Evidencija pomorskog dobra u katastru i upis u zemljišnu knjigu

Autor: Mr.sc. Olga Jelčić, dipl. iur., Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini

Portal pomorsko dobro vam predstavlja prijedlog sutkinje Vrhovnog suda u mirovini Mr.sc. Olge Jelčić , dipl. iur. na temu “Evidencija pomorskog dobra u katastru i upis u zemljišnu knjigu”.

Branko Kundih

Postojeće stanje

Evidencija pomorskog dobra u katastru nekretnina i zemljišnoj knjizi

U skladu s odredbom čl. 52. Ustava Republike Hrvatske, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je (dalje: ZV, čl. 3. st. 2. i 3.) da je između ostalih i morska obala opće dobro, o kojemu vodi brigu, njime upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Istovjetno Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (dalje: ZPDML) odredbom čl. 3. stavak 1. određuje da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan tim Zakonom.

Do sada se je u praksi pokazalo da sustavna i potpuna zaštita pomorskog dobra u našoj legislativi ne postoji. Naime, prema Zakonu o zemljišnim knjigama (NN 63/19 i 128/22) u glavnu knjigu se upisuje opće dobro samo ako to zatraži osoba koja na tome ima pravni interes (čl. 17. st.4.), uz iznimku obveze uknjižbe pomorskom dobra u zemljišnu knjigu u slučaju davanja koncesije. Gledajući u cjelini, propisi koji su uređivali pa i važeći ZPDML zanemarili su  pitanje evidencije pomorskog dobra, što ima za posljedicu devastaciju, nezakonito zauzimanje i bespravnu gradnju na pomorskom dobru s jedne strane, i nezakonite upise prava vlasništva na pomorskom dobru s druge strane, ali i nerazriješena pitanja „stečenih prava vlasništva i drugih stvarnih prava“ na pomorskom dobru.

Da bi se ostvarila zaštita pomorskog dobra nužno je uspostaviti javnu i sistematiziranu evidenciju podataka o nekretninama koje su pomorsko dobro, kao i o pravno relevantnim pravima i činjenicama koje se na ta prava odnose i to njihovim evidentiranjem u katastru nekretnina odnosno upisom u zemljišne knjige, po propisanom postupku.

Predložene odredbe o evidenciji pomorskog dobra i upisu u zemljišnu knjigu prilagođene su važećem ZPDML, s tim što se predlaže obvezna evidencija u katastru nekretnina koje su po samom zakonu pomorsko dobro (čl. 3. st.2. i 3. ZPDML), kao i onih koje su na temelju odluke nadležnog tijela ili izvršnim rješenjem tijela nadležnog za utvrđivanje granice pomorskog dobra utvrđene pomorskim dobrom. Ujedno je predložen postupak dostave prijavnog lista s kopijom katastarskog plana od strane katastra nekretnina zemljišnoknjižnom sudu radi uknjižbe nekretnine koja je pomorsko dobro.

Drugi dio predloženih odredaba odnosi se na pretpostavke za upis i postupak uknjižbe pomorskog dobra od strane zemljišnoknjižnog suda.

Evidencija pomorskog dobra u katastru i upis u zemljišnu knjigu

 

Katastarska evidencija

Članak 1.

Nekretnine koje su pomorsko dobro evidentiraju se u katastru nekretnina po propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina..

U katastarskim općinama u kojima je uspostavljena Baza zemljišnih podataka (dalje: BZP), koja objedinjuje podatke zemljišne knjige i podatke katastra nekretnina, u BZP se evidentiraju i nekretnine koje su pomorsko dobro.

Članak 2.

Kada su u katastru nekretnina evidentirane kao pomorsko dobro nekretnine po kulturi ili oznaci zemljišta kao (članak 3. stavak 2. i 3.ovog Zakona):

  • morske plaže, sprudovi, rtovi, hridi, grebeni, žala, luke, lukobrani, rive, molovi, valobrani, nasipi, privezišta, gatovi, kao i sinonimi tih pojmova, morske solane, ušća rijeka koje se izlijevaju u more i kanali spojeni s morem (kopneni dio) i
  • morska obala koja obuhvaća pojas kopna koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda,

nadležno tijelo za katastar je dužno za nekretnine koje su pomorsko dobro iz stavka prvog ovog članka, nadležnom zemljišnoknjižnom sudu bez odgode dostaviti prijavni list sa kopijom katastarskog plana radi provedbe odgovarajućeg upisa u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška i kad nije utvrđena granica pomorskog dobra.

Članak 3.

Nekretnine koje su odlukom nadležnog tijela ili izvršnim rješenjem tijela nadležnog za utvrđivanje granice pomorskog dobra utvrđene pomorskim dobrom, evidentiraju se u katastru nekretnina po propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina.

Za nekretnine iz stavka prvog ovog članka, koje u zemljišnoj knjizi nisu upisane kao pomorsko dobro ili podaci o broju, položaju, obliku, površini i načinu uporabe tih katastarskih čestica nisu suglasni sa katastarskim podacima, nadležno tijelo za katastar će nadležnom zemljišnoknjižnom sudu dostaviti prijavni list zajedno s kopijom katastarskog plana radi provedbe odgovarajućeg upisa u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška.

Ako je za upis u zemljišnu knjigu nekretnina koje su pomorsko dobro iz stavka prvog ovog članka potrebno prethodno pribaviti odgovarajuću tabularnu ispravu pogodnu za uknjižbu pomorskog dobra, nadležno tijelo za katastar će prijavni list zajedno s kopijom katastarskog plana dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu.

Nadležno državno odvjetništvo dužno je bez odgode dostaviti prijavni list zajedno s kopijom katastarskog plana nadležnom zemljišnoknjižnom sudu, radi upisa pomorskog dobra u posjedovnicu zemljišnoknjižnog uloška, kao i odgovarajuću tabularnu ispravu pogodnu za uknjižbu u vlastovnicu zemljišnoknjižnog uloška.

Na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva u zemljišnoj knjizi će se odrediti zabilježba vođenja postupka radi izmjene podataka o promjeni pravnog režima, katastarskog broja, oblika i površine te načina uporabe čestice koja je pomorsko dobro, kao i pokretanja postupka uknjižbe pomorskog dobra u vlastovnicu zemljišnoknjižnog uloška.

Upis pomorskog dobra u zemljišnu knjigu

Članak 4.

Zemljišnoknjižni sud određuje i provodi upise pomorskog dobra u zemljišnu knjigu po pravilima zemljišnoknjižnog postupka, osim ako ovim ili drugim zakonom nije što drugo propisano.

Nekretnine koje su u katastru nekretnina evidentirane kao pomorsko dobro upisuju se u zemljišnu knjigu, s tim da se u vlastovnici zemljišnoknjižnog uloška upisuje “pomorsko dobro.”

Članak 5.

Zemljišnoknjižni sud je dužan na temelju prijavnog lista zajedno s kopijom katastarskog plana u vlastovnici zemljišnoknjižnog uloška po službenoj dužnosti upisati pomorsko dobro iz članka 3. stavka 2.i 3. ovog Zakona, neovisno o tome tko je u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik tih nekretnina.

O brisanju prava vlasništva na pomorskom dobru iz stavka 1. ovog članka, zemljišnoknjižni sud je dužan obavijestiti državno odvjetništvo i vlasnika, čije pravo vlasništva je brisano.

Članak 6.

Na temelju izvršnog rješenja kojim je utvrđena granica pomorskog dobra i kopije katastarskog plana te tabularne isprave kada je ona pretpostavka za upis u vlastovnicu zemljišnoknjižnog uloška, zemljišnoknjižni sud će provesti uknjižbu pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi.

Rješenje o uknjižbi pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi sud će dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu i osobi čije je pravo uknjižbom brisano.

Članak 7.

Koncesija na pomorskom dobru se upisuje u teretovnicu zemljišnoknjižnoga uloška zemljišne knjige u kojem je upisano pomorsko dobro na temelju ugovora o koncesiji i na prijedlog ovlaštenika koncesije.

Zgrade izgrađene na osnovi koncesije na pomorskom dobru evidentiraju se u posjedovnici zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisana koncesija.

Biografija Mr.sc. Olga Jelčić, dipl. iur., Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini >>

Scroll to Top