Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 11 godina s vama

Kako bi približili temu čitaocima Portala pomorskog dobra potrebno je prije svega definirati pojmove održivog razvoja i pomorskog dobra u kontekstu zaštite prirode i okoliša.

Definicija održivog razvoja podrazumijeva dva na prvi pogled kontradiktorna cilja, gospodarski razvoj i očuvanja prirode i okoliša kao temelja očuvanja zdravlja čovjeka. Svaka gospodarska djelatnost čovjeka na neki način čini štetu prirodi i okolišu, od mehaničkog utjecaja odnosno pripreme terena za izgradnju do emisije raznih štetnih tvari otpadnim komunalnim ili industrijskim vodama pa do ispuštanja štetnih tvari u atmosferu.

Koncept održivog razvoja u stvari je složen pojam temeljen na cilju održivosti razvoja, osigurala egzistencija budućim naraštajima. Gubitak bioraznolikosti prijetnja je našim prehrambenim sustavima i ugrožava sigurnost opskrbe hranom i našu prehranu. Bioaktivne tvari mnogih organizama koriste se u medicini. Treba istaknuti i da više od polovine svjetskog BDP-a ovisi o prirodi (bioraznolikost). Bioraznolikost je ključna i za sigurnost opskrbe hranom u EU-u i svijetu.

Pet je glavnih izravnih uzroka gubitka bioraznolikosti – promjene u korištenju zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje resursa, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste koje dovode do brzog nestajanja prirode. Tu promjenu vidimo svuda oko nas: na pomorskom dobru i na zelenim površinama uzdižu se betonski blokovi, vrste nestaju pred našim očima, a pred izumiranjem je više vrsta nego ikada prije u povijesti čovječanstva. Samo u zadnjih 40 godina svjetska populacija divljih vrsta zbog ljudskih se aktivnosti smanjila za čak 60%, a gotovo tri četvrtine Zemljine površine je promijenjeno što direktno utječe i na bioraznolikost.

Da očuvanje ljudskog zdravlja direktno ovisi o zdravom okolišu i prirodi govori nam i svjetska inicijativa i strategija širenja interdisciplinarne suradnje i komunikacije u okviru zajedničke zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša pod nazivom Jedno zdravlje (One Health). Ili, slobodno možemo pojednostaviti i reći da je preduvjet zdravlja čovjeka, zdrav okoliš, te je jasno da su upravo zbog toga važne stručne podloge procjena i mjera zaštite prirode i okoliša kod provođenja mnogih infrastrukturnih projekata na pomorskom dobru. Mnoge štetne tvari koje dospiju u morski okoliš imaju svojstvo bioakumulacije u morskim organizmima, a putem prehrane i akumulacije u ljudskom organizmu sa štetnim posljedicama po njegovo zdravlje.

Upravo zato pomorsko dobro kao prvorazredni gospodarski resurs dolazi u fokus našeg razmatranja. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kao specijalni propis uređuje materiju pomorskog dobra Republike Hrvatske. Među ostalim Zakon uređuje pravni status pomorskog dobra, upravljanje, zaštitu i korištenje, kao i mnoga druga pitanja posebno vezana uz morske luke. U Osnovnim odredbama Zakon definira pomorsko dobro kao opće dobro na kojemu se ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava te izrijekom navodi da je pomorsko dobro pod osobitom zaštitom Republike Hrvatske.

Prostorno pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim.

Prirodno-geografska obilježja obale i mora imaju veliko značenje kao čimbenik sveukupnog razvoja države. Duljina obalne crte hrvatskog dijela Jadrana s otocima iznosi 6.278 km. (Strategija prostornog razvoja RH, NN 106/2017), dok ukupna površina pomorskog dobra (kopneni i morski dio) obuhvaća više od jedne trećine državnog teritorija Republike Hrvatske. Vanjska granica teritorijalnog mora RH ujedno je i granica pomorskog dobra na moru. To naglašavamo zato jer sukladno Zakonu, pomorsko dobro uključuje u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.

Prema Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu.

No, da li se u praksi osobita zaštita u cilju održivog razvoja i provodi? Odgovor se može naći u nastavku teksta s osvrtom na izradu elaborata ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO elaborat) ključnom dokumentu kojim bi se trebalo jasno ukazati na moguće štete po prirodu i okoliš kod provedbe projekata.

S obzirom na valorizaciju pomorskog dobra kao visoko vrijednog dijela obale pogodnog za razvoj mnogih gospodarskih grana od primarnih do tercijarnih djelatnosti, Jadranska je obala izrazito podložna litoralizaciji.

S ciljem održivog razvoja zakonom je definirana i šteta na pomorskom dobru koja podrazumijeva svaku devastaciju, onečišćenje ili uništenje obale i podmorja odnosno mora i biljnog i životinjskog svijeta u moru i na morskoj obali, te svako nagrđenje ili uništenje krajolika, kao i uništavanje izvornog izgleda i strukture mora i morske obale te devastacija eko-sustava koje ima značenje protupravnog prekidanja biološkog ciklusa koji bi, da nije prekinut, rezultirao rastom, razvojem i umnažanjem prirodnog bogatstva kao općeg dobra (ekološka šteta).

Stoga je u cilju održivog razvoja, a prema Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš za projekte gradnje na pomorskom dobru, a koji uključuju nasipavanja obalnog ruba većeg od 50 m (npr. izgradnja novih plaža nasipavanjem, proširenja plaža te rekonstrukcija luka i lučica, hotela i dr.) potrebno provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO elaborat).

OPUO elaborat u samoj proceduri izrade projekata ključni je dokument na temelju kojeg se ishode sve potrebne dozvole za provedbu odnosno gradnju na pomorskom dobru. No, u samoj proceduri i izradi OPUO elaborate 4 su bitna nedostataka koja dovode ili mogu dovesti do štete po okoliš i prirodu:

1. U izradi OPUO elaborata koriste se opći podaci za prirodu i okoliš bez pregleda mikrolokacije, a često se puta iznose i netočni podaci

U više izrađenih OPUO elaborata za projekte nasipavanja pomorskog dobra korišteni su  opći podaci šireg područje, a ne podaci za mikrolokaciju gdje se provodi zahvat. Stoga su u elaboratima izneseni netočni podaci prirodnih i kulturnih vrijednosti te su kod realizacije projekta napravljene štete po prirodu i okoliš kao što je npr. zatrpavanje i uništavanje naselja zaštićenih vrsta: plemenite periske, (Pinna nobilis), morske cvjetnice, posidonije (Posidonia oceanica) i smeđih algi roda Cystoseira.

Osim toga u elaboratima se određuje i granulacija materijala za nasipavanje s klasifikacijom granulata od 0-500 kg, bez % udjela čestica npr. zemlje čija je masa ≥ 0,067 kg te se kod izvođenja radova nasipava s većinskim udjelom zemlje, a ponekad i otpadnim građevinskim materijalom. Kod nasipanja neprikladnim materijalom s većim udjelom zemlje, sitne čestice zemlje prenose se kroz morski stupac i istalože na širem akvatoriju, prekriju morsko dno i mnoge biljne i životinjske organizme koje ugibaju zbog začepljenja dišnih organa, nemogućnosti prehrane i procesa fotosinteze. Upravo su obalna kamenita dna prekrivena algama važna staništa za razmnožavanje i prehranu većine morskih vrsta, pa i onih gospodarski važnih. Uništavanjem tih staništa smanjuje se ukupna bioraznolikost, a posljedično negativno utječe i na gospodarstvo (posebno ribarstvo). Treba napomenuti da su obalna kamenita dna s morskim algama i cvjetnicama u postotku najmanje zastupljena dna u Jadranskom moru. Dodatno, bez pregleda stanja mikrolokacije i krive procjene prirodnih obilježja događaju se i uništavanja naselja strogo zaštićenih vrsta koje preferiraju upravo obalna plitka staništa (plemenita periska Pinna nobilis, posidonija Posidonia oceanica). No, događaju se i ozbiljni propusti procjena stanja prirode gdje se u tekstualnom dijelu OPUO elaborata navodi da nema zaštićenih vrsta, a u samom grafičkom prilogu se jasno vidi suprotno. Danas je opstanak plemenite periske pod velikim upitnikom, no to je školjkaš koji se hrani filtriranjem morske vode i pročišćava sam vodeni stupac te djeluje kao prirodni filtrator i u jednom danu ovisno o veličini profiltrira i do 2000 m3 morske vode te je bitan čimbenik u mreži hranidbenih lanaca obalnih morskih ekosustava. Posidonija, Posidonia oceanica je najvažnija i najrasprostranjenija morska cvjetnica u Jadranskom moru, te je uključena kao i druge morske cvjetnice u biogena staništa. Endemska je vrsta Sredozemnog mora, a njezine livade se smatraju najvažnijim staništima u obalnom području. Zahvaljujući svojoj kompleksnosti, ovo stanište, do dubina od 35 m, vrlo je važno za mnoge vrste beskralješnjaka i riba, uključujući komercijalne. Budući je njeno stanište u području uz obalu na pomorskom dobru pod raznim je ljudskim utjecajima te je kao zaštitna mjera upravo važna procjena stvarnog stanja zajednica kod izrade elaborata, a u cilju provedbe mjera zaštite zbog očuvanja staništa i vrsta. Korištenje općih podataka u izradi elaborata u mnogim je slučajevima dovelo do štete po prirodu (uništavanjem vrijednih staništa i naselja zaštićenih vrsta) što je prema zakonskoj regulativi, ovisno o težini, prekršajno ili kazneno djelo. 

nasipavanje mora
Štetno nasipavanje mora

 

2. Investitor radova odabire izrađivača OPUO elaborata.

Zakonskom regulativom dozvoljeno je da Investitor projekta odabire izrađivača OPUO elaborata, pa je moguće da je korištenje općih podataka bez provjere stanja mikrolokacije način pogodovanja Investitoru u smislu neisticanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, a kako bi se izbjegla izrada zahtjevnije studije utjecaja na okoliš ili izbjegle mjere zaštite ako se na području realizacije projekta nalaze zaštićene vrste. Treba napomenuti da mjere zaštite zaštićenih vrsta na području realizacije zahvata financijski predstavljaju neznatan iznos u odnosu na cjelokupan projekt.

3. Netransparentna provedba javne rasprave

U postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš zainteresirana javnost može sudjelovati putem javne rasprave koja se provodi sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša u trajanju od mjesec dana na web stranama Ministartva gospodarstva i održivog razvoja.

No, činjenica je da zainteresirana javnost, odnosno građani i ostala javnost u području gdje se zahvat provodi nisu na pravi način, a niti pravovremeno obaviješteni, o javnom uvidu u projekte, a niti o javnoj raspravi na stranama nadležnog Ministarstva. Na lokalnim razinama, uglavnom nema predstavljanja projekata niti ikakvih obavijesti o početku i trajanju javnog uvida u projekt. S obzirom da zainteresirana javnost u lokalnoj zajednici, u većini slučajeva, nije pravovremeno i na pravi način obaviještena o vremenu trajanja javne rasprave nema primjedbi te Ministarstvo temeljem zahtjeva investitora i izrađenih elaborata izdaje Rješenje da ne treba izraditi procjenu utjecaja na okoliš. Slijedom Rješenja Ministarstva dobiju se sve ostale dozvole za početak realizacije projekta.

4. Prijave štete po prirodu i okoliš nadležnim inspekcijskim službama

Iako se osnovom Rješenja nadležnog Ministarstva dobiju sve dozvole za početak realizacije projekta, sve uočene nepravilnosti kod izvođenja radova od neprimjerenog osiguravanja gradilišta ili informacija o izvođenju radova do mogućih naknadnih šteta po prirodu i okoliš tijekom izvođenja radova (nasipavanja neprikladnim materijlom, uništavanja naselja zaštićenih vrsta) mogu se prijaviti odgovornim službama ili direktno prijaviti Državnom inspektoratu. Na osnovu Zakona o državnom inspektoratu inspekcijske službe mogu izvršiti nadzor po zaprimljenoj prijavi u kojima su navedeni podaci o prijavitelju, a kojima se ukazuje na postupanja protivno propisima. Inspekcijske službe dužne su obavijestiti prijavitelja o provedenom nadzoru. No, događa se da inspekcijske službe po jasno izrečenoj prijavi i ukazivanju na uništavanje zaštićenih vrsta izvjeste prijavitelja o urednoj dokumentaciji. Naime, u ključnom dokumentu, OPUO elaboratu koriste se opći i aproksimativni podaci o biološkoj osnovi (bioportal - opći informacijski sustav zaštite prirode), a ne stvarno stanje na lokaciji provedbe projekta te se dogodi da izrađivači elaborata previde da su staništa pjeskovito-muljevitih dna uz dotok kopnenih voda pogodna za naseljavanje npr. periske, zakonom zaštićene vrste. Inspektori rada pri provedbi nadzora imaju ovlasti zatražiti dokumentaciju i podatke koji se odnose na nadzor općih uvjeta obavljanja djelatnosti. Kako je dokumentacija uredna, nema sumnje u neke nezakonitosti te sukladno nadzoru dokumentacije, a ne stanja na terenu izostane poduzimanje mjera zaštite zaštićene vrste.

Zaključno

More i jadranska obala najveće su hrvatsko nacionalno bogatstvo i stoga se moraju štititi i kontrolirati. Izgradnja luka i industrijskih objekata na moru, neodgovarajuća gradnja, izravno ispuštanje otpadnih voda, narušavanje kvalitete obalnog područja i prirodnih ljepota te gubitak identiteta čestim promjenama prostornih planova bez jasne vizije razvoja turizma, uzroci su i negativni čimbenici ugrožavanja mora i obale (pomorsko dobro). Bitno je napomenuti da bi u cilju održivog razvoja planovi razvoja i projekti izgradnje trebali biti u skladu s prihvaćenim ekološkim standardima.

Iako je zakonska regulativa RH definirana i usklađena prema smjernicama EU legislative, u praksi smo svjedoci nepridržavanja regulative, odnosno provođenju protivnom održivom razvoju i javnom interesu. I dok je građanstvo visoko osviješteno o potrebi očuvanja prirode i okoliša odgovornost i stvarna zaštita prirode i okoliša ovise o osvještenosti političkih struktura na svim razinama, investitora, izrađivača studija i izvođača radova.

Biografija >> 

Literatura:

Antonić O., Kušan V., Jelaska S., Bukovec D., Križan J., Bakran-Petricioli T., Gottstein-Matočec S., Pernar R., Hečimović Ž., Janeković I., Grgurić Z., Hatić D., Major Z., Mrvoš D., Peternel H., Petricioli D., Tklačec S. 2005.  Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000. - 2004.), Drypis, 1

Bakran-Petricioli T. (2016): Morska staništa: Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb, 1-161

Cozzi, S., Degobbis, D., Djakovac, T., Fonda Umani, S., Giani, M., Solidoro, C. 2012. Recent changes in the marine ecosystems of the northern Adriatic Sea. Estuarine, Coastal and Shelf Science 115, 1-13

Prado, P., Caiola, N. & Ibáñez, C. Habitat use by a large population of Pinna nobilis in shallow waters. Sci. Mar.78, 555–565 (2014).

Trigos, S., García-March, J. R., Vicente, N., Tena, J. & Torres, J. Utilization of muddy detritus as organic matter source by the fan mussel Pinna nobilis. Mediterr. Mar. Sci.15, 667–674 (2014).

PAP/RAC (2012.): Analysis of the Croatian legal framework in relation to the provisions of the Protocol on ICZM in the Mediterranean

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, Narodne novine 30/09

Strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske  (NN 106/2017)

Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša,   Narodne novine 64/08

Uredba o odgovornosti za štete u okolišu, Narodne novine 31/1750/20

Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš  (NN¸61/2014)

Zakon o državnom inspektoratu (NN 115/2018)

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, NN 158/03,100/04, 141/06

Zakon o zaštiti okoliša, Narodne novine 80/13153/1378/1512/18118/18

Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine 80/13,  15/1814/19, 127/19

Mrežni izvori podataka

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, WFS/WMS servis.  www.bioportal.hr/gis/  (Pristupljeno 1.3.2022)

Institut za oceanografiju i ribarstvo. Baza podataka I pokazatelji stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva. http://baltazar.izor.hr/azopub/bobazi (Pristupljeno 5.3.2022)

Rekonstrukcija luka otvorenih za javni promet Perčin i Jadranovo. OPUO elaborat https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20OPUO/2017/elaborat_zastite_okolisa_383.pdf (Pristupljeno 10.3.2022)

Uređenje plaže i prometnice u Jadranovu na području Grada Crikvenice. OPUO elaborate. https://mingor.gov.hr/UserDocsImages//ARHIVA%20DOKUMENATA/ARHIVA%20---%20OPUO/2016/elaborat_zastite_okolisa_100.pdf (Pristupljeno 10.3.2022)

Dogradnje luke za javni promet Mrtvaška, otok Lošinj. OPUO elaborat https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/UPRAVA-ZA-PROCJENU-UTJECAJA-NA-OKOLIS-ODRZIVO-GOSPODARENJE-OTPADOM/Opuo/23_05_2019_Elaborat_Luka_Mrtvaska.pdf (Pristupljeno 10.3.2022)

Ekologija mora

Milvana Arko-PijevacMilvana Arko-Pijevac, dipl. inž. biologije
Ugroženo najvrjednije nacionalno bogatstvo

Gost portala

AutorAutor: Dr. sc. Dario Đerđa, Redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Neka otvorena pitanja na pomorskom dobru

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.