Zlatko Komadina rođen je 24. listopada 1958. godine u Ljubljani. Odrastao je i školovao se u Rijeci, a danas živi u Opatiji. 1982. godine diplomirao je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, 1990. godine položio je državni stručni ispit za poslove u izgradnji objekata, a godinu dana kasnije i stručni ispit za vršenje poslova vanjsko-trgovinskog […]
Dr.sc. Dalibor Carević rođen je 1977.g. u Zagrebu. Radi na poziciji izvanrednog profesora na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2004. Bavi se pomorskim inženjerstvom te problemima zaštite okoliša kroz niz znanstvenih projekta koje vodi i koordinira u suradnji sa drugim domaćim i inozemnim sveučilištima. Radovi: Primjena cijevnih propusta za poboljšanje kvalitete mora u lukama/marinama
Tonko Bogovac rođen je 1993. godine u Šibeniku, a odrastao je u Dubrovniku. Na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu stječe naziv prvostupnika geofizike, a kasnije i magistra fizike – geofizike. Tijekom studija tri godine za redom sudjelovao je u provedbi i organizaciji međunarodne konferencije o podmorskoj robotici naziva Breaking the Surface u Biogradu na
dr. sc. Damjan Bujak rođen je 1991. godine u Zagrebu. Godine 2015. stječe akademski naziv magistar inženjer građevinarstva, te se zapošljava na Građevinski fakultet u Zagrebu. Od 2017. godine radi na znanstvenom projektu Primjena cijevnih propusta za poboljšanje kvalitete mora u lukama/marinama. Disertaciju pod naslovom Geometrijsko oblikovanje propusta ugrađenih u lukobran u svrhu povećanja učinkovitosti
Znanost zastupa nepodijeljeno mišljenje da je potrebno donijeti prikladan zakonodavni okvir vezan za gradnju i dohranjivanje plaža kao i izraditi digitalni katastar plaža javno dostupan.
Morske plaže kao sastavni dio pomorskog dobra (ex lege) predstavljaju prvorazredni prirodni nacionalni resurs od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojemu država sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama treba pružiti osobitu zaštitu.
Morske plaže izazov pomorskog dobra – Projekt BEACHEX Više »
Napustio nas je vrhunski stručnjak i znanstvenik, častan i hrabar čovjek s izuzetnim i osebujnim životnim i radnim iskustvom. Ivan je živio i radio ispred svog vremena, a njegovu osobnost krasila je prije svega ljudskost, upornost i izuzetna strast koja je neupitno bila posvećena i fokusirana u zaštiti nacionalnih interesa.
IN MEMORIAM prof. dr. sc. Ivan Miloš (1948.-2021.) Više »
Autor: Katarina Kundih mag.iur.
Talijanski Građanski zakonik (Codice civile) propisuje da pomorsko dobro uključuje morsku obalu, plaže, luke i zaljeve . Skupa s vodnim dobrom i vojnim dobrom pomorsko dobro spada u javno dobro koje pripada državi. Plovidbeni zakonik (Codice della Navigazione) proširio je obuhvat pomorskog dobra iz Građanskog zakonika te u pomorsko dobro uključio lagune, ušća rijeka koja se izlijevaju u more, kanale koji se koriste u javne pomorske svrhe te slane ili boćate vode koje su barem jedan dio godine spojene s morem.
Neka zakonska rješenja pomorskog dobra u Italiji Više »
Autor: Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Portal vam predstavlja znanstveni rad doc. dr. sc. Ive Tuhtan Grgić, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet “Postupak dodjele koncesije za luku nautičkog turizma u hrvatskom pravu”, a koji je rezultat rada na znanstveno-istraživačkom projektu Jadranskog zavoda HAZU (DELICROMAR). Rad je objavljen u knjizi Novi pravni režim za marine, Modernizacija prava, Knjiga 47, (ur. Barbić, J., Padovan, A. V., Skorupan Wolff, V.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2019., str. 51-89.
Postupak dodjele koncesije za luku nautičkog turizma u hrvatskom pravu Više »
Oboružan skromnim stručnim znanjem, znanstvenim spoznajama i činjenicama pozivam vas da izdvojite malo vremena kako bi upoznali našeg čudnovatog kljunaša i njegove pajdaše koji više od četvrt stoljeća stoluju na obalama lijepe naše.
Radi se o prostoru kojeg s izrazom divljenja zovemo “pomorsko dobro“ a na kojem je naš kljunaš1 uspio ostaviti duboke rane, rane po kojima se još uvijek kopa i kopa.
Čudnovati kljunaš na pomorskom dobru Više »
Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Postavlja se načelno pitanje da li svaka nekretnina koja odgovara zakonskoj definiciji pomorskog dobra predstavlja pomorsko dobro po samom zakonu (ex lege). Zagovornici teze da svaka nekretnina koja odgovara zakonskoj definiciji pomorskog dobra predstavlja pomorsko dobro po samom zakonu, zastupaju mišljenje da ako bi se pomorsko dobro konstituiralo tek u formalno provedenom postupku, onda bi najveći dio hrvatske obale na kopnu i otocima ostao bez zaštite sve do provedbe upisa.
Da li je morska obala pomorsko dobro po samom zakonu Više »
