Autor: Dr.sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik
Dana 9. prosinca 2019. godine u Narodnim novinama br.120/2019 objavljen je Pravilnik o kategorizaciji luka nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika (17. prosinca 2019. godine), prestaje važiti dugovječni Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma iz 2008. godine.
Najveću novost predstavlja odredba prema kojoj je marina jedina luka nautičkog turizma, što znači da sidrište, odlagalište plovnih objekata i suha marina više nisu luke nautičkog turizma. Nautičko sidrište, nautičko privezište, odlagalište plovnih objekata i suha marina, od sada su isključivo drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.
Cilj ovog članka je analizirati odredbe novog Pravilnika o kategorizaciji luka nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.
1. UVOD
Ranije važeći Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma2, temeljem čl. 45. st. 2. i čl.46. st. 4. Zakona o pružanju usluga u turizmu3, donio je ministar turizma. Luke nautičkog turizma bile su razvrstane u sljedeće vrste: marina, suha marina, sidrište i odlagalište plovnih objekata. Što se tiče kategorizacije luka nautičkog turizma, marine su bile kategorizirane u sljedeće kategorije:1. dva sidra, 2.tri sidra, 3. četiri sidra, te 4. pet sidara.
S obzirom da gospodarsko korištenje pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj se još uvijek temelji isključivo na koncesiji koja se dodjeljuje nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra i provedena u zemljišnim knjigama4, ovaj je Pravilnik bio neodrživ iz više razloga.
Prvi je razlog u tome što se suha marina i odlagalište plovnih objekata planiraju dokumentima prostornog uređenja i na zemljištu u vlasničkopravnom režimu, dok se marine i sidrišta planiraju samo na pomorskom dobru, odnosno na lučkom području. Dakle, suha marina i odlagalište plovnih objekata ne moraju biti na pomorskom dobru – lučkom području kao opće dobru.
Drugi razlog tiče se turističkih funkcija odlagališta plovnih objekata. U njemu pravna ili fizička osoba ne pruža turističke usluge u nautičkom turizmu niti druge usluge u funkciji turističke potrošnje. Zatim, kao treći razlog, pružatelj usluga čuvanja plovila u odlagalištu plovnih objekata ne mora ispunjavati minimalne zahtjeve vezane za ekologiju. Konačno, kao četvrti razlog, odlagalište plovnih objekata ne postoji evidentirano kao luka nautičkog turizma u Priopćenju, godina LV, broj 4.3.4. od 29. ožujka 2019. Državnog zavoda za statistiku iz 2018.5 (dalje: Priopćenje), što znači da je vrlo upitno postoji li uopće u stvarnosti.
2. PRAVILNIK O KATEGORIZACIJI LUKA NAUTIČKOG TURIZMA I RAZVRSTAVANJU DRUGIH OBJEKATA ZA PRUŽANJE USLUGA VEZA I SMJEŠTAJA PLOVNIH OBJEKATA
Pravilnik o kategorizaciji luka nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (dalje: Pravilnik), na temelju čl. 86. st. 4. Zakona o pružanju usluga u turizmu (dalje: ZPUT)6, donio je ministar turizma, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za pomorstvo7. Pravilnik sadrži 29 članaka, koji su podijeljeni u 8 djelova. Iza općih odredbi (čl.1.- čl.4.), slijede vrsta luka nautičkog turizma i vrste drugih objekata za pružanje veza i smještaja plovnih objekata (čl.5.-čl.6.); definicija vrsta (čl.7.- čl.11.); minimalni uvjeti (čl.12.- čl.20.); kategorije i uvjeti za kategorije marina (čl.21.); način razvrstavanja i kategorizacija (čl.22.- čl.23.); način označavanja vrste i kategorije (čl.24.), te prijelazne odredbe (čl.25.- čl.29.). Sastavni dio Pravilnika su i njegova pet (5) priloga: uvjeti za kategoriju marina; uvjeti za vrstu nautičko sidrište; uvjeti za vrstu nautičko privezište; uvjeti za vrstu odlagalište plovnih objekata i suha marina; te grafička rješenja i tehnički uvjeti standardiziranih ploča za označavanje vrste i kategorija luke nautičkog turizma i vrsta drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.
U nastavku se daje pregled Pravilnika prema djelovima.
Prvi dio; Pravilnik propisuju vrste, minimalne uvjete i kategorije marina, vrste i minimalne uvjete drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata i uvjete koje moraju ispunjavati te način kategorizacije marina (čl.1.).
Luka nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata su poslovno funkcionalne cjeline u kojima pravna ili fizička osoba posluje i pruža turističke usluge u nautičkom turizmu te druge usluge za potrebe turista (trgovačke, ugostiteljske i dr.) (čl.2.)8. Pravna ili fizička osoba posluje u luci ili drugim objektima ljeti, ako posluje u razdoblju od 1. svibnja do 31. listopada tekuće godine (čl.3.). Luka i drugi objekti moraju stalno ispunjavati sve uvjete za pojedinu vrstu i kategoriju sukladno ovom Pravilniku9, a ako luka koja ima sadržaje i usluge koji nisu obvezni, mora iste ispuniti kao obvezne za propisanu višu kategoriju ili, ako nema više, za nižu kategoriju (čl.4.).
Drugi dio; kao što je već istaknuto, marina je jedina vrsta luke nautičkog turizma, dok se drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata razvrstavaju u četiri (4) vrste: 1. Nautičko sidrište, 2. Nautičko privezište, 3. Odlagalište plovnih objekata, 4. Suha marina (čl.5. Pravilnika).
U čl.6. Pravilnika navedeni su uvjeti za razvrstavanje marina i drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.
Za razvrstavanje u vrstu Marina potrebno je ispuniti: – definiciju vrste (čl. 7.), – minimalne uvjete, – uvjete za kategoriju 2 sidra iz Priloga I.; za razvrstavanje u vrste Nautičko sidrište, Nautičko privezište, Odlagalište plovnih objekata i Suha marina, potrebno je ispuniti za: 1. Nautičko sidrište; – definiciju vrste (čl.8.), – minimalne uvjete, – uvjete za vrstu iz Priloga II., 2. Nautičko privezište; – definiciju vrste (čl. 9.), – minimalne uvjete,– uvjete za vrstu iz Priloga III., 3. Odlagalište plovnih objekata; – definiciju vrste (čl. 10.), – minimalne uvjete, – uvjete za vrstu iz Priloga IV. 4. Suha marina; – definiciju vrste (čl. 11.), – minimalne uvjete, – uvjete za vrstu iz Priloga IV. Uvjeti za vrste Nautičko sidrište, Nautičko privezište, Odlagalište plovnih objekata i Suha marina propisani su u: 1. Prilogu II. Uvjeti za vrstu Nautičko sidrište, 2. Prilogu III. Uvjeti za vrstu Nautičko privezište, 3. Prilogu IV. Uvjeti za vrste Odlagalište plovnih objekata i Suha marina.
Treći dio; vrlo su važne odredbe iz dijela Pravilnika koje se odnose na definicije vrsta objekata u kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu:
- Marina je dio posebno izgrađenog i uređenog morskog ili vodenog prostora i obale za pružanje usluga veza, smještaja turista u plovnim objektima i ostalih usluga za potrebe turista. U njoj se pružaju usluge pića, napitaka i prehrane (čl.7.)10;
- Nautičko sidrište je dio morskog ili vodenog prostora pogodnog za sidrenje plovnih objekata opremljeno napravama za sigurno sidrenje (čl.8.);
- Nautičko privezište je dio posebno izgrađenog i uređenog morskog ili vodenog prostora i obale, za pružanje usluga veza (čl.9.):
- Odlagalište plovnih objekata je dio ograđenog i uređenog kopna za pružanje usluga odlaganja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga, transporta, spuštanja u vodu i dizanja iz vode plovnog objekta. U njemu ne mogu boraviti turisti i ne može se obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu (čl.10.);
- Suha marina je dio ograđenog i uređenog kopna za pružanje usluga smještaja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja u vodu i dizanja iz vode plovnog objekta. U njoj mogu boraviti turisti i može se obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu, a mogu se pružati usluge pića, napitaka i prehrane (čl.11.).
Dakle, među druge objekte za pružanje usluga veza, Pravilnik svrstava i nautičko privezište. U njemu se ne mogu pružati usluge smještaja i ostale usluge za potrebe turista, već isključivo pružati usluge veza.
Smatramo da je uvrštavanje nautičkog privezišta među druge objekte za pružanje usluge veza dobro rješenje iz nekoliko razloga: a) svojim kapacitetima (prostorom i opremom) privezište je pogodno za smještaj poglavito brodica11, b) ne narušava prirodne ni krajobrazne vrijednosti prostora jer se u pravilu radi o pontonima te c) ne narušava koncepciju prostora u kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu. Implikacije Pravilnika jesu: a) mogućnost planiranja privezišta u dokumentima prostornog uređenja, b) povećanje turističke ponude, c) poticanje zapošljavanja, d) poboljšanje životnih uvjeta lokalnog stanovništva, te e) kad se planira na lokacijama relativno loše razvijenima, preuzima ulogu pokretača lokalnog razvoja.
Međutim, ostaje sporno pitanje zašto u Pravilniku i nadalje postoji Odlagalište plovnih objekata u kojem ne mogu boraviti turisti i ne može se obavljati priprema plovnog objekata za plovidbu? U konačnici, Odlagalište plovnih objekata koncepcijski ruši prostore i objekte u kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu12.
Četvrti dio; svi objekti u kojima se pružaju usluge veza i smještaja plovnih objekata moraju imati zadovoljene minimalne uvjete za obavljanje djelatnosti. Minimalni uvjeti odnose se na: opće minimalne uvjete; infrastrukturu i zbrinjavanje otpada; visinu prostorija; sanitarne čvorove za turiste; vezove i kapacitete marine i drugih objekata; ugostiteljske sadržaje za usluživanje pića, napitaka, hrane i ostale usluge, te osoblje.
Opći uvjeti za sve objekte je da moraju biti uređeni i opremljeni na način koji omogućava nesmetano i sigurno kretanje turista i osoblja, nesmetan prijevoz i prijenos stvari te odgovarajuće čuvanje robe, hrane i pića. Uređenje, uređaji i oprema trebaju biti stalno u funkcionalnom stanju i bez oštećenja (čl.12.). Marina i drugi objekti, osim Sidrišta, moraju imati: 1. tekuću hladnu i toplu vodu s odvodnjom, 2. električnu energiju s osvjetljenjem koje osigurava dobru vidljivost u svim prostorijama, 3. fiksnu ili mobilnu telefonsku vezu, 4. prirodno ili umjetno prozračivanje svih prostorija. Marina mora imati, izvan ljetnog poslovanja, grijanje s temperaturom od najmanje 20 °C u odgovarajućem broju prostorija sukladno broju turista i osoblja u određeno vrijeme. Marina i drugi objekti trebaju redovito odvoziti sve vrste otpada (čl.13.). Visine prostorija u građevinama luke i drugih objekata, osim Sidrišta i Odlagališta plovnih objekata, moraju biti 2,8 m, a u građevinama koje su izgrađene prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, priznaje se postojeće stanje visina uz uvjet da je osigurano nesmetano i sigurno kretanje turista, osoblja i robe (čl.14.). Marina i drugi objekti moraju imati uređen i opremljen sanitarni čvor u blizini recepcije, sadržaja za usluživanje hrane, pića, napitaka i ostalih zajedničkih sadržaja za turiste. Sanitarni čvor je: 1. zahod za žene koji ima prostoriju sa zahodskom školjkom (zahodska kabina) i predprostoriju s umivaonikom, 2. zahod za muškarce koji ima prostoriju sa zahodskom školjkom (zahodska kabina), predprostoriju s umivaonikom i pisoarom. Sanitarni čvor mora ispuniti uvjete iz Priloga I. točaka 1.3 i 1.4. (čl.15.). Marina i drugi objekti moraju imati zajednički sanitarni čvor sa sanitarnim elementima za turiste na vezu. Sanitarni čvor se sastoji od: 1. sanitarnog čvora za žene koji ima: zahodsku kabinu (prostorija sa zahodskom školjkom), predprostoriju s umivaonikom i tuš kabinu (prostorija ili prostor s tušem ili tuš kadom), 2. sanitarnog čvora za muškarce koji ima: zahodsku kabinu (prostorija sa zahodskom školjkom), predprostoriju s umivaonikom i pisoarom te tuš kabinu (prostorija ili prostor s tušem ili tuš kadom), 3. kupaonice za vrstu marina (čl.6.). Marina i drugi objekti moraju imati, sukladno vrsti, vezove u moru odnosno vodi i/ili suhe vezove opremljene uređajima i opremom za siguran vez. Kapacitet luke i drugih objekata utvrđuje se prema broju vezova u moru ili vodi i suhih vezova. Utvrđeni kapacitet, zbog zahtjeva tržišta (promjenjiva veličina plovnih objekata na vezu), može odstupati najviše 20% (čl.17.). Marina i drugi objekti, ako pripremaju i uslužuju pića, napitke i hranu, moraju imati ugostiteljske sadržaje za pružanje tih usluga (točionik, prostoriju ili prostor za usluživanje, kuhinju). s tim da ugostiteljski sadržaji moraju svojim kapacitetom odgovarati potrebama ponude te uobičajenom broju konzumenata. Tehnološki proces pripreme hrane odvija se unutar funkcionalne cjeline kuhinje, a osoblje ne smije prolaziti prostorijama namijenjenim gostima. Marina mora, a pojedine vrste drugih objekata mogu pružati trgovačke, sportske i ostale servisne usluge u funkciji turističke potrošnje (čl.18.). Usluge pića, napitaka, hrane, trgovine, sporta, servisa, opskrbe gorivom i slično, za luku i pojedine druge objekte, mogu pružati, temeljem ugovora, druge pravne ili fizičke osobe. Objekt u kojem druga pravna ili fizička osoba pruža usluge treba kvalitetom usluga, uređenjem, opremom, uređajima i održavanjem ispunjavati uvjete sukladno vrsti i kategoriji objekta, a što se provjerava u postupku kategorizacije (čl.19.). Osoblje u luci i drugim objektima obvezno je odnositi se profesionalno i stručno prema turistima, biti uredno i primjereno odjeveno te se odnositi s pažnjom prema imovini objekta. Osoblje na pripremi i usluživanju hrane, pića i napitaka te osoblje na recepciji, održavanju, servisiranju i sl., mora imati sanitarni čvor i garderobu (čl.20.).
Peti dio; kategorizira se marina kao jedina luka nautičkog turizma. Kategorija Marine utvrđuje se ovisno o ispunjavanju uvjeta za pojedinu kategoriju sukladno raznovrsnosti i kvaliteti usluga, kvaliteti opreme, uređenju i održavanju. Kategorije Marine označavaju se sidrima. Vrsta Marina kategorizira se u sljedeće kategorije od najniže prema najvišoj: 1.. dva sidra, 2. tri sidra, 3. četiri sidra, 4. pet sidara. Uvjeti za kategorije marine propisani su u Prilogu I. (čl.21.).
Šesti dio; marina i drugi objekti razvrstavaju se i kategoriziraju pojedinačno. Marina i drugi objekti razvrstavaju se sukladno čl. 6. ovoga Pravilnika, a marina se kategorizira prema čl.21. ovoga Pravilnika (čl.22.) (čl.23).13
Sedmi dio; vrsta i kategorije luke i vrste drugih objekata označavaju se propisanim standardiziranim pločama. Na standardiziranoj ploči ističe se oznaka vrste. Oznaka vrste je naziv vrste. Pored naziva vrste MARINA, na ploči ističe se i broj sidara kao oznaka kategorije. Grafička rješenja ploča propisana su u Prilogu V. Propisane ploče o svom trošku pribavljaju pravne i fizičke osobe koje posluju u lukama i drugim objektima od proizvođača po vlastitom izboru. U marini i drugim objektima, na vidnom mjestu, mora biti istaknuta standardizirana ploča s oznakom vrste, a u marini i oznakom kategorije (čl.24.).
Osmi dio; danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Narodne novine, br.72/2008) (čl.25.). Za ispunjavanje uvjeta za vrstu i kategoriju luka nautičkog turizma za koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika pravna ili fizička osoba ima rješenje sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Narodne novine, br.142/1999, 47/2000, 121/2000, 45/2001, 108/2001 i 106/2004) i Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Narodne novine, br. 72/2008), nadalje će se primjenjivat odredbe tih Pravilnika (čl.26.). Pravne ili fizičke osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju rješenje za luku nautičkog turizma sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Narodne novine, br. 142/1999, 47/2000, 121/2000, 45/2001, 108/2001 i 106/2004) i Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Narodne novine, br. 72/2008), nemaju obvezu usklađivanja s ovim Pravilnikom, ali mogu podnijeti zahtjev za razvrstavanje i kategorizaciju sukladno ovom Pravilniku (čl.27.). Postupci za razvrstavanje i kategorizaciju luka nautičkog turizma započeti prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika završit će sukladno ovom Pravilniku ili na zahtjev pravne ili fizičke osobe koja je podnijela zahtjev sukladno Pravilniku iz čl. 25. ovoga Pravilnika (čl.28.). Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama (čl.29.).
3. USKLAĐENOST PRAVILNIKA S DRUGIM PROPISIMA IZ TURISTIČKOG I POMORSKOG PRAVA RH
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i sa zakonom (čl.5. st.1. Ustava Republike Hrvatske)14. Međutim, u praksi je nerjetko drukčije, osobito ne funkcionira usklađenost podzakonskih akata sa zakonom. Daljnji problem predstavlja koordinacija između tijela državne uprave kada npr. pojedini propisi dodiruju ovlaštenja različitih ministara, a donosi ih ministar bez prethodne suglasnosti drugog ministra. U ovom dijelu članka razmatra se usklađenost Pravilnika s najvažnijim propisima iz turističkog i pomorskog prava Republike Hrvatske.
3.1. TURISTIČKO PRAVO
Temeljni propis za turističko pravo u Republici Hrvatskoj je već spomenuti ZPUT. U čl.86. ovog Zakona određene su luke nautičkog turizma i drugi objekti na kojima se pružaju usluge u nautičkom turizmu:
- Turističke usluge u nautičkom turizmu pružaju se u lukama nautičkog turizma – marinama i drugim objektima za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata – nautičkom sidrištu, suhoj marini, odlagalištu plovila, u nautičkom dijelu luka otvorenim za javni promet te na plovnim objektima nautičkog turizma.
- Marine, drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata i plovni objekti nautičkog turizma razvrstavaju se u vrste, a vrsta marina se i kategorizira.
- Objekti iz st. 2. ovoga članka moraju ispunjavati minimalne uvjete za pojedinu vrstu, a marine uvjete za vrstu i kategoriju.
- Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za pomorstvo, propisuje minimalne uvjete i kategorije marina, vrste i minimalne uvjete drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata i uvjete koje moraju ispunjavati, ovisno o uslugama koje pružaju, vrste i minimalne uvjete plovnih objekata nautičkog turizma15 te način kategorizacije marina, a minimalne uvjete koji se odnose na ribarska plovila kao plovnih objekata nautičkog turizma uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo.
Dakle, ZPUT nije poimenice naveo turističko privezište kao drugi objekt za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata, dok nautičko privezište postoji u Pravilniku kao dio posebno izgrađenog i uređenog morskog ili vodenog prostora i obale, za pružanje usluga veza (čl.9.).
Nadalje, ZPUT je stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine, a pravilnik iz čl.86. st. 4. ovog Zakona ministar je bio u obvezi donijeti u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona (čl.118. ZPUT). Stoga, ostaje nejasno zašto je nadležni ministar čekao gotovo dvije godine na donošenja Pravilnika?
3.2. POMORSKO PRAVO
Što se tiče pomorskog prava, za pitanja plovidbe i plovnih objekata na moru temeljni propis je Pomorski zakonik16. Pravni status pomorskog dobra, utvrđivanje njegovih granica, upravljanje i zaštitu pomorskog dobra, upotreba i korištenje, razvrstaj morskih luka, lučko područje, osnivanje lučkih uprava, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, gradnja i korištenje lučke nadgradnje i podgradnje, te bitna pitanja o redu u morskoj luci uređuje ZPDML, te na temelju njega donesene podzakonske akte.
Prema čl.5. PZ-a, pomorski objekti su plovni objekti namjenjeni za plovidbu morem, a mogu biti brod, ratni brod, podmornica, jahta ili brodica. Prema čl.673.j. PZ-a, ugovorom o nautičkom vezu obvezuje se pružatelj usluge veza u moru ili na kopnu ustupiti vez korisniku veza na uporabu za smještaj određene jahte ili brodice i osoba koje na njoj borave, a korisnik veza se obvezuje za to platiti naknadu za vez.
Prema čl. 42. ZPDML-a, luke nautičkog turizma su luke posebne namjene, a prema značenju za Republiku Hrvatsku luke nautičkog turizma dijeli se na: 1. luke od značaja za Republiku Hrvatsku i 2. luke od županijskog značaja. Uredbom o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene17, propisuju se uvjeti za razvrstaj luka otvorenih za javni promet i uvjeti za razvrstaj luka posebne namjene. Prema čl.10. ove Uredbe, luka nautičkog turizma je luka koja služi za prihvat i smještaj plovila, te je opremljena za pružanje usluga korisnicima i plovilima. U poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu cjelinu. Vrste luka nautičkog turizma prema vrsti objekata i usluga određene su posebnim propisima kojima se uređuje kategorizacija luka nautičkog turizma. Luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku su luke nautičkog turizma koje imaju kapacitet 200 vezova u moru i veći; a luke posebne namjene županijskog značaja su luke nautičkog turizma koje imaju kapacitet do 200 vezova u moru.
Vrste luka nautičkog turizma prema vrsti objekata i usluga određene su posebnim propisima kojima se uređuje kategorizacija luka nautičkog turizma. Posebni propis kojim se uređuje kategorizacija luka nautičkog turizma bio je Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Narodne novine, br. 72/08.). Stupanjem na snagu novog Pravilniku uređena je nova kategorizaciji luka nautičkog turizma i razvrstavanje drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.
4. ZAKLJUČAK
Pravilnikom se propisuju vrste, minimalni uvjeti i kategorije marina, vrste i minimalni uvjeti drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata i uvjeti koje moraju ispunjavati te način kategorizacije marina.
Marina je jedina luka nautičkog turizma, dok su drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata: nautičko sidrište, nautičko privezište, odlagalište plovnih objekata i suha marina. Svi spomenuti objekti su, na različite načine u funkciji nautičkog turizma.
Uvrštavanje nautičkog privezišta među druge objekte za pružanje usluge veza je vrlo dobro rješenje iz nekoliko razloga: a) svojim kapacitetima (prostorom i opremom) privezište je pogodno za smještaj poglavito brodica, b) ne narušava prirodne ni krajobrazne vrijednosti prostora jer se u pravilu radi o pontonima te c) ne narušava koncepciju prostora u kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu. Implikacije Pravilnika jesu: a) mogućnost planiranja privezišta u dokumentima prostornog uređenja, b) povećanje turističke ponude, c) poticanje zapošljavanja, d) poboljšanje životnih uvjeta lokalnog stanovništva, te e) kad se planira na lokacijama relativno loše razvijenima, preuzima ulogu pokretača lokalnog razvoja.
Ipak, ostaje do kraja sporno pitanje zašto u Pravilniku i nadalje postoji Odlagalište plovnih objekata u kojem ne mogu boraviti turisti i ne može se obavljati priprema plovnog objekata za plovidbu? U konačnici, Odlagalište plovnih objekata koncepcijski ruši prostore i objekte u kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu. Što se tiče usklađenosti Pravilnika s drugim propisima iz turističkog i pomorskog prava RH, nautičko privezište u ZPUT nije, još uvijek poimenice navedeno kao drugi objekt za pružanje usluge veza i smještaja plovnih objekata.
Ključne riječi: marina, nautičko sidrište, nautičko privezište, odlagalište plovnih objekata, suha marina.
[1] Znanstveni suradnik: Član Hrvatskog društva za pomorsko pravo
[2] Narodne novine, br.72/08.
[3] Narodne novine, br.68/07.
[4] Čl. 7. st.4. Zakona o pomorskodm dobru i morskim lukama (Narodne novine, br.158/03, 100/04, 141/06, 39/09, 123/11, 56/16, 98/19 . – dalje: ZPDML).
[5] Državni zavod za statistiku, Priopćenje, godina LV, broj 4.3.4, od 29. ožujka 2019., NAUTIČKI TURIZAM, Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2018. Dostupno na: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2018/04-03-04_01_2018.htm
[6] Narodne novine, br.130/17, 25/19., 98/19. i 42/20.
[7] Ranije važeći Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma, donio je također ministar turizma, ali bez prethodne suglasnosti ministra nadležnog za pomorstvo.
[8] Druge usluge za potrebe turista koje nisu propisane ovim Pravilnikom kao obvezni uvjeti, mogu pružati i druge pravne i fizičke osobe sukladno posebnim propisima.
[9] Ako u prilozima ovoga Pravilnika nije drugačije propisano.
[10] U čl.10. st. 1. ranije važećeg Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma iz 2008. godine, marina je dio vodenog prostora i obale posebno izgrađen i uređen za pružanje usluga veza, smještaja turista u plovnim objektima te ostalih usluga sukladno ovom Pravilniku. U čl.10. st. 2. ovoga Pravilnika, u Marini se pružaju usluge pića, napitaka i prehrane sukladno ovom Pravilniku.
[11] Prema Priopćenju, privezište je dio vodnog prostora i dio obale uređen za pristajanje plovnih objekata. Opremljeno je priveznim sustavom. Ako mogućnosti vodnog prostora privezišta dopuštaju, u dijelu vodnog prostora privezišta može se označiti i mjesto na kojem je dopušteno sidrenje plovnih objekata. Kategorizacija luka nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj u Priopćenju je obavljena na temelju Zakona o turističkoj djelatnosti (Narodne novine, br. 8/96., 19/96. i 76/98.) i Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (Narodne novine br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01. i 108/01.).
[12] Ponovimo, spomenuto Priopćenju obuhvatilo je 142 luke nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 72 marine (od toga 14 suhih marina) i 70 ostalih luka nautičkog turizma (62 sidrišta, 6 privezišta i 2 nerazvrstane luke nautičkog turizma). Ukupna površina njihova akvatorija bila je 4 075 400 m2 sa 17 274 veza.
[13] Postupak za utvrđivanje vrste i kategorije Marine provodi povjerenstvo ministarstva nadležnog za turizam. Povjerenstvo ima najmanje dva člana. Članove povjerenstva imenuje ministar nadležan za turizam. Postupak za utvrđivanje vrsta Nautičko sidrište, Nautičko privezište, Odlagalište plovnih objekata i Suha marina, provodi povjerenstvo nadležnog ureda u županiji ili ureda Grada Zagreba. Povjerenstvo ima najmanje dva člana. Članove povjerenstva imenuje čelnik ureda. Povjerenstva vodi jedan od članova povjerenstva kao voditelj postupka do donošenja rješenja.
[14] Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 05/14 – pročišćeni tekst.
[15] Pravilnik o vrstama plovnih objekata nautičkog turizma (Narodne novine, br.68/19), određuje da su plovni objekti nautičkog turizma: brod, brodica ili jahta, uređeni i opremljeni za pružanje turističkih usluga u nautičkom turizmu.
[16] Narodne novine br. 181/2004, 76/2007, 146/2008, 61/2011, 56/2013, 26/2015, 17/19 (dalje: PZ).
[17] Narodne novine, br.110/04, 82/07.