Neposredno nakon stupanja na snagu novog ZPDML 22.08.2023., Istra 24 je prenijela izjavu člana Uprave ACI-ja za financije, korporativno pravo i ljudske resurse Ivana Heraka koji je istaknuo: “da je ACI kao lider nautičkog turizma zadovoljan novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama.“
Prema izjavi Heraka, ACI je trenutno u postupku produljenja koncesija i sa Ministarstvom financija definira sve matrice i procedure. Takva ocjena predstavnika ACI-a je bila u potpunoj suprotnosti s izjavama potpredsjednika Udruženja marina nautičkog sektora pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Seana Lisjaka koji je poručio: “Zbog loših zakonskih rješenja zabrinuti smo za budućnost gospodarenja nautikom.”
Obzirom da će uskoro biti godinu dana od stupanja na snagu novog ZPDML, stručni urednik Portala pomorsko dobro poslao je zamolbu HUT-u, Hrvatskoj udruzi turizma, HGK – Udruženju nautičkog turizma, HUP-u, Udruzi nautičkog sektora i HUP-u, Udruzi ugostiteljstva i turizma, kojom je tražio ocjenu i mišljenje; da li novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji je donesen skoro prije godinu dana korespondira s interesima turističkog i nautičkog sektora. Portal pomorsko dobro prenosi izvorni tekst odgovora turističkog i nautičkog sektora, kao i komentar Portala koji se odnosi na nedavni Zaključak Vlade Republike Hrvatske vezan uz rješavanje imovinsko pravih odnosa i određivanja granica pomorskog dobra u kampovima na morskoj obali.
Poštovani g. Kundih,
Vezano za Vaš upit, podsjećamo na sljedeće činjenice: Grupacija marina pri Udruženju nautičkog turizma HGK je vrlo aktivno sudjelovala pri kreiranju odredbi novog ZPDML-a, te je predložila nekoliko, za Grupaciju vrlo bitnih odredbi, a koje bi osigurale sigurnost daljnjih ulaganja, održavanja postojeće i podizanje buduće kvalitete usluga te zaštitu investiranog kapitala. Te odredbe su se prvenstveno odnosile na mehanizme pri kraju koncesijskih razdoblja pojedinih marina, a uvažavajući opravdana očekivanja gospodarstvenika, ugovore o koncesiji, stečena prava te stečevine EU zakonodavstva i ostale aspekte koji reguliraju ili utječu na tu materiju.
Nakon što su gotovo svi bitni prijedlozi Grupacije marina izbačeni iz konačnog prijedloga zakona, nebrojeno mnogo puta smo izražavali naše nezadovoljstvo, razočarenje istim, ali smo i najavili da nećemo odustati od daljnjih napora za moguće dorade usvojenog zakona.
Ponavljamo da su naši prijedlozi kreirani na način da pravno, ekonomski i ako želite pošteno i korektno omoguće sigurniji nastavak rada naših članica, marina/koncesionara, a koji su u potpunosti, a i puno više od toga, ispoštovali konzumaciju dotadašnjih koncesijskih ugovora, na način da im se doslovno osigura način povrata uloženog kapitala pri isteku koncesije ili da blaga prednost prilikom raspisivanja novog natječaja. Trudili smo se sa našim pravnim savjetnicima kreirati prijedloge koji su i smisleno i pravno formulirani u skladu sa EU zakonodavstvom koje tu materiju dotiče ili regulira. Pri tome smo dobili, a i dalje imamo, punu podršku kolega iz ICOMIA-e i EBI koji su nam bili stalno na raspolaganju i koji su tražili zajednički sastanak sa MMPI kako bi dodatno obrazložili i potvrdili da su naši prijedlozi ispravan put daljnjem razvoju nautičkog sektora kao u Hrvatskoj tako i u Europi i ostatku svijeta. Do tih sastanaka, nažalost, nije došlo iz nama nepoznatih razloga.
Nadalje, ukoliko se traži decidirani odgovor na pitanje da li je Grupacija marina zadovoljna sa zakonskim rješenjima, onda je odgovor NE. Isto tako, dogovor na pitanje da li će Grupacija marina odustati od nastojanja za daljnjim izmjenama zakona u gore navedenom smjeru, odgovor je također NE.
I na kraju, ističemo činjenicu da je Grupacija marina pri Udruženju nautičkog turizma HGK, strukovno/dobrovoljna udruga sa heterogenim interesima pojedinih članica, da se Grupacija nikada nije niti će se ikada miješati u poslovnu politiku pojedine članice, da management svake naše članice ima potpunu slobodu u kreiranju svojih politika i strategija razvoja, ali gore navedeni stav odražava stav većine i kao takvog ga i dalje zastupamo. Lijep pozdrav,
Poštovani g. Kundih,
Na vaš upit i za vašu informaciju: turistički sektor (hotelijerski i kamping) nije zadovoljan s određenim rješenjima iz novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te smo u kontinuiranoj komunikaciji s nadležnim ministarstvom oko načina iznalaženja boljih rješenja.
Srdačan pozdrav,
Veljko Ostojić
Direktor
Poštovani gospodine Kundih,
HUP Udruga nautičkog sektora nije zadovoljna s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. U HUP-u ćemo najvjerovatnije ponovo aktivirati svoju internu radnu skupinu vezano za predmetni zakon. Nastavit ćemo komunikaciju s nadležnim ministarstvom te se nadamo da će ubuduće biti više sluha za sve poduzetnike čija djelatnost je vezana za pomorsko dobro i da ćemo uspjeti pronaći odgovarajuća rješenja problema.
Srdačno,
Vesna Ivić-Šimetin
Direktorica HUP Regionalnog ureda Split
Direktorica HUP Udruge nautičkog sektora
Hrvatska udruga poslodavaca je aktivno sudjelovala u donošenju novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te ćemo nastaviti komunikaciju prema resornom ministarstvu kako bi se našla adekvatnija rješenja za određena pitanja iz novog Zakona s kojima naše članice nisu zadovoljne. Kako na brojnim lokacijama nije određena granica pomorskog dobra prvenstveno je potrebno pronaći prijelazno regulatorno rješenje dok se ne provede upis granica i do kraja ostvare uvjeti za nove natječaje za koncesije. Naime, brojni poduzetnici – koncesionari u priobalnom području, čekaju natječaj za obnovu koncesije, što prema novim pravilima nije moguće dobiti dok se ne obavi upis pomorskog dobra. Također, postojeći zakonodavni okvir ne predviđa naknadu izvanrednih, dodatnih ulaganja koje je koncesionar poduzimao tijekom trajanja koncesije, što obeshrabruje svaku ozbiljniju investiciju u nautičkom turizmu. Poduzetnici (bivši koncesionari) ne mogu utjecati na dinamiku daljnjih radnji i zato je potrebno pronaći odgovarajuće pravno rješenje, koje bi gospodarstvu omogućilo pravnu sigurnost u poslovanju dok se ne steknu uvjeti za raspisivanje natječaja za nove koncesije.
Pravno uređenje pomorskog dobra i donošenje održivih i provedivih rješenja posebno su važni za normalno odvijanje poslovnih procesa te rast i pokretanje novih investicija u turizmu, nautici i drugim djelatnostima koje su vezane za pomorsko dobro. Stoga u HUP-u upravo ponovno aktiviramo našu internu radnu skupinu koja se bavi pitanjima pravnog uređenja pomorskog dobra te se nadamo da ćemo u komunikaciji s Vladom uspjeti pronaći odgovarajuća rješenja problema.
Natali Komen Bujas, direktorica HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma
Bez svake sumnje evidentno je da turistički i nautički sektor osim ACI-a nisu zadovoljni rješenjima novog ZPDML iz 2023. Kakve će posljedice novi ZPDML imati na te ključne sektore hrvatskog gospodarstva teško je dati konačnu ocjenu. Prognoze zasigurno ne mogu biti optimistične.
Na to upućuje i nedavna intervencije Vlade Republike Hrvatske.
Zaključak Vlade Republike Hrvatske
Komentar Portala
Vlada RH je svojim Zaključkom od 13.06.2024. privremeno zaustavila posljedice nevjerojatnih zakonskih rješenja i njihove primjene te među ostalim odredila: da će se zastat s inspekcijskim mjerama zabrane rada kampova dok se na pomorskom dobru ne riješe imovinskopravni odnosi tamo gdje nisu razriješeni, a najdulje do 31. prosinca 2025. god., te se zadužuje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da po hitnom postupku odredi granicu pomorskog dobra za sve kampove ispred kojih granica pomorskog dobra nije utvrđena.
Prije svega potrebno je istaknuti da i drugi segmenti turističkog i nautičkog sektora imaju slične ako ne i iste probleme na pomorskom dobru. Ne treba isključiti niti industrijski sektor s brodogradilištima koja zaslužuju posebno razmatranje, a koje je vrlo argumentirano na ovom Portalu obrazložio prof.dr.sc. Gordan Stanković, predsjednik Hrvatskog društva za pomorsko pravo. Posve je jasno da se sva ta pitanja ne mogu rješavati zaključcima Vlade Republike Hrvatske. Međutim, ovaj Zaključak upozorava i upućuje na potrebu da se postojeći ZPDML treba temeljito izmijeniti i urediti, kako u interesu gospodarskog sektora, tako u širem javnom interesu.
U ovom trenutku ovaj ad hoc Zaključak Vlade Republike Hrvatske predstavlja vatrogasnu mjeru koja je bila nužna i potrebna, posebno iz razloga što smo se svojim nekonzistentnim pristupom uređenja pomorskog dobra doveli u situaciju da svoje turističke kapacitete kampova jednim djelom ne možemo staviti u funkciju.
No samim Zaključkom problem nije riješen.
Zaključkom samo gasimo požar i kupujemo vrijeme putem zastoja provedbe inspekcijskih mjera, i ništa više. Neriješeni problemi ostaju, samo su stavljeni u čekaonicu gdje svakim danom postaju sve veći.
Treba imati na umu da ad hoc rješenja nisu dugoročna rješenja na kojima možemo graditi politiku i budućnost pomorskog dobra.
Takva rješenja definitivno nemaju jasno definirana pravila i procedure što je evidentno i u ovom slučaju. Prema našoj ocjeni osim zastoja s inspekcijskim mjerama, ovaj Zaključak će biti u velikom djelu neprovediv. To se posebno odnosi na imovinskopravna pitanja i granice pomorskog dobra na koje struka godinama upozorava, nudi rješenja, ali bez uspjeha.
Nažalost i novi ZPDML iz 2023. na ta pitanja nije dao odgovore. Mi do danas nemamo jasan odgovor da li kamp uz morsku obalu treba u cijelosti uključiti ili isključiti iz pravnog režima pomorskog dobra.
Bili bi jako sretni da su samo kampovi problem pomorskog dobra. Zaista se susrećemo s nevjerojatnim zakonskim rješenjima koja su prisutna u novom ZPDML te među ostalim izdvajamo kao primjer i “pomorske svjetionike“ koji iako se ne nalazena pomorskom dobru, a u funkciji su sigurnosti plovidbe pomorsko su dobro. Zaista briljantno pravno rješenje preskakanja pomorskog dobra.
Ova digresija samo ukazuje na nevjerojatna lutanja zakonodavca vezano uz temeljno pitanje “što uključiti a što isključiti iz pravnog režima pomorskog dobra.“
Obzirom da su do danas neki kampovi u cijelosti i djelom uključeni, a neki u cijelosti isključeni iz pravnog režima pomorskog dobra, postavlja se pitanje zašto se Zaključkom Vlade Republike Hrvatske zadužuje Ministarstvo da po hitnom postupku odredi granicu pomorskog dobra samo za kampove ispred kojih granica pomorskog dobra nije utvrđena. Vodeći se načelom jednakog postupanja, po našem mišljenju trebalo je provesti cjelovitu reviziju granica pomorskog dobra kada se radi o kampovima, što ne isključuje i druge dijelove pomorskog dobra gdje imamo sličnu situaciju.
Hrvatska udruga turizma
Hrvatska udruga turizma (HUT) pozdravlja Vladinu namjeru za žurnim uređenjem poslovanja kampova uz i na pomorskom dobru, s utvrđivanjem granica tog dobra, jer je to prvi korak ka konkretnom i operativnom rješavanju pitanja tih granica važnih za poslovanje i investicije, ističe za Hinu direktor HUT-a Veljko Ostojić.
Što smo predlagali*
De lege ferenda
Širenje granice pomorskog dobra izvan šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda, treba ograničiti isključivo na neposredno, odnosno uobičajeno korištenje mora.
Neposredno, odnosno uobičajeno korištenje mora pretpostavlja da se kopneni prostor morske obale, na kojem se obavljaju određene djelatnosti, ne bi mogao koristiti za obavljanje tih istih djelatnosti u drugom prostornom okruženju bez dodirnog kontakta s morem.
Povjerenstvo za granice pomorskog dobra u postupku određivanja granica mora utvrditi i predložiti u svojem prijedlogu s obrazloženjem, koji prostor na morskoj obali služi neposrednom, odnosno uobičajenom, redovnom korištenju mora i to na temelju jasnog i preciznog zakona i podzakonskog akta.
* Branko Kundih, Hrvatsko pomorsko dobro u teoriji i praksi HHI, Rijeka, 2005.
Umjesto zaključka
Kamp za razliku od morske luke i morske plaže ne koristi pomorsko dobro neposredno, jer može egzistirati i na prostoru koji nije vezan uz more. Sam kamp prema našoj ocjeni iako se nalazi na morskoj obali, nikada ne bi trebao ući u pravni režim pomorskog dobra. Naravno da morske plaže koje graniče s kampom u cijelosti su pomorsko dobro ex lege, prije svega jer se radi o neposrednom korištenju mora. Za razliku od kampa morska plaža ne može biti u funkciji bez neposrednog kontakta s morem. No i za morske plaže prilikom utvrđivanja njihovih granica moramo imati precizno i jasno utvrđene kriterije. U svakom slučaju širinu pomorskog dobra najmanje šest metara nikada ne bi smjeli dovesti u pitanje, osim u iznimnim slučajevima kada se radi o povijesnoj zatečenoj gradnji na morskoj obali.
Ovo je izuzetno ozbiljno pitanje koje u konačnici ima za posljedicu razgraničavanje nevlasničkog od vlasničko pravnog režima. Upravo zato ta pitanja ne smiju nikako biti prepuštena subjektivnim procjenama Povjerenstva za granice i na koncu Ministarstva, od danas do sutra.
Rješenje koje smo već davno ponudili, a vezana su uz pojam neposrednog i posrednog korištenja mora u postupku određivanja granica pomorskog dobra u širini većoj od šest metara, predstavlja polazište što je a što nije pomorsko dobro.
Možemo konstatirati da danas na nejasnoj i proturječnoj pojmovnoj razini “Osnovnih odredbi“ novog ZPDML koje uređuju “Sastavnice pomorskog dobra i granice pomorskog dobra na moru i Određivanje statusa i evidentiranje pomorskog dobra“ počinje cjelokupni zaplet i lutanja prilikom utvrđivanja i određivanja granica pomorskog dobra.
No taj zaplet nije od jučer, on počinje donošenjem Pomorskog zakonika 1994.g.
Rijeka, 21.lipnja, 2024.