Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 11 godina s vama

Okrugli stol u Splitu održan je 04. ožujka, 2022. na temu "Zaštita, menadžment i sustav pomorskog dobra u funkciji turizma i luka nautičkog turizma"

Inicijator Okruglog stola bio je Tihomir Luković, a glavni organizatori bili su Pomorski fakultet i Sveučilišni Odjel za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu, kao i Visoka škola ASPIRA. Pozivu na Okrugli stol odazvali su se najugledniji znanstvenici iz regije, kao i Zagreba, te Lučka kapetanija Split, Udruga marina Hrvatske pri HGK Rijeka, ACI, te marine Frapa i Martinis Marchi. Posebnu potporu Okruglom stolu dali su hrvatski akademici, splitski akademik Davorin Rudolf, osobno, kao i zagrebački akademik Nikola Bašić, pismenim putem. Potaknut temom akademik Davorin Rudolf iznio je svoja iskustva vezana za pomorsko dobro i pomorsku orijentaciju za koju se borio i u bivšoj državi. U tom smislu je istaknuo da je u bivšoj državi  srpska  strana tražila da se pomorska orijentacija temelji na Dunavskoj orijentaciji, koja bi bila pretpostavljena Jadranskoj. To samo dokazuje značaj mora koje je stalno zapostavljeno, a razloga za zapostavljanje je mnogo. Na kraju svog izlaganja akademik Davorin Rudolf još je jednom podržao ovaj Okrugli stol te je ponudio prostore HAZU Split kao i svaku potporu za budeća događanja ovakvog tipa.

Potrebno je napomenuti da je Okrugli stol u Splitu došao kao nastavak prvog Okruglog stola u Opatiji, održanog 24. studenog 2021. kojega je organizirao Branko Kundih, vlasnik portala www.pomorskodobro.com na temu "Turistički i nautički sektor u svjetlu gospodarskog korištenja pomorskog dobra“.

Rad Okruglog stola u Splitu bio je podijeljen u dva dijela. Prvi dio odnosio se na izlaganja, komentare i prijedloge rješenja promatrano s aspekta aktualne legislative, kao i spoznaja eksperata Lučke kapetanije Split. Drugi dio izlaganja odnosio se obradu poduzetničke problematike, odnosno, na problematiku marina, opterećenja marina koncesijom i državnim davanjima, legislativnom problematikom vezanom za luke nautičkog turizma, i drugo.

Moderator Neven Šerić uz asistenciju Tihomira Lukovića uspješno su vodili ovaj Okrugli stol u Splitu.

U prvom dijelu Okruglog stola izlagači su iznosili svoja viđenja, rezultate istraživanja, kao i prijedloge rješenja. Sažetci njihovih izlaganja su sljedeći:

Ranka Petrinović

Svojim je izlaganjem otvorila radni dio Okruglog stola u Splitu te se usmjerila na pravni okvir za luke nautičkog turizma kao i na rezultate znanstvenoistraživačkog projekta Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod nazivom Razvoj suvremenog pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine – unaprjeđenje konkurentnosti, sigurnosti, sigurnosne zaštite i zaštite morskog okoliša (DELICROMAR) koji je, između ostalog, bio usmjeren na unapređenje legislative nautičkog turizma. Rezultati projekta uvaženi su i implementirani u Izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2019. s kojima je djelomično poboljšan pravni okvir za nautički turizam te je istaknula najvažnije: izmijenjena je definicija korisnika jahte ili brodice; na korisnika jahte, odnosno brodice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Pomorskog zakonika o brodaru s korištenjem instituta ograničenja odgovornosti brodara; normirana su dva novoimenovana ugovora (ugovor o najmu jahte i brodice te ugovor o nautičkom vezu); proširena je definicija pomorskog privilegija na naknadu za vez u marini; problem napuštenih plovila u marinama rješava se putem izmjena i dopuna odredbi o uklanjanju i vađenju podrtina i drugo. Osim izmijenjenih i dopunjenih odredbi Pomorskog zakonika, u domeni autonomnog prava izrađeni su tipski opći uvjeti i modeli ugovora o vezu u marinama (za stalne i tranzitne vezove) a za osiguratelje su izrađene ogledne klauzule za osiguranje odgovornosti marina i drugih pružatelja usluge nautičkog veza.

Obrazlažući problem neusklađenosti među zakonima navela je kako je 2019. Pomorski zakonik uspješno izmijenjen i dopunjen (uključujući nabrojene promjene) kao i Zakon o lučkim kapetanijama, dok novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji je temelj davanja koncesija na pomorskom dobru i čije su odredbe manjkave, zastarjele i pri tom različite, a ponekad i potpuno suprotne odredbama Zakona o koncesijama, nije do dana današnjeg ugledao svjetlo dana iako je trebao biti usvojen istovremeno s ova dva zakona. Na kraju svog izlaganja postavila je pitanje, zašto su se dva vrlo važna pomorsko-pravna propisa (Pomorski zakonik i Zakon o lučkim kapetanijama) revidirala i usvojila u planiranom roku (2019.), a treći koji bi trebao eliminirati pravnu nesigurnost pri davanju koncesija na pomorskom dobru nije usvojen ni do dana današnjeg.

Nikola Mandić

Svoje je izlaganje usmjerio na prikaz ugovora o nautičkom vezu koji je izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2019. godine postao imenovani ugovor u Pomorskom zakoniku. Uvrštavanje ugovora o nautičkom vezu u pomorsko zakonodavstvo rezultat je rada u okviru znanstvenog projekta DELICROMAR. Osim definicije i vrsta ugovora o nautičkom vezu, Pomorskim zakonikom posebno je regulirano ustupanje i održavanje veza, odgovornost za materijalne nedostatke veza, nadzor jahte ili brodice na vezu, hitna nepredviđena činjenja koja se odnose na jahtu ili brodicu, uporaba veza prema ugovoru i namjeni, održavanje jahte ili brodice i opreme te pravo zadržanja. Odredbe Pomorskog zakonika o ugovoru o nautičkom vezu pretežito su dispozitivne pravne prirode tako da luke nautičkog turizma i korisnici veza mogu, sukladno svojim potrebama, kreirati sadržaj samog ugovora. Radi lakšeg sklapanja ugovora o nautičkom vezu, u okviru projekta DELICROMAR, izrađena su i četiri modela ugovora o nautičkom vezu: I. model – najam, II. model – najam i nadzor, III. model – najam, nadzor i dodatne usluge i radovi i IV. model – najam i dodatne usluge i radovi. Rezultat svega navedenog je prepoznatljiv sadržaj svake ugovorene usluge te jedinstveno tumačenje ugovora, što će svakako doprinijeti i postizanju pravne sigurnosti u sklapanju ovog izuzetno važnog ugovora u nautičkom turizmu te lakšeg rješavanja potencijalnih sporova.

Ivica Čikotić  

Kao iskusan inspektor u Lučkoj kapetaniji problematiku pomorskog dobra, u domeni nadzora i djelovanja lučkih kapetanija, svoj je izlaganje započeo sa analizom učinkovitosti djelovanja lučkih kapetanija kroz povijest. Pritom je istaknuo da upravno-administrativni sustav lučkih kapetanija postoji skoro 250 godina, od kada je proglašen Austrijskim državnim proglasom, te predstavlja tradicijsku tekovinu koju treba održavati i jačati. Promatrajući iskustveno kroz svoj rad zaključuje da se taj sustav danas sustavno urušava. Donose se zakoni i propisi u pomorstvu kojima se sigurnost plovidbe uzima samo kao opravdanje donošenja, dok se time u praksi ova sigurnost umanjuje. Jer kako tumačiti primjerice da se inspektorima lučkih kapetanija kao prioritet nameću nadzori kontrole koncesija i koncesijskih odobrenja odnosno nadzori nad suncobranima, ležaljkama, ugostiteljskim objektima i terasama na morskoj obali.  Ovim nadzorima lučke kapetanije se stavljaju u ulogu davatelja koncesija/koncesijskih odobrenja, što one sigurno nisu. Govoreći o problemima u radu lučkih kapetanija kao primjer navodim pojmove: „inspektor pomorskog dobra“ iz ZPDML i „ovlašteni službenik“ iz Zakona o lučkim kapetanijama. Inspektor pomorskog dobra uveden ZPDML još 2003.g. koji je u javnosti, ali i stručnim službama percipiran kao inspekcija koja je jedina zadužena za pomorsko dobro. Poseban slučaj su postupanja regionalne i lokalne samouprave koje često izlaze iz okvira zakona stvarajući svoju praksu u rješavanju problematike na pomorskom dobru.  Koncesije na pomorskom dobru su u posljednje vrijeme dosta usporene, a sve iz zakonskih razloga, odnosno odredbe iz čl. 7. ZPDML da se koncesija na pomorskom dobru može izdati nakon što je utvrđena granica PD i provedena u zemljišnim knjigama. Dakle, evidencija PD u katastru i zemljišnim knjigama nije zaživjela i ne prati stanje na terenu. Granica pomorskog dobra se tek određuje te čeka na upise pa se stvara dojam kao da ona ukoliko nije određena i ne postoji. I na koncu istaknuo je da bi novi ZPDML morao jasnije urediti pravnu osnovu PD kao općeg i dio javnog dobra, sve radi razjašnjenje dvojbi i sporova koji se javljaju u praksi.

Željko Kuštera

Je istaknuo potrebu osposobljavanja inspektora kao i svih ovlaštenih djelatnika koji obavljaju inspekcijske poslove kod inspekcijskog pregleda pomorskog dobra. Odnosno, objekti na pomorskom dobru usavršavaju se i mijenjaju veoma brzo te je potrebno, sukladno tome dorađivati proces obuke i osposobljavanja inspektora. Poseban je problem koji opterećuje djelovanje Lučkih kapetanija što „Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama“ nije propisao da je pomorsko dobro isključeno od nadležnog postupanja drugih državnih tijela, uključujući i nadležnost postupanja tijela jedinica područne i lokalne samouprave. Ta činjenica donosi zabunu i probleme u radu Lučkih kapetanija kao i obaveza koje se odnose na organe lokalne samouprave. Obzirom na problem osposobljavanja i obuke, kap. Kušteta je istaknuo potrebnu specijalističke obuke svih djelatnike koji moraju poznavati:
- propise vezane za nadzor pomorskog dobra (zakone, i pod-zakonske akte),
- vođenje postupaka (inspekcijski pregled, prekršajni postupak i izvršni postupak).

Ante Vuković

Prema njegovom mišljenju Hrvatska ima zakone i zna se tko brine o pomorskom dobru, a to su opčine. Stoga stoji na stanovištu da je samo potrebno poštivati zakon i sve će biti dobro. Njegovo daljnje izlaganje odnosilo sa na potreban izuzetak iz klasične koncesije, koja se realizira sukladno Zakonu o koncesijama, a izuzetak predstavlja tzv. „koncesija na zahtjev“. Razlog „koncesije na zahtjev“ proizlazi iz potrebe zaokruživanja jedinstvenog kruga poslovanja, a kao primjer navodi hotele uz obalu koji imaju ili pak žele imati svoju hotelsku marinu. U takvom slučaju bilo bi potrebno omogućiti takvim hotelima realizaciju koncesije za potrebe izgradnje marine, bez natječaja kako bi se zaokružila cjelina ponude dotičnog hotela. Pritom je istaknuo niz problema koje bi trebalo riješiti dopunom zakona, a koje za sada onemogućavaju implementaciju „koncesije na zahtjev“ u praksi, kao što je izbjegavanje tržišnog natjecanja i drugo.

Drugi dio Okruglog stola bio je usmjeren na poduzetništvo koje se odvija na pomorskom dobru, s akcentom na stare zanate, kao i probleme marina i chartera.

Mato Bartoluci

Kao iskusan profesor i znanstvenik u turizmu svoj doprinos diskusiji dao je kroz viđenje razvoja turizma na pomorskom dobru kroz koncept održivosti. Pritom je istaknuo da je pomorsko dobro kao opće dobro najvrjedniji resurs jadranskog prostora Republike Hrvatske. Korištenje pomorskog dobra regulirano je brojnim zakonskim, podzakonskim i drugim propisima na određenom području. Iako njegova zaštita datira još od vremena Austrougarske te je regulirana brojnim aktima Republike Hrvatske, njegova upotreba i danas izaziva brojne kontroverze i probleme. Problem imovinsko-pravnih odnosa, izdavanje različitih koncesija za upotrebu pomorskog dobra dovodi u pitanje njegovu dugoročnu zaštitu i korištenje. Stoga je potrebno obratiti pozornost na probleme održivog razvoja pomorskog dobra. Naime, održivi razvoj pomorskog dobra odvija se u ekološkoj, sociokulturnoj, tehnološkoj, ekonomskoj te političkoj sferi. To su ujedno i načela održivog razvoja koja moraju biti usklađena i trebaju se poštivati u različitim oblicima korištenja pomorskog dobra. U tome bi presudnu ulogu trebala imati država regulacija korištenja pomorskog dobra, ali usklađena sa interesima lokalne zajednice (županije, grada, općine). Obzirom na realnost istaknuo je kako brojni primjeri pokazuju da se događa dugogodišnja uzurpacija i nenamjensko korištenje pomorskog dobra. To se odnosi na pretvaranje pomorskog dobra u građevinsko zemljište, pretjeranu izgradnju kuća, ugostiteljskih objekata i drugo, što će ostaviti dugoročne negativne posljedice na javnom pomorskom dobru. Stoga preporuča da se dugoročni održivi razvoj javnog pomorskog dobra može osigurati kroz sljedeće: primjenu kompromisa u korištenju pomorskog dobra u ekološkoj, sociokulturnoj, tehnološkoj, ekonomskoj te političkoj sferi; usklađivanje zakonskih i drugih odnosa u koncesijama i drugim oblicima korištenja pomorskog dobra. Nadalje, kako ističe, potrebno je osigurati usklađeno ponašanje svih dionika na razini lokalne zajednice u korištenju pomorskog dobra: Republike Hrvatske, županija, gradova, općina, poduzeća, stanovništva, investitora, turista i drugih. Obzirom na navedeno istaknuo je da je cilj je njegovog izlaganja dati prilog znanstvenoj i stručnoj raspravi o održivom razvoju našeg, hrvatskog,  općeg -pomorskog dobra.

Sean Lisjak

U odsutnosti poradi COVID19,  pridružio se pismenim izlaganjem. Kao Predsjednik Udruženja marina Hrvatske, Gosp. Lisjak izuzetno dobro poznaje problematiku marina. U svom se izlaganju posebno osvrnuo na nedostatak vizije razvoja luka nautičkog turizma koja nedostaje političkim odlukama, a koje kreiraju njihov razvoj u Hrvatskoj. Također je istaknuo potrebu implementacije znanja u taj sustav, a koje je danas kod donošenja odluka izolirano i zarobljeno od strane administracije i državne politike. Nova i avangardna rješenja prijeko su potrebna ako se želi osigurati brži i održivi razvoj u nautičkom turizmu Hrvatske. Na tom putu ispriječili su nam se neusklađeni zakoni, nekoordinirani rad i izvješća državnim organa koji su u svakom pokušaju novog oblika izvještavanja i reguliranja sve gori i neupotrebljivi. Tako neusklađena dokumentacija samo stvara kaos u radu subjekata nautičkog turizma Hrvatske, kao i poduzetništva koje je povezano sa nautičkim turizmom. Nastavljajući sa obrazloženjem potrebe novih rješenja navodi:

Stoga podržavam Njemački model koji je gosp. T. Luković prezentirao na Okruglom stolu u Opatiji, kao i razmišljanja koja unose bitne i potrebite promjene u naše poduzetništvo i nautički turizam. Također, koncesija, barem ovakva kakav je danas u upotrebi, šteti razvoju nautičkog turizma, onemogućuje investicije, stvara nesigurnost i nepotrebno opterećuje menadžment koji ionako ima pregršt drugih problema u svom radu.“

Navodeći probleme poslovanja marina ističe kako je opterećenje marina državnim davanjima, velikim PDV- om , fiksnim i varijabilnim dijelom koncesije, tenderima koji do iscrpljivanja vode prema nerealnim ponudama, kao i drugo, neodrživo te onemogućuje razvoj novih marina na hrvatskoj obali Jadrana. Gosp. Lisjak posebno ističe sljedeće:

Ovakav vakuum, nezainteresiranost i vječna tendencija da slušamo druge, (Direktive, preporuke i sl..), a ne sami sebe, opasan je put u propuštanje prilike da napravimo ogroman iskorak, kao i investicijski i prihodovni boom u našem nautičkom turizmu. Pomorska, brodograđevna, ugostiteljska, hotelska, kamperska, kao i ostale turističke vrste naslonjene na more i pomorsko dobro, generacije stručnjaka i vlastito educirane radne snage kao i stabilnost i perspektiva koju pokazuje ova naša turistička aktivnost trebali bi biti na prvom mjestu u promišljanju kod političkih odluka koje trebaju dugoročno definirati našu vlastitu, HRVATSKU perspektivu, a EU moramo poštovati kao okvir unutar kojega ipak za sebe trebamo imati najviše interesa i razumijevanja.

Ivan Soža

Kao predstavnik elitne hrvatske marine Frapa, Rogoznica, istaknuo je kako je ovaj Okrugli stol utro put zajedničkom djelovanju znanosti i struke, koji zajedno valoriziraju problematiku pomorskog dobra i nautičkog turizma. Zajednička analiza i sagledavanje pozitivnog i negativnog utjecaja na razvoj hrvatske legislative vrijedna je i potrebna poradi rješavanja problema kako bi se razvoj, a posebno održivi razvoj, odvijao na hrvatskoj obali Jadrana. Poseban osvrt u svom izlaganju Soža je usmjerio na nesuglasje državnih i lokalnih organa vlasti, odnosno, na uzurpaciju pomorskog dobra na koncesioniranom području. Pritom je naveo nemio slučaj tvrtke Laguna trade d.o.o., odnosno, problem marine Frapa Dubrovnik i postupanja Grada Dubrovnika u realizaciji rekonstrukcije Lapadske obale, a na štetu koncesionara i njegovih prava korištenja pomorskog dobra, temeljem Ugovora o koncesiji koji je sklopljen sa davateljem koncesije Vladom RH. Pritom je koncesionaru prouzročena štete, kako materijalna tako i šteta u imidžu i u poslovanju marine Frapa na dobivenom koncesijskom području. Nadalje, Soža se osvrnuo na probleme vezane za sigurnost ulaganja za vrijeme koncesijskog razdoblja u kontekstu primjene Zakona o koncesijama. Odnosno, Zakon o koncesijama ne daje postojećem koncesionaru sigurniju mogućnost produženja koncesije, a zbog neamortiziranih investicija do kraja isteka koncesijskog roka stvara se nesigurnost i stres u poslovanju marina. Soža je također dotakao problem nelojalne konkurencije sustava lučkih uprava koje se sve više bave komercijalnim oblikom poslovanja u djelu luka otvorenih za javni promet  i komunalnih luka. Na taj se način stvara nelojalna konkurencija lukama nautičkog turizma, pa se dešava da korisnici takvih vezova ne ispunjavaju kriterije i standarde koje moraju ispuniti koncesionari marina. Dakle, poslovanje se odvija po nelojalnim uvjetima.

Frane Cecić Acosta

Najavio je dvije teme, i to (1)problematiku malih tradicionalnih škverova koji izumiru poradi loše i štetne zakonske regulative i (2)problematiku poslovanja marina na otocima. Govoreći o prvoj temi naveo je primjer starog obiteljskog škvera u Rogaču na otoku Šolti koji je osnovan 1929. gdje je on treća generacija starih kalafata drvenih brodova. Obzirom na pomorsko dobro i odnos lokalne samouprave, škveru je onemogućen rad te je zatvoren i propada. To je sudbina starih zanata, malih obiteljskih brodogradilišta koji su zbog neprihvatljive i štetne zakonske regulative prisiljeni nestati, iako nove generacije žele nastaviti rad u njima. Upozorava da nema Strategije održanja i razvoja starih zanata u priobalju i na otocima, a svi dokumenti i strategije, kako državne i regionalne, tako i lokalne, ne temelje se na znanju, a nedostaje i političke volje potrebne da se osigura opstanak i razvoj starih škverova i kalafata kojih nažalost ubrzo neće više biti. Istodobno, gotovo u svakoj vali nelegalno se odvijaju kalafatski radovi, bez certifikata i atesta, bez tehničkih sigurnosnih uređaja, u neuvjetnom okruženju. Pritom, niti nema minimalnog nadzora, jer se sve službe smatraju nenadležnima za taj problem. Također, brisanjem plovila koja su havarirana, odnosno nesposobna za plovilu pa su negdje smještena kao podrtine, dakle, koja ipak postoje, nigdje se ne evidentiraju te su prijetnja ekologiji. Obzirom da su prethodnici u izlaganju problematike marina bili Gosp. Sean Lisjak i Gosp. Ivan Soža, Frane Cecić Acosta je samo podržao zajednički stav udruge marina uz komentar da je opskrba marina na otocima, kao i obrazovanje zaposlenika, u bitno težem stanju na otocima nego je u priobalju.

Tihomir Luković

Iako postoje već brojni radovi kolege Lukovića i njegovih koautora koji obrađuju Njemački makro model, on je ipak obrazložio njegovo djelovanje u praksi koristeći primjer njemačke marine Kröslin na Baltiku. Odnosno, njemački su znanstvenici, umreženi kao grupa nekolicine najkvalitetnijih univerziteta, od 1935. započeli sa oblikovanjem njemačkog makro nacionalnog modela. Poradi Drugog svjetskog rata, njemački makro nacionalni model implementiran je tek 1966. kad je na čelo Njemačke došao kancelar Ludwig Erhard. Taj model, koji je danas poznat kao „Freiburška škola“, u političkom je smislu razvio ordoliberalizam, a u društveno-ekonomskom smislu postavljena je socijalno tržišna ekonomija. Pritom je jedan od stupova temeljaca tog makro modela postavljen cilj „ujednačeni razvitak Njemačke“. Zbog toga je cijela Savezna Njemačka, i njenih 16 država, analiziralo razvijenost svih regija i lokaliteta te su ih po tom kriteriju razvrstali. Svaka lokalna zajednica izrazila je svoje želje za razvojem i životom kroz sadržaje koji su točno locirani prostornim planovima, ali koji su potkrijepljeni svim dokumentima potrebnim za gradnju, kako se ne bi gubilo vrijeme. Kao alat za realizaciju postavljena su dva zakona, jedan kriterijski, a drugi realizacijski. Po prvom zakonu, točno se zna koliko država participira kod investicije na svakom lokalitetu i za svaki sadržaj. Primjerice, selo Kröslin nalazi se na nerazvijenoj lokaciji na Baltiku pa je država marini Kröslin dodijelila iznos od 30% od investicije, što je u apsolutnom iznosu, kod marine, bila vrijednost od 2 milijuna eura. Nadalje, na svakih 500 tisuća eura marina je morala zaposliti jednog radnika više, što je zadužilo menadžment da osigura cjelogodišnje poslovanje i rad zaposlenika marine. Na taj način selo Kröslin počelo se razvijati, a marina je bila centar i pokretač tog razvoja. Istodobno, država je uloženih 2 milijuna eura povratila iz EU fondova, tako da nitko tu ne gubi. Proaktivna uloga države, vezana za rad marine i ispunjavanje ugovornih obaveza, osigurana je nadzorom posebnih Instituta za nadzor i analizu razvoja, a koji nisu državni već su privatni. Suradnja privatnog i državnog sektora pozitivna je poradi rasterećenja rada državne administracije, kao i osiguranja kvalitete nadzora, ali i otklona od moguće korupcije državnih dužnosnika. Takav je model učinkovit, transparentan i podupire razvoj poduzetništva, posebno SME (Small & Medium Entrepreneurship) koje je okosnica svake nacionalne ekonomije.

Ivan Peronja

Sukladno svojim istraživanjima iznio je rezultate analize vezano za broj izdanih koncesija u Splitsko-dalmatinskoj županiji kao i veličini prihoda i raspodjeli prihoda od koncesije. Pritom se osvrnuo na probleme u sustavu nadzora i kontrole ugovora i obaveza koje su definirane ugovorima o koncesiji, a koje se ne provode dosljedno. Također je analizirao omjer ukupno danih koncesija, kao i broj oduzetih koncesija. Obzirom na potrebe luka Splitsko-dalmatinske županije sve se više javlja potreba značajnijih ulaganja u lučku infrastrukturu. U nastavku svog izlaganja postavio je pitanje plana ulaganja koji, obzirom na prihode Splitsko-dalmatinske županije postaje tema koju je potrebno bolje i transparentnije postaviti. U svom je izlaganju otvorio problem odnosa Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije naspram komunalnih društvima koji temeljem ugovora o asistiranju u luci provode lučke aktivnosti u ime i za račun Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije. U svojim analizama uočio je da su ostvareni prihodi od nautike u lukama kojima upravlja Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije značajni. Sukladno tome iznio je prednosti i nedostatke centraliziranih županijskih lučkih uprava na čemu bi ubuduće trebalo poraditi kako bi njihov a uloga i značaj za razvoj bio učinkovitiji. Zaključio je kako je odnos privatnih investitora kao koncesionara marina, i županijskih lučkih bitno drugačiji nego je odnos prema ACI u. To upućuje na problem percipiranja privatnog poduzetništva od strane državne i regionalne administracije.

Damir Piplica

Kao profesor na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti u Splitu izložio je financijsko-forenzične aspekte poslovanja u nautičkom turizmu. Na početku svog izlaganja, iz svojeg dugogodišnjeg radnog iskustva financijskog istražitelja, kao i svojeg znanstveno-nastavnog rada najprije je općenito ukazao na dobre i loše strane investicijskih aktivnosti u litoralnom dijelu Hrvatske. Potom je ukazao na rizike i opasnosti ulaska prljavog kapitala u financijske tijekove turističkih društava pri čemu je ukazao na probleme koje donosi takav kapital iz inozemstva kao i porijeklo prljavog kapitala koji je rezultat nezakonitosti u hrvatskoj pretvorbi i privatizaciji. Isto tako se u svojem izlaganju osvrnuo na teškoće u obavljanju različitih oblika nadzora nad zakonitošću obavljanja poslovanja gospodarskih subjekata u turizmu na hrvatskom obalnom području. Poseban se osvrnuo na preventivno djelovanje u sprječavanju nezakonitih radnji kako bi zdravi poslovni subjekti mogli neometano sudjelovati u tržišnoj utakmici. Isto tako se založio za oblikovanja sustava preventive kao i za učinkovitije sankcioniranje počinitelja nezakonitih radnji, a posebno onih koji se odnose na korupcijske aktivnosti koje devastiraju pomorsko dobro kao jedan od najvrjednijih resursa Republike Hrvatske.

Alen Jerkunica

Kao dekan visokog učilišta koje je usmjereno na turizam i pomorstvo predstavio je djelovanje Visoke škole ASPIRA u Splitu i Zagrebu. Ova visoka škola djeluje od 2008. godine i danas ima oko 600 studenata te izvodi preddiplomske i diplomske studijske programe, kao i kraće programe osposobljavanja i usavršavanja. S obzirom da se pokazala potreba specijalističke edukacije kadrova u nautičkom turizmu Aspira je osmislila cijeli niz treninga i edukacija koju su prilagođena za realni sektor. U sklopu ASPIRA grupacije su i Pomorsko učilište „Atlantis“ te Suvremeno učilište u Splitu. Upravo za potrebe rada u turizmu na pomorskom dobru, dakle lukama nautičkog turizma kao i pomoraca, ASPIRA prilagođava svoje programe obrazovanja. Sve bolje povezivanje sa poslodavcima, kao što je primjer ovog Okruglog stola, pridonosi kvaliteti cjeloživotnog i visokoškolskog obrazovanja, kako stručnih tako i sveučilišnih studija. Potrebe tržišta rada za ASPIRU predstavljaju temelj za izvođenje programa obrazovanja, a djelovanje ove visoke škole prepoznato je i od strane njemačkih hotela koji osiguravaju sredstva za školovanje svojih djelatnika putem ASPIRE.

Zadnja točka Okruglog stola u Splitu bilo je usvajanje Prijedloga Zaključaka Okruglog stola u Splitu 04. ožujka 2022. na temu „Zaštita, menadžment i sustav pomorskog dobra u funkciji turizma i luka nautičkog turizma“.

 Zaključci :

  1. Razvoj turizma koji se odvija na pomorskom dobru ili je povezan s njim potrebno je razvijati po principima održivog razvoja uz proaktivnu ulogu države.
  2. Sukladno točki 1. potrebno je razviti sustav i sustavni pristup razvoju kako bi se osigurao koordinirani razvoj i rast koji ne ugrožava pomorsko dobro i okoliš.
  3. Mišljenja smo da je u praksi potrebno dosljedno primjenjivati odredbu čl. 18. Direktive 2014/23/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji, kao i odredbu čl. 17. Zakona o koncesijama, na način da trajanje koncesije (rok) za gospodarsko korištenje pomorskog dobra omogući koncesionaru nadoknadu ulaganja planiranih za izvršenje koncesije, kao i povrat uloženog kapitala.
  4. Sukladno točki 3., u sustav nadzora potrebno je implementirati znanstvene i stručne institucije, kako bi se rasteretila državna administracija i znatno podigao nivo učinkovitosti.
  5. Potrebno je u najskorijem roku razviti sustav korištenja pomorskog dobra za potrebe poduzetnika uz učinkoviti sustav nadzora i društveno odgovorne gradnje u čemu bi znanost imala svoje mjesto.
  6. Obzirom na potrebe održivog i znatno boljeg razvoja poduzetništva, u najširem smislu riječi, potrebno je postaviti jasne i realne ciljeve te kroz sustav osigurati instrumente za realizaciju ciljeva, a što uključuje zakone koji podupiru konkretne mjere i činitelje razvoja.
  7. U najskorijem roku potrebno je, kod makro i regionalnog odlučivanja, uključiti i koristiti istraživanja kako bi se osigurala učinkovitost i stabilan dugoročni održivi razvoja.
  8. U najskorijem roku potrebno je osigurati pomoć znanstvenika kako bi se otklonile nelogičnosti i zabune u nautičkom turizmu, posebno kod luka nautičkog turizma.
  9. Obzirom na nesuglasje između niza državnih akata, čime se stvara zabuna koja onemogućuje korištenje službenih izvora kod znanstvenih i stručnih istraživanja, potrebno je međusobno uskladiti državne akte.
  10. Mišljenja smo da je potrebno inicirati interdisciplinarni rad znanstvenika na oblikovanju hrvatskog makro nacionalnog sustava kako bi se postavili realni makro ciljevi, a zatim planovi koji bi se putem sustava realizirali.

Za Organizatora:
Tihomir Luković
Split, 07. ožujka 2022.

okrugli stol 1

okrugli stol 2

Ekologija mora

Milvana Arko-PijevacMilvana Arko-Pijevac, dipl. inž. biologije
Ugroženo najvrjednije nacionalno bogatstvo

Gost portala

AutorAutor: Dr. sc. Dario Đerđa, Redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Neka otvorena pitanja na pomorskom dobru

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.