Davanje koncesije u kampovima od strane ministarstva uvjetovano je nedopustivom slobodnom procjenom i arbitriranjem koje urušava minimum pravne sigurnosti.
Ponavljamo i ponavljamo da postupak davanja koncesija na pomorskom dobru i koncesijska nadležnost isključivo treba biti uređena posebnim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, a koji mora biti usklađen sa krovnim Zakonom o koncesijama. Svi sektorski zakoni kada se radi o koncesijama na pomorskom dobru moraju respektirati takva rješenja. Samo specifična pitanja koja nisu uređena posebnim zakonom o pomorskom dobru i krovnim zakonom o koncesijama mogu se dodatno urediti pojedinim sektorskim propisima.
Cilj ovoga priloga nije samo da analizira konkretni problem vezan uz nasipavanje mora i donesenu Uredbu Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra, nego da predloži određena rješenja “de lege ferenda“.
Na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Vlada Republike Hrvatske je na zadnjoj 199 sjednici 2019. god. donijela Uredbu o izmjenama Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Selce. Donošenjem nove Uredbe izmijenjena je Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Selce (N.N. 88/09.) te je iz pomorskog dobra isključen dio kopna nastao nasipavanjem mora u prošlom stoljeću. Na našim prostorima nasip je u pravnom kontinuitetu uvijek “ex lege“ bio sastavni dio pomorskog dobra.
U Rijeci je 20. studenog 2019. u hotelu Jadran održano izuzetno uspješno stručno savjetovanje o pomorskom dobru. U fokusu savjetovanja prvenstveno je bila analiza slojevitih imovinskopravnih odnosa, prvenstveno pretvorbe, zakonitih ulaganja, stečenih prava, legitimnih očekivanja i primjena zakonskih propisa o pomorskom dobru.
Savjetovanju su nazočili mnogobrojni ugledni gospodarstvenici, predstavnici lokalne i regionalne samouprave, lučkih uprava kao i predstavnici resornih ministarstava i Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske.
Uvodno izlaganje održao je Branko Kundih, urednik portala o pomorskom dobru, koji se ukratko osvrnuo na genezu nareda na pomorskom dobru. Upozorio je da današnje nesređeno stanje možemo samo u jednom dijelu pripisati povijesnom trusnom nasljeđu. Glavni uzrok zbrke i nereda prvenstveno je posljedica što više od četvrt stoljeća nismo definirali ključne strateške ciljeve, nismo respektirali glas znanosti i struke, te smo istovremeno donijeli u velikom djelu niz kontradiktornih i štetnih propisa o pomorskom dobru.
