Pomorsko dobro

Do 2000. godine u svijetu su postojala 14 izvozna terminala i 32 uvozna LNG terminala. U planu izgradnje ili u početku izgradnje bilo je još 13 izvoznih terminala i 12 uvoznih terminala.

U komparaciji s ostalim vrstama brodova LNG brodovi imaju sigurniju (safety) povijest s puno manje havarija i nezgoda. Međutim, statistika pokazuje da je rizik nezgoda puno veći i potencijalno ozbiljniji tijekom boravka broda na terminalu. To je temeljni razlog zašto se svim operacijama mora pristupiti vrlo ozbiljno, profesionalno i sagledati potencijalne scenarije. Spoj i odnos broda i terminala je ključan u ostvarenju sigurne (safety) operacije i temelj sigurnog početka i završetka LNG lanca.

Prilikom projektiranja samoga LNG terminala treba voditi računa o mnogim faktorima od kojih su najznačajniji slijedeći:

  • Sigurna pozicija terminala s obzirom na ostali pomorski promet
  • Sigurna pozicija terminala s obzirom na druge industrijske grane
  • Eliminacija mogućih vanjskih izvora zapaljenja
  • Sigurna udaljenost od ostalih brodova
  • Planirana veličina LNG broda te mogući okretni radijus
  • Dodirne točke (fenders) broda i terminala (njihova udaljenost i čvrstoća)
  • Pravilno pozicioniranje i čvrstoća priveznih kuka na terminalu
  • "Dinamometri" za praćenje opterećenja priveznih užadi
  • Sigurna dubina mora uzduž terminala
  • "Semafori" za praćenje brzine prilaženja broda terminalu
  • Iskrcajne ruke – njihov broj kao i sigurnosni radni radijus
  • ESD – Emergency Shut-Down system
  • Kompatibilne "utičnice" za "hot line" te ostale komunikacije između broda i terminala
  • Sustav sigurnosnog i automatskog otpuštanja "iskrcajnih ruku"
  • Sustav povratka para između broda i terminala
  • Mogućnost korištenja dušika na terminalu
  • Sustav za detekciju mogućeg propuštanja plina
  • Sigurno postavljanje skale između broda i terminala
  • Sustav sigurnosnih ventila koji onemogućuje vršne pritiske
  • Informacije u vezi terminala, sigurnosni, kao i operacijski zahtjevi
  • Sistem za upozorenje u slučaju nadolaska nevremena
  • Sustav "check-lista" u slučaju "emergency" operacija

Tijekom povijesti terminala bilo je dosta pokušaja da se njihov dizajn standardizira, no ti pokušaji nisu uspjeli. Jedino u čemu svi terminali imaju iste karakteristike je dijametar i pozicija "manifolda", te pozicija priveznih kuka.

Ne postoje međunarodna pravila za projektiranje LNG terminala, zbog toga se projektanti moraju voditi sadašnjim standardima i iskustvima u projektiranju i izgradnji terminala kako bi se osigurala sigurnost operacija, broda i terminala.

U projektiranju LNG terminala treba voditi računa i o prilazu samome terminalu, okretnome bazenu kao i pokrivenosti područja VTS-om (Vessel Traffic Control). U projektu treba biti navedeno područje pod kojim će LNG brod biti "pod escortom" tegljača kao i razne scenarije mogućega nasukavanja ili sudara s drugim plovećim objektima. Projekt mora u sebi sadržavati instalaciju i kapacitet protu-požarne opreme kao i ekološke komponente mogućeg ispusta plina u atmosferu.

Informacije i odgovornost

Temeljni faktor tijekom operacija je dobar i ujednačen odnos te komunikacija između osoblja terminala i brodske posade. Njihova međusobna odgovornost ne smije i ne može završiti na "manifoldu" već je isprepletena i zajednička u ostvarivanju sigurne operacije. Podjela informacija i odgovornosti temelj su na kojem mora počivati sigurnost manipulacije teretom. Jedna od osnovnih karika u tome je "Ship/Shore Safety Check List" koja mora biti popunjena prije, tijekom i nakon operacije.

Operacije LNG su kompleksne. To je temeljni razlog što posada broda kao i osoblje na terminalu moraju vrlo dobro poznavati sve karakteristike tereta i opreme kojom upravljaju tijekom manipulacije teretom. Oba tima moraju biti u dobrom poznavanju standardnih procedura kao i procedura u slučaju opasnosti (emergency procedures). Za brodsko osoblje to se postiže višegodišnjim doškolovanjem i dodatnim certifikatima; što se tiče osoblja terminala tu nema specifičnih međunarodnih zahtjeva ali je u interesu vlasnika terminala da ima dobro obučeno i školovano osoblje koje će znati kako i zašto postupati u svakoj situaciji.

Povratak u pregled članaka za temu

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Adriana Vicenca PadovanAutor: doc.dr.sc. Adriana Vicenca Padovan - Jadranski zavod - HAZU
Predstavljamo Projekt DELICROMAR

U fokusu struke

Zvonko GržetićAutor: Doc.dr. Zvonko Gržetić, Konzultant projekata hidrografije, oceanologije, zaštite okoliša, nautike i pomorstva
Neka otvorena pitanja hidrografije u Republici Hrvatskoj

HGK