Veoma popularan i uspješan vid povjeravanja obavljanja javnih usluga te povjeravanja izvođenja javnih radova privatnim osobama, baš kao i čest način privlačenja stranoga kapitala u suvremenim državama čine upravo koncesije.

Koncesije omogućuju angažiranje privatnih ulagača i njihovih financijskih sredstava u svrhu ostvarenja javnih koristi, one ubrzavaju izgradnju objekata javne infrastrukture, oslobađaju državu i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djelatnosti koje a priori ulaze u sferu privatne, a ne javne inicijative, te

Pomorsko dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a uporabljuje se na način propisan zakonom. Nad pomorskim dobrom ne može se stjecati pravo vlasništva niti se mogu stjecati druga stvarna prava ni po kojoj osnovi. Pomorsko dobro kao dobro od interesa za Republiku Hrvatsku posebno štiti čl. 52. Ustava RH, dok važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN, br.158/03, 100/04, 141/06. i 38/09) na jednom mjestu uređuje njegovu vrlo složenu strukturu. Opća uporaba pomorskog dobra znači da se svatko ima

Zadnjih desetak godina izuzetno veliki broj Nacrta prijedloga zakona o pomorskom dobru, koji su bili dostupni široj javnosti, konceptualno su toliko različiti, zbunjujući i u velikom djelu kontradiktorni da nije ni čudo što novi Zakon o pomorskom dobru nije donesen niti ove 2014.godine.

Prema zadnjem Planu normativnih aktivnosti a koje su vezane uz postupak procjene učinaka propisa (N.N. 90/011), Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama trebao je biti upućen u proceduru Vlade Republike Hrvatske u I. tromjesečju ove godine.

Predloženi tekst novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (listopad, 2014.) u potpunosti napušta sva dosadašnja pozitivna iskustva i rješenja vezana uz upravljanje i gospodarenje pomorskim dobrom. To se prvenstveno odnosi na ulogu i značaj regionalne samouprave odnosno županije u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru.

Prosto je neshvatljivo da je novim Nacrtom davatelj koncesije isključivo Vlada Republike Hrvatske i predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

U dosadašnjim aktivnostima koje su vezane uz pomorsko dobro uloga i značaj Hrvatske gospodarske komore bile su od iznimne važnosti za sve korisnike.

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori te otvorilo javno savjetovanje na Nacrt prijedloga Zakona koje je trajalo od 7.-22. studenog 2014. Sigurno najveća promjena u odnosu na postojeći Zakon o HGK je mogućnost ispisa malih i mikro poduzetnika iz članstva HGK, dok bi srednje i velike tvrtke i dalje bili obvezni članovi HGK bez