova iznosi 4.540.783,84 kuna, a isti su sufinancirani u iznosu od 300.000,00 kuna od strane PGŽ
  3. Povile – dogradnja luke Povile se odnosila na izgradnju lukobrana sa središnjim gatom u luci. Ukupna vrijednost radova iznosi 19.287.457,15 kuna, a isti su sufinancirani od strane PGŽ u iznosu od 2.000.000,00 kuna

ŽLU Mali Lošinj
Projekt produženja postojećeg lukobrana u luci Rovenska

Projekt dogradnje odnosno produženje postojećeg lukobrana izvodi se u pravcu postojećeg lukobrana. Lukobran se produžuje u pravcu za dodatnih 25 metara, mjerno s vanjske strane lukobrana.

Vrijednost radova iznosi 5,8 milijuna kuna, od čega Primorsko-goranska županija financira 2 milijuna, a ostatak financira ŽLU vlastitim sredstvima, a završetak radova je predviđen do kraja 2020. godine.

ŽLU Opatija - Lovran - Mošćenička Draga
Projekt dogradnje obale i izgradnja obalne šetnice u Mošćeničkoj Dragi

Ovo je najvredniji projekt u Mošćeničkoj Dragi vrijednosti 8,8 mil. kuna, koji započinje u rujnu 2019., a završetak radova je predviđen do kraja 2020. godine.

Cijeli projekt osmišljen je kao suradnja Županijske lučke uprave Opatija-Lovran-Mošćenička Draga i Općine Mošćenička Draga, koje se u projektu nalaze u ulogama suinvestitora, budući da se dio radova odvija na lučkom području, a dio na izvan lučkom području.

Projekt će biti financiran sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Primorsko-goranske županije, Općine Mošćenička Draga i Županijske lučke uprave Opatija – Lovran – Mošćenička Draga.

Sustav Županijskih lučkih uprava Primorsko-goranske županije:

Bakar-Kraljevica-Kostrena
Cres
Crikvenica
Krk
Mali Lošinj
Novi Vinodolski
Opatija-Lovran-Mošćenička Draga
Rab

Biografija

Ekologija mora

Dario Mamilovićmr. sc. Dario Mamilović, dipl. ing. kem. teh.
Pročišćavanje i ispust otpadnih voda na pomorskom dobru

Gost portala

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.