Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 11 godina s vama

Naša borba za opstanak

Mi tradicijski brodograditelji želimo nastaviti raditi i sačuvati povijesnu baštinu svojih predaka kao zalog za budućnost na našem Jadranskom prostoru. To je borba za naš opstanak, to je borba za naše korijene, borba koju ne možemo dobiti bez pomoći i razumijevanja svoje domovine Republike Hrvatske.

Naši korijeni

Drveni brod bio je prijeka potreba nastala iz života ljudi koji su živjeli uz more i na moru, njegov oblik i linija prilagođen je životnoj namjeni i potrebama lokalnog stanovništva. Kao jedino prijevozno sredstvo kroz stoljeća prevozilo je putnike i teret do njihovog odredišta, a drvena brodogradnja bila je najjača gospodarska grana u kojima su mnoge obitelji našle rješenje svoje životne egzistencije.

Duž cijele jadranske obale nicala su veća brodogradilišta i manji obiteljski škverovi u kojima su meštri kalafati kroz stoljeća prilagođavali tip broda podneblju u kojem su živjeli. Tako pojedina područja u našem priobalju imaju specifične tipove brodova koji su služili stanovništvu za svakodnevnu plovidbu i obavljanje poslova na udaljenim otocima.

Ta pojedina područja duž naše obale u kojima je drvena brodogradnja opstala do današnjeg dana pojam su za tradicijsku drvenu brodogradnju i drvene brodove, i kao takva predstavljaju bogatstvo Hrvatske nacionalne pomorske baštine.

Korčula kao najveće središte drvene brodogradnje bila je centar iz kojeg se brodogradnja raširila duž Jadrana. Povijesni kontinuitet razvoja brodogradnje na lokalnim područjima našeg priobalja  možemo vrlo precizno pratiti. Razvojem te gospodarske grane nicali su mnogi obiteljski škverovi koji su opstali i do današnjeg dana. Tajne zanata čuvale su se kao najveća vrijednost, a znanje se prenosilo na onog člana uže ili šire obitelji koji je pokazivao interes da može sačuvati i prenijeti stečeno znanje dalje. Naši predci posjedovali su znanje, vještinu, etiku i moralna načela zbog kojih su opstali na ovom području čuvajući svoj prostori od nama dobro poznatih osvajača. Pridržavali su se nepisanih pravila etike kojom se osiguravao dugoročni razvoj a obala i more se sačuvalo za buduće naraštaje. Jednostavno rečeno živjeli su od mora i sa morem i znali su ga cijeniti.

Hrvatska je zemlja s raznolikim tipovima drvenih brodova koji predstavljaju njenu pomorsku baštinu, i stoljetni život ljudi na jednom području. Tradicijski brodovi koji danas predstavljaju autentičnost podneblja nekog područja su loger, trabakul, bracera, štilac, korčulanska gajeta, gajeta falkuša, betinska gajeta, pasara, kvarnerski guc, batana, leut, kaić, lađa.

Pod tradicijskim brodom podrazumijeva se plovilo koje se pojavljuje u različitim dokumentima iz daljnje ili bliže prošlosti, Autentičnim rješenjem tradicijskog broda smatra se ono rješenje koje se na kraju istraživanja povijesnog broda utvrdi izvornim za određeno vremensko razdoblje i za određeni lokalitet. Procjena autentičnosti povijesnog broda ocjenjuje se oblikom, dimenzijama, površinom te materijalom kojim je izgrađen.

Udruge kao čuvari drvene brodogradnje

Naši djedovi pridržavali su se nepisanih pravila etike kojom se osiguravao dugoročni razvoj, a obala i more se sačuvalo za buduće naraštaje. Kod domicilnog stanovništva na otocima i obalnih mjesta očuvana je svijest povezanosti čovjeka, mora i obale koja se temelji na baštini naših predaka. To su naši korijeni kao naroda koji je stoljećima živio sa morem i od mora.

Dokazuje to osnivanje raznih udruga građana koje se bore za očuvanje svoje pomorske baštine samim time svoga identiteta.

Očuvanje kulturne baštine drvene brodogradnje jedan je od najvećih vidova čuvanja lokalnog identiteta, stoga su brojne udruge duž naše jadranske obale napravile velik iskorak u zaštiti i očuvanju pomorske baštine i omogućile čuvanje te tradicije kao Latinsko idro Murter, Udruga betinska gajeta 1740., Kanata Zadar, Udruga Korčulanka, Udruga Frkata Tkon, Molaj cimu Pula...

Kroz razne projekte koje su pokrenule udruge angažirani su brodograditelji, mali obrtnički škverovi, obiteljska brodogradilišta sve sa ciljem promocije i afirmacije drvene brodogradnje i očuvanja kulturne maritimne baštine. Na području Kvarnera djeluju brodograditelji u Rabu, Cresu, Nerezinama, Malom Lošinju i Puntu, Šilu, Kostreni, na srednjem Jadranu brodogradilište FILIPI - Sukošan, Škver Mihić - Sali, na otoku Murteru Brodogradilište i marina VINICI, škver ĆIRO, škver MARIN, škver PILE, Brodogradilište STIPANIČEV-Sovlje. Osim navedenih, brodograditelji djeluju i na ostalim područjima južnog Jadrana. Važno je istaknuti da su se pojedini brodograditelji prilagodili potrebama tržišta te proširili svoje djelatnosti ali su zadržali gradnju i popravke tradicijskih drvenih brodova.

Važnost očuvanja drvene brodogradnje dokazuju brojni osnovani Muzeji koji nastoje očuvati i prezentirati maritimnu baštinu i kulturno naslijeđe pojedinog lokalnog područja našeg priobalja.

Naša borba za opstanak

Udruge i pojedini zaljubljenici u tradiciju nastoje afirmirati drvenu brodogradnju i u tom smislu su od neprocjenjive pomoći. Istovremeno se vlasnici malih brodogradilišta i škverova suočavaju sa problemom dodjele koncesije za područje na kojem djeluju, a koje se u većini slučaja nalazi na pomorskom dobru. Većina takvih škverova nalazi se u samim mjestima, neposredno uz samo more. Nije rijedak slučaj da tradicijska brodogradnja nema razumijevanja od strane turističkog sektora. To začuđuje jer je upravo turistička promidžba takvih mjesta učestalo vezana uz tradiciju koju upravo brodograditelji čuvaju i promoviraju.

Iako zauzimaju zanemarivo male prostore uz more obiteljska brodogradilišta se suočavaju i sa konkurencijom ulagača čiji je interes isključivo vezan uz profit.

Upravo zato tradicijski brodograditelji poručuju:

Prostor na morskoj obali odnosno pomorskom dobru na kojem obavljamo svoju djelatnost od pamtivijeka je ključan za naš opstanak. Zato je dodjela koncesija na pomorskom dobru na zahtjev obrtničkim škverovima i brodogradilištima koji se bave tradicijskom brodogradnjom presudno ako želimo opstati.

To je naša borba za opstanak koju ne možemo dobiti bez pomoći i razumijevanja svoje domovine Republike Hrvatske.

Na koncu želim upozoriti da Hrvatska pomorska baština uključuje sve materijalne i nematerijalne vrijednosti koju smo naslijedili i trebali bi je znati očuvati za sljedeće generacije, jer one su okosnica identiteta svakog primorskog mjesta i ljudske zajednice. U svijetu pomorske baštine na festivalima mora i mornara Republiku Hrvatsku predstavljaju upravo drveni brodovi jedinstveni za pojedina područja našeg Jadrana. Hrvatska je ponosna na njihov izgled, očuvanost, na njihove vlasnike i meštre koji su ih izgradili. Pitanje je, što će predstavljati Hrvatsku pomorsku baštinu u nekim budućim vremenima kada više ne bude ljudi koji će znati obnavljati takve vrste brodova, jer država nije napravila ništa da se prijenos znanja usmjeri na mlađi naraštaj. Zato mi tradicijski brodograditelji čekamo odgovore na mnoga pitanja, a jedno od presudnih za našu opstojnost je što nam donosi Novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

tradicijska brodogradnja potpisi

 

Tradicijski brodograditelji Betine i Sukošana

Ekologija mora

Milvana Arko-PijevacMilvana Arko-Pijevac, dipl. inž. biologije
Ugroženo najvrjednije nacionalno bogatstvo

Gost portala

AutorAutor: Dr. sc. Dario Đerđa, Redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Neka otvorena pitanja na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur.
Kako smo sakrili morske plaže

mrvica small

ALARMANTNO STANJE NA MORSKOJ OBALI

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.