Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 10 godina s vama

Gordan Stanković

Teorija legitimnih očekivanja

Problem stečenih prava na pomorskom dobru nije na zadovoljavajući način riješen još od osamostaljenja Republike Hrvatske, s vremenom postaje sve kompleksniji i sve teže rješiv, pa na državu stavlja sve veći pritisak u smislu donošenja propisa koji će ovo kompleksno pitanje riješiti jednom za svagda.

Učenje o stečenim pravima emanacija je teorije legitimnih očekivanja.

Ta teorija uči da prava stečena u postupku koji je okončan u vrijeme važenja jednog propisa ne bi smjela biti izgubljena stupanjem na snagu novog ili izmijenjenog propisa po kojemu ta prava ne bi mogla biti dodijeljena.

U protivnom, odnosno kada bi naknadna izmjena propisa mogla utjecati na postojanje ranije stečenih prava, radilo bi se o retroaktivnoj primjeni propisa, što se protivi osnovnim pravnim zasadama. Ova teorija djeluje i u pogledu prava koja u vrijeme izmjene propisa nisu još bila stečena, ali su bila u postupku stjecanja. Tu se postavlja pitanje može li subjekt steći pravo koje je bilo osnovano prema ranijem propisu, ali više nije osnovano prema novom (izmijenjenom) propisu.

Teorija legitimnih očekivanja uči da subjekti takvih prava imaju legitimno očekivanje da im ta prava pripadnu i usprkos izmjeni propisa, odnosno da se njihovi predmeti rješavaju prema odredbama ranijeg propisa, tj. propisa koji je bio na snazi u trenutku otpočinjanja postupka.

Kao protuteza učenju o stečenim pravima i legitimnim očekivanjima, javlja se učenje o javnom interesu: stečena prava i legitimna očekivanja mogu se u određenoj mjeri uskratiti odnosno ograničiti ako tako nalaže javni interes. Na zakonodavcu je da pronađe ispravnu ravnotežu.

Od osamostaljenja RH svjedočili smo pretvorbi (uključujući i pretvorbu poduzeća koja su imala određena prava na pomorskom dobru), postupku otkupa stanova na kojima postoji stanarsko pravo (uključujući i one koji se formalno nalaze na pomorskom dobru), u luke otvorene za javni promet uvedene su lučke uprave koje su od bivših lučkih poduzeća preuzele upravljanje nekretninama u luci, doneseni su Pomorski zakonik iz 1994, Zakon o morskim lukama, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te konačno i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Svi ovi postupci, propisi, te s njima povezani događaji na terenu, ostavili su definitivno traga (pozitivnog ili negativnog) na prava i obveze velikog broja subjekata (pravnih osoba i pojedinaca).

Što je izmjena propisa drastičnija, to bi više brige trebalo posvetiti očuvanju stečenih prava i legitimnih očekivanja, odnosno barem iznalaženju ispravne ravnoteže između stečenih prava i legitimnih očekivanja s jedne, te javnog interesa s druge strane. Stoga, dođe li do korjenitih promjena propisa, stečenim pravima i legitimnim očekivanjima treba posvetiti osobitu brigu. U protivnom, velik broj subjekata mogao bi ostati nepravedno zakinut.

Stvarna i stečena prava na pomorskom dobru

Kada je riječ o stvarnim pravima i stečenim pravima na pomorskom dobru, propisi koji su se primjenjivali ili se primjenjuju u Hrvatskoj tijekom posljednjih stotinjak godina imaju neke zajedničke značajke. Prvo, svi ti propisi – usprkos deklariranoj zabrani bilo kakvih stvarnih prava na pomorskom dobru - na ovaj ili onaj način ipak dopuštaju postojanje stvarnih prava na pomorskom dobru. Drugo, ovi propisi - unatoč gore navedenoj proturječnosti - propuštaju kvalitetno i cjelovito riješiti problem stečenih prava na pomorskom dobru. Štoviše, rješenja sadržana u prijelaznim i završnim odredbama sa svakim su novim propisom sve šturija i sve drastičnija na štetu nositelja stečenih prava. Valja se nadati da će kod pripreme najavljivane novele Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama zakonodavac – poučen iskustvima – primijeniti pažljiviji pristup.

Struka upozorava de lege ferenda

Problem stečenih prava neće se riješiti sam od sebe. Naprotiv, čim duže ostaje bez kvalitetnog i sveobuhvatnog rješenja, on će postajati sve veći i složeniji. No kolikogod složen problem bio, ipak ga se ne bi smjelo rješavati „preko koljena“, jer će to sigurno uroditi nepravednim rezultatima. Ako ne želimo da se išta na pomorskom dobru zakonski rješava na takav način, valja pledirati za studiozan, pažljiv, temeljit, stručan i po mogućnosti pravičan pristup izradi prijelaznih i završnih odredaba novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a kako bi se problematika stečenih prava, kao jedan od prioriteta, riješila kvalitetno, sveobuhvatno i bez ostatka. Taj pristup trebao bi uzeti u obzir sve specifičnosti raznovrsnih pravnih situacija u kojima su se tijekom proteklih desetljeća našli pojedini subjekti na pomorskom dobru, kao i sagledati na koji su način i u kojem pogledu bili zakinuti u realizaciji svojih ciljeva ili u povratu svojih ulaganja. Pri tome se valja rukovoditi načelima ekonomske pravičnosti, pa makar to u pojedinim slučajevima bilo na štetu države. Pri tome se ne zalažem za rješenja po kojima će država bilo kome morati bilo što platiti (jer valja biti realan i uzeti u obzir da naša država nema novaca za ovu svrhu), nego za alternativna rješenja u smislu besplatnih koncesija ili davanja zamjenskih nekretnina.

Također, mislim da rješenja trebaju biti takva da nakon njihova provođenja na pomorskom dobru više ne bude stvarnih prava bilo koje vrste, kada god, po kojoj god pravnoj osnovi i na koji god „način“ ona bila stečena.

Biografija

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.