Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
U zadnjim prijedlozima zakona o pomorskom dobru i morskim lukama uočava se pogrešan pristup kod definiranja pojma sidrišta. U pojmovniku se selektivno izdvaja i definira nautičko sidrište i sidrište luke otvorene za javni promet te se opisuje njihova operativna funkcija kao “čekanje radi obavljanja ukrcaja / iskrcaja u luci, odnosno vez plovnih objekata na postavljenim sidrenim sustavima“.
Uvažavajući Jedinstvena metodološko – nomotehnička pravila za izradu akata koje je donio Hrvatski sabor 19.lipnja 2015. potrebno je definirati pojmove ako postoje dvojbe u značenju, ako su stručni ili dvosmisleni odnosno ako se koriste u užem ili širem smislu od uobičajenog. Pojam (izraz) koji je objašnjen (definiran) mora se koristiti kroz cijeli tekst propisa.
Struka upozorava
Osnovno značenje samog pojma sidrišta je da dio morskog prostora služi za sigurno sidrenje čije su lokacije objavljene na pomorskim kartama /ili nautičkim publikacijama. Tako u službenim Peljarima od HHI postoje precizne informacije vezane uz sidrišta na Jadranu koja se mogu koristiti po svim vremenskim uvjetima, sidrišta koja se koriste samo u posebnim uvjetima, sidrišta kao zakloništa uz odobrenje lučke kapetanije, a na pojedinim lokalitetima postoji potpuna zabrane sidrenja.
Sigurnost sidrišta je uvjet i pretpostavka bez kojega sidrište ne može egzistirati bilo da se radi o sidrenju u svim ili posebnim vremenskim uvjetima. Razlozi zašto će se plovni objekt sidriti na prirodnom sidrištu, sidrištu luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene, nautičkom sidrištu ili sezonskom sidrištu za pojmovnik su irelevantne.
Funkcija sidrišta je ključna u procesu prostornog planiranja, no prostorni planer ne bi mogao planirati npr. nautičko sidrište ako nisu ispunjene pretpostavke za sigurno sidrenje na pojedinoj mikro lokaciji odnosno ako sidrište nije objavljeno u službenim pomorskim publikacijama.
Neshvatljivo i neprihvatljivo je da se u Prijedlozima ZPDML kod definiranja nautičkog sidrišta za razliku od prirodnog morskog sidrišta ne navodi kao uvjet da sidrište mora biti označeno na nautičkim kartama i službenim pomorskim publikacijama.
Upravo zato predlaže se da sidrište bude definirano kao dio morskog akvatorija koji služi za sigurno sidrenje plovnih objekata, čija lokacija je objavljena u službenim pomorskim publikacijama.
Prirodno morsko sidrište
Predstavlja dio morskog akvatorija potpuno očuvanih prirodnih karakteristika koje nije infrastrukturno opremljeno, a služi za sigurno sidrenje i označeno je u službenim publikacijama i pomorskim kartama.
Iako je prirodno sidrište u općoj upotrebi gdje se sidrenje ne može naplaćivati mišljenja smo da da bi grad /općina koji redovno održavaju pomorsko dobro imali obvezu i pravo organizacije pružanja usluga prihvata i odvoza otpada sa brodica /brodova.
Potrebni su nam precizni zakonski i provedbeni propisi koji će istovremeno zaštititi javni interes i opću oporabu pomorskog dobra na prostoru prirodnih sidrišta.
Nautička sidrišta
Jedno od spornih pitanja koje je opravdano kritizirano od strane nautičara odnosi se na ekstenzivno propisivanja zaštitnog pojasa sigurnosti od granice koncesijskog područja nautičkog sidrišta. Sporne udaljenosti zaštitnog pojasa od 150 ili 300 metara su apsolutno neprihvatljive. Zakonom bi trebalo (ne pravilnikom) propisati maksimum zaštitnog pojasa nautičkog sidrišta po našoj procjeni ne širi od 50 metara, a samo iznimno 100 metara.
Lučka kapetanija bi vodeći računa o svakoj specifičnoj mikro lokaciji nautičkog sidrišta i sigurnosti plovidbe utvrdila zaštitni pojas nautičkog sidrišta prije donošenja odluke o koncesiji u širini maksimalno do 50 metara iznimno do 100 metara. U nekim slučajevima koje je nemoguće unaprijed propisati zaštitni pojas nautičkog sidrišta je jednostavno nepotreban. Takve okolnosti treba prepustiti stručnoj procjeni lučke kapetanije čiji je primarni zadatak briga o sigurnosti na moru.
U svakom slučaju treba uspostaviti razumnu ravnotežu interesa nautičara, opće uporabe pomorskog dobra i interesa ovlaštenika koncesije nautičkog sidrišta.
Oprezno sa nautičkim sidrištima
Nekontrolirano planiranje i davanja koncesija za nautička sidrišta mogu imati negativne efekte ne samo za prirodno okruženje nego i za nautički turizam u cjelini. Bez promišljene politike i vizije sutra nam se naša predivna obala može pretvoriti u veliku devastiranu nautičku spavaonicu. To nipošto ne znači da je autor ovog teksta protiv nautičkih sidrišta. Upravo suprotno nautička sidrišta su potrebna i korisna samo treba odrediti granice i mjeru preko kojih ne treba ići.
Sidrište luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene
Predstavlja sastavni dio lučkog područja luke otvorene za javni promet ili luke posebne namjene. Kada se radi o lukama otvorenim za javni promet struka je zagovarala rješenje definiranja cjelovitog lučkog područja koji obuhvaća prostor pomorskog dobra jedne ili više luka otvorenih za javni promet te izdvojenih izvan lučkih sidrišta i privezišta kojima jedinstveno upravlja nadležna lučka uprava.
Sezonska sidrišta
Upozoravamo da bi trebalo omogućiti da se u okviru zakona za potrebe hotela, kampova, turističkih naselja i restorana može dio morskog akvatorija ispred njihovih objekata koristiti kao sezonsko turističko sidrište. Lučka kapetanija bi utvrđivala uvjete korištenja sezonskih sidrišta te bi nadležno tijelo izdavalo godišnje dozvole.