U Hrvatskoj gospodarskoj komori održana je 27.11.2018. sjednica Turističkog poslovnog vijeća na kojoj je državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac predstavila novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Pod predsjedanjem Franka Palme u uvodnom djelu sjednice potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević istaknuo je da se od ovoga zakona mnogo očekuje isto kao i od Zakona o turističkom zemljištu kada se radi o novom investicijskom ciklusu u turizmu. Kovačević je naglasio da danas po pitanju koncesija na pomorskom dobru vlada pravni nered na terenu obzirom da ZPDML nije usklađen sa Zakonom o koncesijama . Iako postoje razna suprotstavljena stajališta izrazio je nadu vodeći se principima gospodarske efikasnosti i održivosti da će doći do kompromisa.
Državna tajnica u predstavljanju prijedloga istaknula je da je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama od izuzetnog značaja za gospodarski razvoj i očuvanje mora i priobalja Republike Hrvatske. U svom izlaganju najavila je skorašnje otvaranje javne rasprave vezane uz ovaj zakonski prijedlog.
Novim ZPDML želimo povećati konkurentnost gospodarstva, smanjiti administrativne prepreke te istovremeno zaštiti pomorsko dobro naglasila je Maja Markovčić Kostelac.
Državna tajnica je među ostalim naglasila da je polazna točka zakonskog prijedloga utvrđivanje granice i ubrzanje postupka upisa pomorskog dobra, dok se nadležnost za utvrđivanje granice u cijelosti prenosi sa Ministarstva na jedinice područne regionalne samouprave.
U raspravi i pitanjima koja su uslijedila fokus sudionika sjednice bio je usmjeren na morske plaže, koncesije i dozvole na pomorskom dobru. Mnoga otvorena ali izuzetno važna pitanja za turistički sektor predstavljaju koncesije na zahtjev posebno kada se radi o morskim plažama, privezištima i sidrištima. Ta pitanja prema ocjeni djela sudionika u raspravi nažalost nisu konzistentno razriješena iako su upravo ta pitanja krucijalna za održivost i konkurentnost hotela, kampova i turističkih naselja.
Na koncu Urednik portala je u svjetlu niza odluka Ustavnog suda upozorio na krucijalna pitanja kada se radi o pomorskom dobru. Ona se prvenstveno odnose na razrješavanje slojevitih imovinskopravnih odnosa koji danas predstavljaju prepreku i kočnicu u iskoraku turističkog sektora na morskoj obali.
Generiraju se mnogobrojni sporovi na svim razinama. Tu se prvenstveno radi o zaštiti zakonitih ulaganja i legitimnih očekivanja koja nisu valorizirana kako u postupku pretvorbe tako i u postupku konverzije prava korištenja u koncesiju prema Pomorskom zakoniku i Zakonu o morskim lukama. Isto tako neriješena pravna pitanje predstavljaju situacije kada je u postupku pretvorbe u procjenu vrijednosti društvenog kapitala uključeno zemljište, a kasnijim odlukama je proširena granica pomorskog dobra te je zemljište ušlo u nevlasnički pravni režim općeg dobra.
Sva ta kao i mnoga druga pitanja imovinsko pravne prirode su predloženim zakonskim tekstom jednostavno apstrahirana.
Još uvijek je vremena da se donesu razumna i mudra rješenja prvenstveno u cilju da pomorsko dobro kao neprocjenjivo nacionalno bogatstvo ne ostane i dalje poligon konflikta nego poligon razvoja i zaštite gospodarskog i javnog interesa Republike Hrvatske.
Urednik portala