Portal

Mr.sc. Olga Jelčić, dipl.iur., Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini

Olga Jelčić rođena je u Laškom. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Zadru, a Pravni fakultet u Beogradu, gdje je stekla zvanje dipl. iur. Na Pravnom fakultetu u Beogradu završila je poslijediplomski znanstveni studij iz materijalnog građanskog prava i stekla akademski stupanj magistre pravnih znanosti. Položila je pravosudni i javnobilježnički ispit. Olga Jelčić radila […]

Mr.sc. Olga Jelčić, dipl.iur., Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini Više »

Kap.d.pl. Alan Sacchi, ing.pom.

Alan Sacchi rođen je 1973. godine u Rijeci. Završio je Srednju pomorsku školu u Bakru gdje je oslobođen mature zbog izvrsne prolaznosti u svim razredima. Nakon pripravničkog staža na brodovima Croatia Line-a položio je “poručnički ispit” te je upisao Pomorski fakultet. Diplomirao je na VI stupnju 1996. godine te stekao zvanje ing. pomorskog prometa. Kapetanski

Kap.d.pl. Alan Sacchi, ing.pom. Više »

Oglašavanje na portalu

Ciljano oglašavanje Zašto oglašavati na portalu Pomorsko dobro? Naš pristup i opredjeljenje je ciljani marketing. Time privlačimo pažnju profiliranih posjetitelja – čitatelja portala, a oglašivačima nudimo veću mogućnost komercijalnog uspjeha. Stručni i informativni tekstovi o pomorskom dobru te aktualnost tema koje portal obrađuje poželjno su okruženje oglašavanja svakog oglašivača. Zato pozivamo sve subjekte čija je

Oglašavanje na portalu Više »

LNG lanac

Autor: Alan Sacchi
Povijesno LNG (Liquefied Natural Gas) lanac postoji, te se razvija već više od tridesetak godina. Puno vrijednih iskustava i znanja su se stekla tijekom LNG evolucije. Zasigurno jedna od najvećih vrijednosti ovog složenog transportnog sustava i procesa je njegova “sigurnost”.
Moja želja je da barem malo svim zainteresiranima približim pojam i opis LNG lanca, te da ljudi prevladaju strah od nečeg “nepoznatog”.

LNG lanac Više »

Oprema LNG terminala

Autor: Alan Sacchi
U ovome poglavlju kratko ćemo navesti i nabrojati opremu koju mora imati LNG-terminal. Najveći naglasak biti će na prihvatne tankove pošto oni predstavljaju najveću investiciju, a ujedno predstavljaju i vizuru samoga terminala te njihov “suživot” s okolinom i prirodom.
Prihvatni LNG terminali obično se nalaze u blizini njihovih “korisnika” a tu prije svega mislimo na proizvođače električne energije, opskrbljivače plinom većih industrijskih postrojenja i malih potrošača, te naravno spoj s plinovodom.

Oprema LNG terminala Više »

Uvod u projektne zahtijeve

Autor: Alan Sacchi
o 2000. godine u svijetu su postojala 14 izvozna terminala i 32 uvozna LNG terminala. U planu izgradnje ili u početku izgradnje bilo je još 13 izvoznih terminala i 12 uvoznih terminala. U komparaciji s ostalim vrstama brodova LNG brodovi imaju sigurniju (safety) povijest s puno manje havarija i nezgoda.

Uvod u projektne zahtijeve Više »

Kratka povijest LNG-a

Autor: Alan Sacchi
Prvi komercijalni transport LNG-a dogodio se u veljači 1959. godine. Bio je to prijevoz LNG brodom “Methane Pioneer” (kapaciteta 5000 m3) od Lakes Charles-a u SAD do Canvey Island-a u Velikoj Britaniji. Nakon “Methane Pioneer” uslijedili su brodovi “Methane Princess” i “Methane Progress” (svaki kapaciteta 27400m3) koji su svoja prva putovanja imali u veljači 1962. godine. Valja spomenuti da su ti prvi brodovi imali “boil-off” od 0.33 %. Današnji brodovi imaju “boil-off” od 0.15 %.

Kratka povijest LNG-a Više »

Pravna priroda pomorskog dobra

Dužina morske obale Republike Hrvatske iznosi 6278 km te uključuje obalnu liniju kopna i otoka. Unutarnje morske vode i teritorijalno more se prostiru na površini od 31.479 km2, te sa 1185 otoka, hridi i grebena predstavljaju neprocjenjivo nacionalno bogatstvo. U rimskom pravu Justinijanove Institutionis navode da zrak (aer), tekuća voda (aqua profluens), more (mare), morska

Pravna priroda pomorskog dobra Više »

Pomorsko dobro – kako dalje?

Autor: Dr.sc. Goran Vojković, dipl.iur. – Ekspert za pomorsko i općeprometno pravo
Samo mali dio pomorskog dobra spada u njegovu kopnenu komponentu koju brojimo u klasično računanje površine hrvatske države. No, i dio koji pripada moru integralni je dio državnog teritorija, područje na kojemu uza sve vrste ribarenja te korištenje za rekreaciju i turizam imamo i sve važnije gospodarske djelatnosti: različite oblike marikulture, brojne cjevovode, poneko rudno nalazište, a sutra tko zna – možda i ploveće hotele, pa i cijela naselja. Kažu neki pisci da će se čovječanstvo u budućnosti sve više vraćati moru…

Pomorsko dobro – kako dalje? Više »

Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s nacrtom konačnog prijedloga zakona

Autor: Mr. sc. Jadranko Jug
Na web stranici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture(htpp://www.mmpi.hr) objavljen je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s nacrtom konačnog prijedloga zakona od 1. travnja 2010.godine (dalje: Nacrt ZPDML). Odmah je vidljivo da je donesena odluka o izradi novog zakona, a ne novele postojećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (“Narodne novine”, broj 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09 – dalje ZPDML).

Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s nacrtom konačnog prijedloga zakona Više »

Scroll to Top