Autor: Dr.sc. Sanja Čižmar, Senior Partner, Hotelsko i destinacijsko savjetovanje d.o.o.
Portal prenosi stručna promišljanja ugledne konzultantice na području strateškog menadžmenta u turizmu, dr.sc. Sanje Čižmar, Senior Partner, Hotelsko i destinacijsko savjetovanje d.o.o.
Kako upravljamo morskim plažama kao strateškim nacionalnim resursom u turizmu Više »
Dr.sc. Sanja Čižmar je osnivač i direktorica kompanije 505 savjetovanje, boutique consulting kompanije specijalizirane za hotelijerstvo i turizam. Sanja je ovlašteni Senior International Advisor EBRD-a (Europske banke za obnovu i razvoj). Tijekom 30-godišnje karijere u savjetovanju u hotelsko turističkoj industriji, Sanja je vodila i sudjelovala na više od 500 strateških i razvojnih projekata u turizmu,
Dr.sc. Sanja Čižmar, Direktorica, 505 savjetovanje d.o.o. Više »
Autor: Dr.sc. Vanja Seršić, savjetnik za pomorsko dobro i morske luke
Teorija i praksa u bilo kojoj oblasti društvenog života najbolje su onda kada se podudaraju odnosno, kada se poklapaju u najvećem broju slučajeva. Njihovo podudaranje je odraz zrelog društva koje unaprijed promišlja da iznađe najbolja rješenja i onda ta rješenja provodi u djelo optimizirajući koristi koje proizlaze iz toga za cijelo društvo.
Kratki osvrt na pomorsko dobro između teorije i prakse Više »
Autor: Goran Ražnjević, Predsjednik uprave ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
U zakonodavstvu Republike Hrvatske morske plaže kao prvorazredni prirodni, turistički i gospodarski resurs, nisu odgovarajuće uređene niti zaštićene. Bolje reći, ne postoji adekvatan i primjenjiv obuhvat zakonskog uređenja. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, tek u svojim osnovnim odredbama navodi da je plaža pomorsko dobro ali ne definira sam pojam niti razvrstaj, kao niti modele upravljanja i korištenja odnosno upotrebe morskih plaža.
Morske plaže u Republici Hrvatskoj Više »
Prenosimo intervju s urednikom Portala objavljen u Novom Listu 27. prosinca 2018. iz pera Orjane Antešić.
Izrazit nered i pravna nesigurnost što se godinama, pa i desetljećima generiraju na najvrjednijem prirodnom, ali i gospodarskom resursu kojim Hrvatska raspolaže, proporcionalno su učinili velikim očekivanja od novih zakonskih rješenja o pomorskom dobru, posebno u turističkom sektoru.
Nema više besplatnih plaža ni za osobe s invaliditetom: I to stavljaju pod koncesiju Više »
U Hrvatskoj gospodarskoj komori održana je 27.11.2018. sjednica Turističkog poslovnog vijeća na kojoj je državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac predstavila novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Uskoro otvaranje javne rasprave o prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Više »
Autor: Ranko Smokvina
U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na proces digitalizacije pomorskih luka, jednog od važnih resursa kojim raspolažu priobalne zemlje. a zajedno s njima i cjelokupnog globalnog dobavnog lanca koji obuhvaća pomorski oceanski prijevoz i prateću logistiku na oba kraja lanca, onom izvoznom i uvoznom što u slučaju EU predstavlja skoro 90% međunarodne trgovine.
Autor: Veljko Ostojić, Direktor, Hrvatska udruga turizma
Turizam danas predstavlja perjanicu gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te sa svojih 20 posto udjela u BDP-u je jedna od ključnih poluga nacionalnog gospodarstva.
Kako bi se osigurala konkurentnost i izvrsnost hrvatskog turističkog proizvoda na globalnom svjetskom tržištu, nužno je definirati jasni pravni okvir poslovanja sa transparentnim pravilima igre. Pravna i ekonomska sigurnost prema našem mišljenju nemaju alternative.
Pomorsko dobro i turističko zemljište od izuzetnog su značaja za turizam Republike Hrvatske Više »
Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
U zadnjim prijedlozima zakona o pomorskom dobru i morskim lukama uočava se pogrešan pristup kod definiranja pojma sidrišta. U pojmovniku se selektivno izdvaja i definira nautičko sidrište i sidrište luke otvorene za javni promet te se opisuje njihova operativna funkcija kao “čekanje radi obavljanja ukrcaja / iskrcaja u luci, odnosno vez plovnih objekata na postavljenim sidrenim sustavima”.
Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Na obali Jadrana zasigurno postoje deseci i deseci tisuća privezišta kao izgrađenih i uređenih dijelova morske obale koji se koriste za privez plovnih objekata. Jezična i pravna terminologija u tom smislu nije usklađena ali u literaturi i lokalnoj upotrebi susrećemo razne sinonime (riva, mol, most, molić, pristan, gat, itd).
