U Rijeci 29. svibnja 2019. u organizaciji Kundih savjetovanja iz Rijeke i 05vizija.net iz Pule održano je uspješno stručno savjetovanje pod radnim nazivom "Upravnopravno odlučivanje o pravima fizičkih i pravnih osoba na pomorskom dobru".
Predavač na savjetovanju bio je naš istaknuti stručnjak upravnog prava dr.sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci.
Među ostalim sudionicima savjetovanja aktivnoj raspravi i razjašnjenju pojedinih spornih pitanja doprinijeli su i predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva turizma.
Na Savjetovanju je poseban naglasak stavljen na odnos Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i drugih propisa koji se primjenjuju pri donošenju upravnih odluka o pravima fizičkih i pravnih osoba, kao što su Zakon o koncesijama i Zakon o općem upravnom postupku. Pozornost je skrenuta i na nejasne i nomotehnički neispravne odredbe te je sugeriran način postupanja u dvojbenim slučajevima. Konačno, ukazano je i na nelogičnosti nekih odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koje predstavljaju iznimke u hrvatskom pravnom sustavu, poput odredbe o nadležnosti za raspravljanje svih pitanja i rješavanje sporova u svezi s davanjem, izvršavanjem, opozivom ili izmjenom odluka o koncesiji na pomorskom dobru.
Urednik portala www.pomorskodobro.com Branko Kundih u ime organizatora istaknuo je dvojbe koje su postojale, a vezane su uz pravnu prirodu odluke o koncesiji.
Unatoč upozorenjima naših eminentnih profesora (Ivo Borković i Mihajlo Dika) danas već davne 1995. god., Vlada Republike Hrvatske kao i njezin Ured za zakonodavstvo bili su mišljenja da odluka o koncesiji nije upravni akt nego akt poslovanja. Sve dvojbe o pravnoj prirodi odluke o koncesiji otklonio je Upravni i Ustavni sud Republike Hrvatske te se priklonio znanstvenim i stručnim spoznajama da se radi o upravnom aktu.
Danas na snazi Zakon o koncesijama kao krovni zakon izrijekom definira odluku o davanju koncesije kao upravni akt, a ugovor o koncesiji za gospodarsko korištenje pomorskog dobra kao upravni ugovor.
Na koncu želimo jasno zaključiti da Republika Hrvatska nije vlasnik općeg pomorskog dobra nego isključivo obnaša vlast na pomorskom dobru koju sukladno zakonskim propisima djelom prenosi na regionalnu i lokalnu samoupravu.
