Pomorsko dobro

Branko Kundih

Na obali Jadrana zasigurno postoje deseci i deseci tisuća privezišta kao izgrađenih i uređenih dijelova morske obale koji se koriste za privez plovnih objekata. Jezična i pravna terminologija u tom smislu nije usklađena ali u literaturi i lokalnoj upotrebi susrećemo razne sinonime (riva, mol, most, molić, pristan, gat, itd).

Uz pojam privezišta do danas vezana su nevjerojatna pravna shvaćanja i rješenja bez presedana. Dosadašnja pravna kakofonija rezultirala je činjenicom da je danas nemoguće odgovoriti na pitanje što predstavlja privezište na pomorskom dobru sukladno pozitivnim zakonskim propisima Republike Hrvatske.

U tom smislu treba oslikati kratku kronologiju zakonskih i provedbenih propisa a koja zorno ukazuje kako se godinama neodgovorno zanemarila i ignorirala uloga i značaj privezišta na morskoj obali iako su privezišta od posebnog značaja za domicilno stanovništvo, turizam i gospodarstvo u cjelini.

Zakon o morskim lukama (N.N. 108/95) definirao je pravni pojam morske luke te uredio njihov razvrstaj. Ubrzo je donesen Zakon o turističkoj djelatnosti (N.N. 8/96.) na osnovu kojeg je ministar turizma donio Pravilnik o lukama nautičkog turizma (N.N. 109/96). Pravilnikom su sidrišta i privezišta među ostalim definirana kao luke nautičkog turizma. Takvo rješenje je bilo u suprotnosti sa tada važećim krovnim Zakonom o morskim lukama i nije imalo uporišta u struci.

Nakon donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158/03) privezište se podvodi pod pojam rive do najviše 12 metara četvorne pristupne površine. Na temelju Zakona ubrzo se donosi Uredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet (N.N. 110/04) koja definira privezište kao dio obale izvan lučkog područja s najviše 10 vezova. Nakon izmjena i dopuna Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 141/06) privezište se uključuje u lučko područje luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja bez preciznog definiranja pojma i posljedica koje proizlaze iz takve odluke.

Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama 2012. govori samo o sezonskim privezištima, dok prijedlozi 2015. definiraju privezište kao izdvojeni i samostalni infrastrukturni objekt izvan lučkog područja koji ne može biti dulji od 5o metara. Zadnji prijedlozi idu u smjeru definiranja privezišta dužine od 75 metara upotrebljive obale te se cjelokupno predloženo rješenje ograničava i fokusira isključivo na servisno privezište apstrahirajući u cijelosti ostale vrste privezišta.

Očigledno da se radi o pravnim vratolomijama u kojima se adresat pravne norme teško može snaći.

Struka upozorava de lege ferenda

Definiciju privezišta ne treba vezati uz bilo koji parametar (dužine ili kapaciteta ) nego isključivo uz njegovu ključnu funkciju da “kao izgrađeni i uređeni dio morske obale sukladno prostornom planu uključujući i pripadajući dio morskog akvatorija izvan lučkog područja služi za siguran privez plovnih objekata“.

Privezište može odlukom nadležne javne vlasti, ako ispuni posebne uvjete propisane za morske luke, uključujući i propise vezane uz prostorno planiranje, ući u pravni režim luke otvorene za javni promet ili luke posebne namjene.

Obzirom na međusobnu povezanost i međuovisnost od izuzetne je važnosti uskladiti zakonske propise vezane uz pojedine pojmove pomorskog dobra prvenstveno u okviru sektora pomorstva, turizma, prostornog planiranja i financija.

Razvrstaj privezišta de lege ferenda

Privezišta na pomorskom dobru moraju biti precizno definirana prvenstveno vodeći računa o njihovoj funkciji i modelu korištenja. U tom smislu se predlaže razvrstaj na:

  • komunalna privezišta
  • turistička privezišta
  • industrijska i servisna privezišta
  • privezišta za posebne namjene
  • sezonska privezišta

Koncesije i odobrenja za privezišta

Svim privezištima u gospodarskoj funkciji kao i privezištima za posebne namjene koja su funkcionalno i/ili gospodarski povezani sa sadržajima u okviru ili van granice pomorskog dobra treba omogućiti dobivanje koncesije ili odobrenja na osnovu podnesenog zahtjeva sukladno jasnim i preciznim transparentnim kriterijima.

Biografija

Istaknuta mišljenja

Olga JelčićMr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini
Nedopustivo nedonošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.