Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 11 godina s vama

Plaže Rijeke & Plaže Nice - Kako to rade Francuzi

Dosadašnje djelom pretjerane reakcije javnosti na nedovršeni  tekst prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a koji među ostalima uređuje i morske plaže, samo su refleks prema neodgovornoj politici koja je zadnjih trideset godina u potpunosti zanemarila taj prvorazredni prirodni resurs od kojega se na koncu i živi. Nadležna Uprava Ministarstva mora jednostavno je desetljećima morske plaže stavila na margine svojeg interesa, iako je upravo ona trebala inicirati promjene.

U takvim okolnostima morske plaže su pratile mnogobrojne afere i sukobi interesa, iako je bilo i pozitivnih iskoraka prije svega od strane lokalne i regionalne samouprave. Zato se ne treba čuditi što javnost puše i na hladno.

Polazište u cilju rješenja problema

Kao polazište našeg promišljanja posebno naglašavamo da Republika Hrvatska ne bi smjeli prihvatiti niži stupanj zaštite postojećih korisnika pomorskog dobra i stečenih stvarnih prava po prijašnjim propisima u odnosu na Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima N.N. 19/74 (ZPVDLP) iz doba društvenog vlasništva bivše socijalističke Republike Hrvatske.

To se prvenstveno odnosi na "stvarno pravo korištenja" kao specifično stvarno pravo kao i zakonita ulaganja pravnih osoba na pomorskom dobru koja su stečena prije i za vrijeme važenja ZPVDLP. Međutim to se odnosi i na fizičke osobe koje su vlasništvo i druga stvarna prava doduše kao iznimke, stekle zakonito po prijašnjim propisima.

Naše zalaganje i prijedlozi idu s ciljem valorizacije zakonito stečenih stvarnih prava na pomorskom dobru i legitimnih očekivanja iz doba društvenog vlasništva, kao i povijesnih stvarnih prava koja su stečena sukladno pravnim propisima tadašnjeg vremena.

Otvorena pitanja i prijedlog rješenja

Postavlja se načelno pitanje da li svaka nekretnina koja odgovara zakonskoj definiciji pomorskog dobra predstavlja pomorsko dobro po samom zakonu (ex lege).

Zagovornici teze da svaka nekretnina koja odgovara zakonskoj definiciji pomorskog dobra predstavlja pomorsko dobro po samom zakonu, zastupaju mišljenje da ako bi se pomorsko dobro konstituiralo tek u formalno provedenom postupku, onda bi najveći dio hrvatske obale na kopnu i otocima ostao bez zaštite sve do provedbe upisa. Kada se radi o morskoj obali u postupku njezine identifikacije smatraju da ako nekretnina ima "kulturu morske obale" to već upućuje da se nesporno radi o pomorskom dobru. Upis morske obale kao pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi u takvom slučaju smatraju deklaratornim pravnim aktom.

Ekologija mora

Milvana Arko-PijevacMilvana Arko-Pijevac, dipl. inž. biologije
Ugroženo najvrjednije nacionalno bogatstvo

Gost portala

AutorAutor: Dr. sc. Dario Đerđa, Redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Neka otvorena pitanja na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur.
Kako smo sakrili morske plaže

mrvica small

ALARMANTNO STANJE NA MORSKOJ OBALI

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.